Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

LINGVISTIČKI RAT

SRBIJA PROTIV MEĐUNARODNOG PRIZNANJA CRNOGORSKOG JEZIKA: ‘To će uvijek biti varijanta srpskog jezika’

Crnogorski jezik prošlog je tjedna dobio međunarodni kod (CNR) čime je priznat kao zasebni jezik, no jezični stručnjaci u Srbiji tvrde da je to bila politička odluka te da će crnogorski jezik uvijek biti “srpski jezik s karakteristikama”

Akademik Miro Vuksanović i predsjednik Odbora za standardizaciju srpskog jezika Sreto Tanasić kažu da ne postoji lingvistički temelj za priznavanje crnogorskog jezika, ali i dodaju da je odluka o priznavanju crnogorskog jezika stvar politike. Crnogorski jezik je, naime, dobio svoj posebni međunarodni kod.

“Ovdje je riječ o politici, ne o lingvistici. Nije riječ ni o znanosti ni o logici, već o nečemu što bismo mogli nazvati nasiljem nad činjenicama. Ja ne znam kako će oni sada, kada su dali sebi tako lijep zadatak, prevoditi s istog jezika na isti i kako će utvrditi što je napisano na srpskom, a što na crnogorskom jeziku”, kazao je Vuksanović.

“Šjedi se govori od Užica do Knina”

Nadalje, piše B92, Vuksanović je kazao da u velikim jezicima poput engleskog ili španjolskog nema primjera da se jezici nazivaju imenima zemalja, kao što se to dogodilo na ovim prostorima “gdje su se od jednog jezika dobila četiri koji se nazivaju po državama”

Predsjednik Odbora za standardizaciju srpskog jezika Sreto Tanasić kaže, pak, da nema nikakvih lingvističkih, pa ni sociolingvističkih osnova da se crnogorski jezik smatra posebnim jezikom.

“Tvrdim da oni koji se zalažu za crnogorski jezik nikada neće progovoriti crnogorskim jezikom. To će uvijek biti srpski jezik sa izvjesnim karakteristikama. Ne prave se jezici tako lako i etiketa ne mijenja ništa”, smatra Tanasić.

Dijalketalne specifičnosti, kaže on, kojima su Crnogorci “zakitili taj takozvani crnogorski jezik” nisu karakteristične samo za govor u Crnoj gori, pa navodi jedan primjer.

“Šjedi je poznato u dijalektima od Užica do Knina”, kaže te dodaje da priznavanje crnogorskog jezika ne predstavlja samo nasilje nad srpskim narodom i srpskim jezikom u Crnoj Gori nego i nasilje nad poviješću i kulturom Crne Gore.

JESU LI HRVATSKI I SRPSKI JEDAN JEZIK? Cijenjeni stručnjak za Net.hr komentira dokument koji je i prije objave podijelio javnost

“Ugrožena su i jezična prava Srba u Hrvatskoj”

 

Tanasić se osvrnuo i na sociolingvističke prilike u regiji spomenuvši, dakako, i hrvatski jezik. Zbog višedesetljetne sustavne jezične asimilacije srpskoga naroda u Hrvatskoj, kaže, samo polovica stanovnika Hrvatske koji se izjašnjavaju kao Srbi kažu da im je srpski jezik maternji.On također smatra da su jezična prava srpskog naroda u Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori i Makedoniji ugrožena.

Inače, Savjetodavno vijeće za kodifikaciju jezika pri Kongresnoj knjižnici u Washingtonu prošlog je tjedna priznalo crnogorski jezik, pa je Crna Gora u okviru ISO međunarodnog standarda dobila međunarodni kôd  (CNR) za jezik. Dogodilo se to devet godina nakon što je Nacionalna biblioteka Crne Gore prvi puta zatražila kodifikaciju crnogorskog jezika.

Ljetos je isto Vijeće odbilo zahtjev iz Crne Gore uz obrazloženje da su članovi tog tijela “više puta raspravljali o crnogorskom jeziku i usuglasili se da je riječ o varijanti srpskog jezika koji se govori u Crnoj Gori”. Od Crne Gore tada su zatražili dodatne informacije za razumijevanje značajnih lingvističkih razlika između dvaju jezika.

SRPSKI JEZIKOSLOVCI ZAKLJUČILI: Bošnjački jezik ne postoji, sve je to srpski!

Povratak na Net.hr