Naime, riječ je o protokolu kojima se određuje povrat 1.065 predmeta koji su tijekom rata iz Hrvatske odneseni u Srbiju. povrat u Hrvatsku trebao bi se izvršiti do kraja 2013. godine, ali sada je iskrsnulo pitanje: gdje će vrijedni predmeti biti vraćeni, ako su crkve iz kojih su odneseni porušene?
Predmete vraćaju u hramove ili u muzej?
Srpski list Novosti potražio je odgovor na to pitanje na više adresa. U srpskom Ministarstvu kulture rečeno im je da će tih 1.065 kulturnih dobara biti vraćeno "u hramove i manastire tek kad se u Hrvatskoj steknu konzervatorski i sigurnosni uvjeti". No, ističe list, u potpisanom protokolu to nigdje ne piše.
Navode potom i oprečnu izjavu hrvatske ministrice Zlatar Violić, koja je ranije kazala kako će se predmeti smjestiti u prostor koji će odrediti ministarstvo i Konzervatorski zavod, jer zbog sigurnosnih razloga ne mogu stavljati predmete u crkve koje su napuštene. "Postoji ideja da se u Ernestinovu kod Osijeka otvori muzej za eksponate koji se ne mogu vratiti u svoja matična područja", kazala je tada hrvatska ministrica.
'Ispada da restauriramo ikone da bismo ojačali hrvatski turizam'
Ta najava se pak nije svidjela višem kustosu Milojku Budimiru, inače glavnom tajniku Udruženja Srba iz Hrvatske. "Saznali smo da Hrvatska želi napraviti muzeje u turističkim centrima kao što su Zadar i Šibenik i izloži ikone iz srušenih crkava. Ispada da restauriramo i vraćamo naše ikone da bismo ojačali hrvatski turizam", komentirao je Budimir.
U Udruženju ističu da bi se veliki broj ikona treba vartiti u dvore Janković Stojana i hram u Islamu Grčkom, koji su danas ruine. Vraćanje ikona planirano je i u Hram svetog Joakima i Ane iz 1574. na Bribirskoj glavici, koje je - kažu - Zavod za zaštitu spomenika Šibenik nedavno označio kao "starohrvatsku crkvu". A u najnovijoj prezentaciji kulturne zajednice Skradina, gdje je također planirano vraćanje kulturnih dobara, uopće se ne spominje postojanje pravoslavnih crkava, ističu u Udruženju.
