Dok je novoizabrani američki predsjednik Donald Trump sjedio sa svjetskim čelnicima u Parizu prošlog vikenda i divio se obnovljenoj katedrali Notre Dame, naoružani islamistički borci u Siriji bili su u svojim džipovima na putu za Damask finalizirajući pad Asadovog režima.
Trump, koji je sjedio između francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i francuske prve dame, pratio je šokantni razvoj događaja na Bliskom istoku. "Sirija je kaos, ali nije naš prijatelj. SAD ne trebaju imati ništa s tim. Ovo nije naša borba. Nemojte se miješati", napisao je istoga dana na svojoj društvenoj mreži Truth social.
Njegova objava izazvala je brojne upitnike i nametnula pitanje što slijedi. S obzirom na način na koji je rat utjecao na regiju i druge svjetske sile, može li se Trump stvarno držati po stani i "ne imati ništa" sa Sirijom sada kada je pala vlada predsjednika Bašara al-Asada? Hoće li povući američke trupe te koliko će njegova politika odstupati od politike njegovog prethodnika Joe Bidena?
Trumpovi raniji potezi
Sadašnja američka administracija diplomatski se angažirala nakon pada Asada i uspona Hajat Tahrir al-Šama (HTS), sirijske islamističke oružane skupine koju SAD označava kao terorističku organizaciju, navodi BBC. Američki državni tajnik Antony Blinken otputovao je u regiju kako bi pridobio ključne arapske i muslimanske zemlje da podrže uvjete koje Washington postavlja za priznavanje buduće sirijske vlade.
SAD traži da ona bude transparentna i uključiva, da se ne smije "bazirati na terorizmu", ne smije prijetiti sirijskim susjedima te inzistiraju da mora uništiti kemijsko i biološko oružje koje posjeduju.
Za Trumpova kandidata za savjetnika za nacionalnu sigurnost Mikea Waltza, postoji jedno ključno načelo Trumpove vanjske politike. "Trump je izabran s velikim mandatom da ne uvuče SAD u bliskoistočne ratove", kazao je Waltz američkim medijima ovaj tjedan.
Mali komadić slagalice
Walzova zapažanja bila su zapravo sažetak Trumpovog pogleda na Siriju kao mali komadić slagalice u većoj slagalici njegove regionalne politike. Trumpovi ciljevi uključuju obuzdavanje ostataka ISILA-a te osiguravanje da buduća vlada u Damasku ne može ugroziti Izrael, inače najvećeg američkog saveznika u regiji.
Trump je usredotočen i na ono što vidi kao najveću nagradu: povijesni diplomatski i trgovinski sporazum za normalizaciju odnosa između Izraela i Saudijske Arabije, za koji vjeruje da bi dodatno oslabio i ponizio Iran. Sve je ostalo, vjeruje Trump, sirijski "nered" koji treba riješiti. Trumpova retorika vraća se na ono što je govorio o Siriji tijekom prvog mandata u Bijeloj kući, kada je ismijavao zemlju s bogatom kulturnom poviješću kao zemlju "pijeska i smrti".
"Donald Trump je stvarno želio imati malo posla sa Sirijom u prvom mandatu", kazao je bivši veleposlanik Baracka Obame od 2011. do 2014. Robert Ford. On se tijekom njegove administracije zalagao za više američke intervencije u obliku podrške sirijskim umjerenim oporbenim skupinama da se suprotstave Asadovom brutalnim praksama. "Ali, postoje drugi ljudi u Trumpovom krugu koji su mnogo više zabrinuti oko borbe protiv terorizma", dodao je Ford.
Američke trupe u Siriji
Oko 900 američkih vojnika trenutno je u Siriji. Nalaze se istočno od rijeke Eufrat i u zoni "dekonflikcije" oko 55 kilometara koja graniči s Irakom i Jordanom. Njihova je službena misija suprotstaviti se ISIL-u te obučiti i opremiti Sirijske demokratske snage (SDF- kurdski i arapski saveznici SAD-a).
U praksi, američka prisutnost na terenu otišla je dalje od početke misije jer američki vojnici pomažu blokirati potencijalni iranski tranzitni put oružja budući da je Teheran koristio Siriju za opskrbu svog saveznika Hezbolaha.
Iako Trumpovi izolacijski signali dobro prolaze na društvenim mrežama, Ford i drugi analitičari vjeruju da bi stvarnost na terenu i stajališta ostatka njegova tima mogli ublažiti njegov stav o cijeloj situaciji.
Trump je ipak spreman na odlučne mjere?
"U svoju administraciju dovodi ozbiljne ljude koji će voditi njegov bliskoistočni dosje", kazao je bivši savjetnik za Siriju u američkom State Departmentu Wa'el Alzayat. Posebno ističe senatora Marca Rubija koje je Trump nominirao za državnog tajnika i koji je "ozbiljan igrač u vanjskoj politici".
Podijeljenost između izolacionističkih ideala i regionalnih ciljeva bile su na vrhuncu i tijekom prvog Trumpova mandata kada je povukao preostala sredstva CIA-e za "umjerene" pobunjenike i naredio povlačenje američkih snaga sa sjevera Sirije 2019. godine.
Trump je odstupio od svojih neintervencionistički ideala lansiranjem 59 krstarećih projektila na sirijsku zračnu luku, nakon što je Asad navodno naredio napad kemijskim oružjem u kojem su ubijeni deseci civila 2017. Udvostručio je i sankcije protiv vodstva Sirije.
No, što zapravo znači Trumpova poruka da ovo u Siriji "nije naša borba"?
"To ne znači da on nije voljan apsolutno uskočiti. Predsjednik Trump nema problema s poduzimanjem odlučnih mjera ako je američka domovina na bilo koji način ugrožena", pojasnio je Waltz za Fox news.
Ipak, brojna stajališta Bidenove i nove Trumpove administracije o Siriji više se podudaraju nego što se razlikuju. Obojica žele da Damaskom upravlja vlada podložna američkim interesima te obojica žele profitirati na poniženju Irana i Rusije u Siriji.
POGLEDAJTE VIDEO: Što će sada biti sa Sirijom? 'Neki se pitaju je li netko nekome nešto prodao'
