Slovenija iz Krškoga dobiva 40 posto električne energije u ukupnoj bilanci, potrošnja struje će se u budućnosti povećavati, a trebamo i samodostatnost u opskrbi strujom za budući razvitak, kazao je Šarec u razgovoru za nacionalni tv servis, povodom prve godišnjice mandata njegove vlade.
Kao dodatan razlog zašto zagovara nuklearnu energiju protiv koje su ekološke udruge, pojasnio je da je to jedini način da Slovenija ispuni postavljene ciljeve na području smanjivanja stakleničkih plinova, nakon što se zatvore ekološki neadekvatne termocentrale. Za gradnju drugog bloka nuklearke u Krškom "zanimaju se Amerikanci, Rusi, ali i drugi", kazao je Šarec koji je prošlog tjedna tu temu otvorio i u razgovoru s ruskim premijerom Dimitrijem Medvedevom, prilikom službenog posjeta Moskvi.
Šarec je ocijenio da bi do konačne odluke o gradnji nuklearke, nakon koje bi se raspisao međunarodni tender moglo proći i do desetak godina, ali da je već sada o tome potrebno razmišljati i donositi rješenja.
Nuklearka Krško ima dozvolu za rad do 2023. godine, kada isječe 40 godina od početka njenog djelovanja, ali i mogućnost produženja licence za rad od dva puta po deset godina, što znači da bi prestala raditi 2043. godine, a do tada bi se u Krškom postavio drugi blok.
Energetski stručnjaci među ostalim upozoravaju da bi Slovenija unaprijed morala osigurati obrazovanje 400 do 500 inženjera specijaliziranih za rad u nuklearki, te osigurati skladištenje radioaktivnih elemenata "stare" nuklearke nakon njene dekomisije.
Šarec vodi petočlanu koaliciju ljevice i centra, formiranu nakon što relativni pobjednik lanjskih izbora, predsjednik Slovenske demokratske stranke (SDS) Janez Janša nije uspio osigurati koalicijske partnere za desnu vladu. Šarecova vlada formalno je manjinska, ali joj većinu u parlamentu putem posebnog partnerskog ugovora osigurava Ljevica (L), stranka koju po programu i ciljevima uspoređuju s grčkom Syrizom.
U razgovoru za Slovensku televiziju Šarec je komentirao najave Ljevice (L) da će glasovati protiv državnog proračuna za iduću godinu jer Šarec ne pristaje na hitno ukidanje dodatnog zdravstvenog osiguranja, što bi moglo izazvati pad vlade ili političko preslagivanje vlade, sporazumom s nekom od stranaka desnice.
Šarec je - aludirajući na Ljevicu - kazao da su lideri Syrize svojedobno najavljivali radikalne društvene promjene, ali da su sve što su postigli zapravo učinili to da su desnicu u Grčkoj opet doveli na vlast i pozvao na realno sagledavanje političke situacije Slovenije u sadašnjem trenutku.
Šarec je dodao da za razliku od svog prethodnika na mjestu premijera Mire Cerara koji je u 90-članom parlamentu sa svojom strankom imao 36 zastupničkih mjesta, njegova stranka u sadašnjem parlamentu ima samo 23 zastupnika, te da je u koaliciji pet stranaka s jednim izvankoalicijskim partnerom teško donositi brze odluke, onako kako neki očekuju, te da je naslijedio dosta problema i od ranijih vlada koje su djelovale u vrijeme konjukture, dok se sada unatoč dobrim ekonomskim rezultatima Slovenije očekuje smirivanje rasta.
U vezi najava kresanja potrošnje po ministarstvima za jedan posto, zbog novih najava o znatnom smanjenju rasta BDP-a u idućoj godini, Šarec je kazao da neće biti linearnog smanjenja sredstava po svim ministarstvima, te da će se zalagati da zbog ilegalnih migracija i drugih ugroza sva potrebna sredstva dobiju ministarstvu unutarnjih poslova i ministarstvo obrane.
