Sastanak čelnika EU-a u četvrtak testirat će hoće li blok ostati jedinstven ili će Donald Trump uspjeti izazvati podjele, piše Politico.

Spor visokog rizika među europskim vladama oko korištenja zamrznutih ruskih sredstava, od invazije Vladimira Putina na Ukrajinu, za financiranje obnove zemlje otkriva dublju podjelu na kontinentu o tome kako se nositi s novim svjetskim poretkom i neviđenim pritiskom SAD-a.

„Žele nas oslabiti“, rekao je visoki dužnosnik EU-a upoznat s transatlantskim odnosima i pripremama za samit.

Europsko vijeće ovaj tjedan mora učiniti dvije stvari: čelnici trebaju opipljive rezultate, posebno u pogledu financiranja Ukrajine. No, mainstream vlade također tvrde da se moraju zauzeti za EU dok Bijela kuća pokušava utjecati na politiku, a više europskih čelnika nego ikad – od Viktora Orbána u Mađarskoj do Andreja Babiša u Češkoj – odbacuje prihvaćenu mudrost Bruxellesa.

Neuspjeh u Bruxellesu – Belgija ili Trump?

Njemački kancelar Friedrich Merz rekao je u televizijskom intervjuu da bi EU bio „teško oštećen godinama“ ako ne postigne dogovor o financiranju Ukrajine. „I pokazali bismo svijetu da, u tako ključnom trenutku naše povijesti, nismo sposobni stati zajedno i djelovati kako bismo zaštitili vlastiti politički poredak na ovom europskom kontinentu.“

Službenici Trumpove administracije vrše pritisak na europske vlade – barem one koje smatraju prijateljskima – da odbace plan korištenja 210 milijardi eura ruskih sredstava za financiranje Ukrajine, rekli su POLITICU četiri dužnosnika EU-a uključena u razgovore.

Kada su se čelnici EU-a sastali u Bruxellesu u listopadu, nisu postigli dogovor o zamrznutom novcu jer je Belgija bila protiv. Dva mjeseca kasnije jasno je da problem EU-a zapravo nije Belgija – problem je Trump.

NISU SVI OPTIMISTIČNI /

Je li mirovni plan za Ukrajinu oživio ideju Euroslavije i koliko ju mi hejtamo?

Europska komisija i najutjecajnije prijestolnice pregovarale su tijekom tog razdoblja kako bi pridobile belgijskog premijera Barta De Wevera, čija je podrška ključna jer se u njegovoj zemlji nalazi većina zamrznutih ruskih sredstava u Europi. Pregovori su u posljednjem tjednu postali intenzivniji dok je EU pokušavao dati Belgiji garancije.

No, šanse za postizanje dogovora pogoršale su se čak i tijekom utorka, rekao je visoki dužnosnik koji je želio ostati anoniman. „Htio sam plakati“, rekao je o raspoloženju na sastanku ministara EU-a u Bruxellesu koji su se pripremali za summit.

Neuspjeh bi bio katastrofa za ugled EU-a u svijetu, rekli su europski dužnosnici, s obzirom na poruku koju bi poslao – ne samo agresivnoj Trumpovoj administraciji, koja je u svojoj Strategiji nacionalne sigurnosti ranije ovog mjeseca rekla da će podržati euroskeptične snage, već i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, koji otvoreno dovodi u pitanje suverenitet bivših sovjetskih država.

Manfred Weber, čelnik Europske pučke stranke, najveće političke obitelji EU-a, dao je u utorak zapanjujuću ocjenu o pogoršanju odnosa.

Ukrajina očajnički treba novac

Ukrajini hitno treba novac jer se suočava s proračunskim deficitom od 71,7 milijardi eura sljedeće godine. Ako novac ne počne stizati do travnja, morat će smanjiti javnu potrošnju, što bi moglo utjecati na moral i sposobnost obrane, gotovo četiri godine nakon pune ruske invazije.

Belgijska vlada tvrdi da je njen otpor korištenju ruskih sredstava za financiranje kredita zbog zaštite vlastitih poreznih obveznika u slučaju da novac ikad bude potrebno vratiti.

Za druge europske zemlje riječ je o širem geopolitikom kontekstu.

Američka kampanja utjecaja, u kojoj dužnosnici Trumpove administracije zaobilaze Bruxelles i kontaktiraju prijestolnice izravno, dovela je do toga da Italija, Bugarska, Malta i Češka pridruže skupini protivnika.

