Britanska ministrica unutarnjih poslova Priti Patel u petak je odobrila izručenje utemeljitelja WikiLeaksa Juliana Assange SAD-u gdje mu žele suditi po 18 točki optužnice, uključivo kršenje zakona o špijunaži.
Organizacija WikiLeaks objavila je da današnja odluka o izručenju nije i konac pravne bitke i najavila je žalbu na odluku koja je "crni dan za medijske slobode.
"Ministrica unutarnjih poslova (Priti Patel) odobrila je zahtjev za izručenje urednika WikiLeaksa Juliana Assangea Sjedinjenim Američkim Državama gdje mu prijeti kazna od 175 godina zatvora. Crni dan za medijske slobode i za britansku demokraciju. Na odluku ćemo se žaliti", reagirao je WikiLeaks.
Nakon odluke iz ožujka da se Assangeu onemogući žalba na izručenje, britanski sudac proslijedio je u travnju slučaj ministrici unutarnjih poslova Patel koja je danas donijela odluku o izručenju. WikiLeaks je 2010. objavio tisuće američkih dokumenata s oznakom tajnosti.
Assange, koji je u zatvoru u jugoistočnom Londonu od 2019., a prije toga je sedam godina imao utočište u ekvadorskom veleposlanstvu u Londonu, odbacuje bilo kakvu krivnju.
Assangeovi pristaše smatraju ga junakom borbe protiv establišmenta i tvrde da je njegov jedini grijeh što je javnosti jasno predočio kršenja ljudskih prava i običaja rata u Afganistanu i Iraku, te ističu da je njegov progon politički motiviran napad na slobodu novinarstva i govora.
Assange se na odluku o izručenju može žaliti Visokom sudu u Londonu, a kao zadnja instanca postoji i Vrhovni sud Ujedinjenog Kraljevstva. No, ako Assangeova žalba bude odbijena mora biti izručen u roku od 28 dana.
Da bi do izručenja Assangea SAD-u doista moglo doći, još je u srpnju ustvrdio tadašnji državni tajnik SAD-a Mike Pompeo:
"Već smo uputili zahtjev i Assange će biti izručen SAD-u, gdje će mu se suditi."
"Moja vlada misli da je važno da se tog čovjeka, koji je izložio svijet opasnosti i ugrozio američke vojnike, sankcionira na sudu", također je tada kazao Pompeo.
Tim povodom se tada prenosila objava Informativnog centra za smrtnu kaznu o tome da američko savezno pravosuđe dopušta smrtnu kaznu za određene zločine u koje spada i špijunaža, za što se tereti Assangea.
Smrtna kazna je prijetila i Bradleyju Manningu (danas Chelsea Manning) koji je 2010. kao tadašnji vojnik SAD-a WikiLeaksu kao "zviždač" dostavio ogromnu količinu dokumenata s oznakom tajnosti o spornim događajima iz ratova u Iraku i Afganistanu.
Tužiteljstvo za Manning na kraju nije tražilo smrtnu kaznu, da bi na kraju bila osuđena na 35 godina zatvora, a onda 2017. i oslobođena nakon ukaza predsjednika Baracka Obame kojim je kazna drastično smanjena.
