Radnica bosanskohercegovačke tvrtke Amko Komerc tvrdi kako svakog mjeseca, nakon što dobije plaću, jedan njen iznos vraća poslodavcu radi naknade za ukradenu robu i onu kojoj je istekao rok. "Dobila sam plaću - 600 KM (300 eura). Od toga sam odmah, šefici prodavaonice dala 50 maraka (25 eura) za robu kojoj je istekao rok i 50 maraka za robu koja je ukradena“, ispričala je za Al Jazeeru Balkans trgovkinja iz Sarajeva M.T., ističući kako je to praksa iako radnici nisu ti koji kradu niti oni koji su krivi za staru robu. Na pitanje zašto poslodavac naknadu ne traži od onih od kojih bi to trebao, M.T. kaže kako "ovako lakše i brže naplate štetu, a koja može biti napravljena ili izmišljena".
Iz Uprave Amko Komerca negiraju njene navode negiraju ističući kako robu kojoj je istekao rok vraćaju dobavljačima, a radnicima štetu za ukradenu robu naplaćuju samo na temelju sudske odluke. Ipak, predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH Mersiha Ferhatović-Beširović ne sumnja u istinitost tvrdnji trgovkinje. Ističe kako je to uobičajena praksa.
Slučaj Konzuma
"Imali smo takav slučaj sa Konzumom prije nekoliko godina, pa su radnicima nadoknadili uzeti iznos plus kamate. Ali, takvih i sličnih slučajeva je puno, ne samo u Sarajevu, već u cijeloj BiH. Poslodavci rade sve da namire svoj dug i onda se pokrivaju internim aktima. Problem je što radnici prilikom zapošljavanja potpišu da će namiriti eventualno otuđenu robu, sve u želji da dobiju posao, a tek poslije shvate što su učinili ", priča Ferhatović-Beširović, dodajući kako poslodavci mahom djeluju u onim tvrtkama gdje nema sindikata, a da radnici strahuju od otkaza pa ih ne žele prijaviti. U sindikat dolaze tek kad su pred otkazom ili su ga već dobili. Neki ni tada jer se boje da zbog toga neće dobiti posao u drugoj tvrtki.
Odvjetnici: Kaznena djela iz raznih oblasti
I odvjetnici Asif i Elmin Plećan, koji se bave sporovima iz oblasti radnog prava, vjeruju u takve tvrdnje jer su se, kažu za Al Jazeeru, sa slučajevima za ukradenu robu često susretali. Smatraju da bi se tvrdnje trgovkinje mogle svrstati pod kaznena djela iz raznih oblasti, ali također upozoravaju da sudske procese priječi strah radnika od otkaza. Pritom dodaju da sudovi toliko sporo rade da se radnicima tužba, pak, ponekad ni ne isplati.
Svi oni još dodaju kako trgovački lanci rijetko plaćaju zaštitare pa odgovornost za lopove prebacuju na radnike. Ujedno upozoravaju da radnici ne bi trebali potpisivati pristanak na potpisivanje ugovora i internih akata pod pritiskom jer će jedino tako izbjeći plaćanja koja im se nameću.