JE LI KRAJ BLIZU? /

Ukrajina dobiva jamstvo slično članku 5 NATO-a? Bruse se detalji dogovora

„SAD očito više nisu lider slobodnog svijeta“, rekao je novinarima u Strasbourgu, gdje je Europski parlament u tjednu zasjedanja. Trumpova administracija „odmiče se od nas“.

Bankrotirana Ukrajina imala bi slabije pregovaračke karte u mirovnim razgovorima, što bi ugrozilo njene šanse za trajni mir potreban za obnovu od devastacije četiri godine rata.

„Nemam ni pravu riječ“, rekla je estonska premijerka Kristen Michal za POLITICO kad su je pitali što bi se dogodilo ako EU ne postigne dogovor o kreditu. Kijev mora znati „da Europa podržava Ukrajinu bez obzira na sve. Da ne moraju prihvatiti loš dogovor.“

Bijela kuća odbacila optužbe Bruxellesa o miješanju

Prema procurjelom nacrtu mirovnog plana koji su pregovarali Bijela kuća i Kremlj, Washington želi koristiti dio zamrznutih ruskih sredstava za financiranje obnoviteljskih napora pod vodstvom SAD-a. Oslobađanje zamrznutih sredstava Ukrajini kao dio kredita za reparacije omogućilo bi Kijevu da odluči kamo usmjeriti novac, dok Francuska zagovara europski pristup prioritetnog trošenja za naoružanje.

Trump također vrši pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodmira Zelenskog da preda dijelove strateški važnog i teško utvrđenog teritorija Donbasa Rusiji – zemlji koju Kremlj trenutno ne kontrolira.

Bijela kuća odbacila je optužbe Bruxellesa o miješanju.

„Ne treba ozbiljno shvaćati anonimne izvore koji nisu sudjelovali u raspravama“, rekla je zamjenica glasnogovornice Bijele kuće Anna Kelly. „Jedini cilj SAD-a je donijeti mir u ovom sukobu... Ukrajinci i Rusi jasno su iznijeli stavove o zamrznutim sredstvima, a naš posao je samo olakšati razgovor koji može dovesti do dogovora.“

'POWER PLAY NA SVE STRANE' /

Avdagić secirao europsku zbilju: 'Trump je slon u staklarni, a mi smo već u ratu s Rusima'

Pregovori su u utorak dosegli fazu prijetnje nuklearnom opcijom: nametanje kredita za reparacije kvalificiranom većinom – odnosno ignoriranje prigovora nekih zemalja i nastavak bez obzira na njih. No neki dužnosnici upozoravaju da bi to rasparalo već podijeljeni blok i vjerojatno ga bacilo u stvarnu krizu.

Tvrdoglavost oko dogovora o sredstvima

Druga alternativa je da neke zemlje ponude ograničene bilateralne kredite.

„Važno je uključiti Belgiju u dogovor, ali vidjet ćemo“, rekla je latvijska premijerka Evika Siliņa POLITICU u utorak. „Ako će to [kvalificirana većina] biti jedina opcija, zašto ne?“

„Važno je da EU pokaže snagu i sposobnost donošenja snažne odluke jer već dugo radimo i obećali smo Ukrajini da ćemo im pomoći financijskim sredstvima – a zamrznuta sredstva su dobar izvor“, dodala je.

Siliņa je također dodala: „Za Belgiju ne želim da postanu druga Mađarska.“ POLITICO je prošli tjedan izvijestio da su diplomati upozorili kako Belgija riskira izolaciju u odlučivanju EU-a zbog svoje tvrdoglavosti oko dogovora o sredstvima.

Za Ukrajinu bi kredit za reparacije financiran zamrznutim ruskim sredstvima bio najbolje rješenje njezine financijske crne rupe – podrška MMF-a ovisi o ovom planu.

No Zelenski je u WhatsApp chatu s novinarima u ponedjeljak bio pragmatičan. Nije mu važno kako Ukrajina dobije novac, sve dok ga dobije.

„Naravno, voljeli bismo koristiti [ruska sredstva] za obnovu naše države, jer je pravedno da Rusi plate za uništenje“, rekao je, ali je dodao: „kredit za reparacije ili bilo koji oblik temeljen na zamrznutim ruskim sredstvima – između 150 i 210 milijardi dolara ukupno – doista mijenja igru.“

Kako pregovori europskih dužnosnika nisu uspjeli postići dogovor, čelnici će na samitu u četvrtak imati neobičan zadatak – sami moraju pronaći rješenje.

POGLEDAJTE VIDEO: Razrađuju se detalji plana za mir u Ukrajini