Istrazivanje su neposredno prije su izbora proveli americka nevladina organizacija Nacionalni institut za demokraciju (NDI) i beogradski Centar za slobodne izbore i demokraciju (CESID).
Prema rijecima programskog ravnatelja CESID-a Dorda Vukovica, usporedni podaci pokazuju da je prije sedam godina na oko 40 posto bio izjednacen broj gradana naklonjenih demokraciji i pobornika nekih drugih politickih sustava, a danas je broj onih koji su suzdrzani u odnosu na demokraciju na povijesnom maksimumu.
"Danas polovica drzi da demokracija nije sama po sebi privlacna i da postoje drugi sustavi koji bi mogli odgovarati Srbiji. Najcesci odgovor je ‘svejedno mi je u kakvom sustavu zivim, vec je bitno imam li dovoljno novca", rekao je Vukovic.
Promijenio se i odnos gradana prema promjenama iz listopada 2000. godine kad je svrgnut rezim Slobodana Milosevica pa uvjerljiva vecina danas misli da je to pocetak propadanja Srbije, a samo 15 posto ih je uvjereno da su tada zapocele demokratske promjene.
Istrazivanje je pokazalo da, kada je rijec o izborima kao demokratskoj tekovini i izbornom sustavu, vecina ispitanih je sklona promjeni koja bi bila usmjerena ka personalizaciji, odnosno mogucnosti biranja konkretnih osoba, a ne politickih stranaka.