Transpacifičko partnerstvo potpisalo je 12 zemalja koje čine 40 posto svjetske ekonomije. Jednim potezom pera Trump je isključio SAD-e iz tog sporazuma. Koje sve posljedice možemo iščitavati iz najnovijeg Trumpova poteza, upitan je Cota.
"Prva je, što se tiče SAD-a, definitivno loša, iako bi se javnost mogla zanimati i misliti da možda taj sporazum potiče proizvodnju i supstituiranje proizvoda koje SAD uvozi s domaćima. Vremena su se od 80-ih promijenila, uvoz u SAD je danas znatno veći od izvoza i to za 500 milijardi dolara godišnje. Supstituacija je vrlo težak i skup proces, može odvesti ekonomiju u drugom smjeru. Smanjit će se vanjskotrgovinska razmjena, to će biti protekcionizam, koji za razliku od slobodne trgovine donosi regres. Kriva je percepcija da su Sjedinjene Države u krizi zbog manjka u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Udio zaposlenih u proizvodnji se od sedamdesetih smanjuje, ali BDP je od 70-ih dvostruko porastao. Pa nisu međunarodna trgovina i deficit smanjili udio zaposlenih u proizvodnji, već tehnološki napredak, automatizacija", smatra on.
Mnogi proizvodi imaju ugrađenu uvoznu komponentu, a mnoge SAD jednostavno ne proizvodi. Protekcionizam će ojačati dolar i bit će manja potražnja za inozemnom valutom – što će dovesti do toga da će se SAD okrenuti domaćoj robi i doći će do jačanja dolara, te smanjivanja konkuretnosti američke ekonomije, prognozira on.
"Trpjet će SAD i ostatak svijeta, oni s kojima SAD trguje", napominje.
Moglo bi doći do trgovačkog rata
Navodi i da je u listopadu 380 uglednih ekonomista i nobelovaca potpisalo otvoreno pismo javnosti, kojim su upozorili na lošu politiku zatvaranja SAD-a i protekcionizma, poput nametanja carina Kini i razvrgavanja ugovora, govoreći da može dovesti SAD u lošiji položaj. To nije sporno za one proizvode koje možete supstituirati, ali ne i za one koje ne možete, dodaje.
Na pitanje kakav odgovor možemo očekivati od drugih zemalja potpisnica, kaže da "dio ekonomista smatra da to može dovesti do trgovačkog rata, smanjenja međunarodne razmjene, kretanja roba i usluga, ljudskog kapitala, što može usporiti i automatizaciju proizvodnje".
Budući da je Trump najavio i raskid NAFTA-e, sporazuma s Kanadom i Meksikom, Cota predviđa da će se dogoditi – "ista priča, odnosno dodatni protekcionizam".
"To u prvih godinu, dvije, tri neće imati učinka, već samo poslije. Može se dogoditi da će ekonomija proći kroz rast u Trumpovu mandatu, a onda će se učinci iscrpiti i onda će ekonomija ući u krizno stanje, ako ne i u recesiju", predviđa on.
Upitan je i sporazum s Europom
U svjetlu najave novih odnosa SAD-a i Europske unije, Cota je upitan što misli kako će završiti TTIP.
"Mi nemamo informacija i bilo je dosta istupanja političara i neekonomista. Taj sporazum je bio dobar. Išao je na veću razmjenu SAD-a i EU-a, ali i ostatka svijeta. Cilj je bio da se neke stvari standardiziraju u odnosu na EU i SAD", rekao je Cota, premda je percepcija javnosti bila da je to negativno i TTIP je nailazio na otpore, pa čak i proglašavan mrtvim.
To se, prema njemu, događalo zbog rasta nezadovoljstva u Europi, jer je Europska unija rasla po znatno nižim stopama od SAD-a.
On se ne slaže sa stavovima ekonomista, koji su nastupali s pozicije zastupanja industrijalizacije, jer male države poput Hrvatske ne mogu baš sve proizvoditi, već se mogu samo specijalizirati za određene proizvode ili djelatnosti, kao što je turizam. Po njemu je industrijalizacija u današnjem vremenu, pogotovo konkurencije azijskih zemalja, postala izlišno pitanje.
Tko bi mogao biti u trgovinskom smislu gubitnik, ako SAD odustane od TTIP-a, upitan je zatim.
"Europa na gubitku, ali uvjetno. EU 28 sada ima znatno veći trgovački višak, odnosno veći izvoz od uvoza. SAD to nema. Trpjet će obje strane", zaključio je Cota za N1.
