Nova strategija za proširenje EU-a na države zapadnog Balkana, uvjetovanje budućeg članstva prethodnim rješenjem bilateralnih graničnih pitanja, te izjave koje je tim povodom u utorak u Europskom parlamentu dao predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, izazivaju različite ocjene u Sloveniji.
Iako je ministarstvo vanjskih poslova načelno pozdravilo dokument pojavile su se i kritike na račun Junckerova upozorenja da se ubuduće neće dopuštati ulazak država s međusobnim otvorenmim graničnim pitanjima, da se u neriješenom arbitražnom sporu Ljubljane i Zagreba radi o bilateralnom ali i europskom pitanju koje treba što prije zatvoriti.
Nema članstva bez riješene granice
Nova strategija Komisije i upozorenja da neće biti članstva prije rješenja svih otvorenih graničnih pitanja ne odnosi se na Sloveniju koja nema problema s poštovanjem vladavine prava, sudskih odluka i arbitražnih rješenja nego na Hrvatsku, naveo je u razgovoru za portal Siol.net Borut Šuklje, analitičar i konzultant, bivši diplomat i veleposlanik Slovenije u Srbiji.
"Mi priznajemo europsko međunarodno pravo i to više nije naš problem, nego poruka Hrvatskoj koja sada mora obavezno riješiti svoje granične prijepore sa susjednim državama", naveo je Šuklje, te dodao da u tom smislu očekuje "velike pritiske" na Hrvatsku vladu budući da je EU iz različitih razloga, od kojih geostrateški nisu najmanje važni, zainteresirana da Srbija postane članicom EU-a.
'Još se nisu oporavili od Rumunjske i Bugarske'
Nešto drukčije intoniran je komentar u mariborskom listu "Večer" koji čak tvrdi da je takva strategija pogrešna jer će EU pristupom uvjetovanja da bez rješenja graničnih pitanja nijedna zemlja ne može u EU cijelu regiju može učiniti "taocem Hrvatske".
"EU se jedva oporavila od glavobolje zbog prebrzog primanja Rumunjske i Bugarske koje ni izdaleko nisu ispunjavale zadane kriterije, a sada mnogo teže kriterije postavlja Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Albaniji, Bosni i Hercegovini te Kosovu. To u Bruxellesu tumače kao želju da ubuduće primaju doista dobro pripremljene države za članstvo, ali je zapravo istina da većina članica nakon što su tek izašle iz krize novo proširenje jednostavno ne želi", navodi u komentaru Vojislav Bercko, dodavši kako je problem proširenja i traženje novog identiteta EU-a nakon Brexita.
Sve zemlje taoci službenog Zagreba
Europska komisija je svojom strategijom pak proširenje navela kao prioritet, ali je na put do članstva postavila toliko prepreka da proširenje u dogledno vrijeme uopće nije realno, a Juncker je sve to začinio izjavom da širenja neće biti dok se ne riješe svi granični sporovi, ocjena je komentatora koji dodaje da je to pristup koji bi mogao ugroziti buduće članstvo Srbije i ostalih zemalja u europskoj čekaonici.
"Juncker je bez dlake na jeziku kazao da članstva s otvorenim graničnim prijeporima neće biti te tako slovensko-hrvatski zaplet čak aplicirao na cijelu regiju. Tako se cijeli Balkan može učiniti taocem službenog Zagreba.
Hrvatska nema riješeno granično pitanje ni s jednom susjednom državom osim s Mađarskom. To znači da je u potencijalnom konfliktu sa Srbijom oko granice na Dunavu, s Crnom Gorom zbog granice na moru i Prevlake, te s BiH u skoro cijeloj dužini granice. Moglo bi se slikovito reći da Hrvatska sada cijeli Balkan drži "za j...", navodi slikovito mariborska "Večer".
