Premda su izjave o tome da bi arbitražno rješenje za slovensko-hrvatskugranicu trebalo primijeniti i da ono obvezuje - što Hrvatska zbog kompomitiranosti arbitraže odbija - više po ukusu slovenske vlade, i u slovenskim političkim krugovima skeptični su prema mogućnosti da presudu arbitara netko iz Bruxellesa nametne.
To ističu i neki slovenski komentatori u vezi sa diplomatskom ofenzivom Ljubljane koja je tijekom Bledskog strateškog foruma rezultirala i izjavama potpredsjednika Europske komisije Fransa Timmermansa i visoke predstavnice za vanjsku politiku Federice Mogherini.
Timmermans je na Bledu ponovio stajalište Komisije da arbitražnu presudu trebaju poštovati obje strane, no tek treba vidjeti koliko će potpore Bruxellesa Ljubljana u implementaciji odluke arbitara stvarno imati ili su te izjave dio "velike predstave" jer Europa u tim situacijama ne voli vršiti pritisak i upućuje zemlje članice da same riješe spor, navodi komentatorica "Dela" Saša Vidmajer.
Timmermans je u utorak u slovenskom parlamentu ponovio stav da je arbitraža bila uvjet za pristanak na završetak pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom, te da se nada kako će presuda arbitara biti obostrano prihvaćena, ali je uputio Ljubljanu i Zagreb da o svojim razlikama i pitanju granice nastave dijalog.
Ne želeći se upuštati u rasprave što bi u tom pogledu mogla napraviti Europska komisija, Timmermans je slovenskim zastupnicima poručio da je odgovornost za rješenje na strani dviju članica.
"Vjerujem da Komisija za sada mora ostati po strani i dopustiti da rješenje potraže upletene strane koje pozivam da se trude da nađu rješenje kako bi se presuda realizirala", kazao je potpredsjednik Europske komisije.
"Realno gledano moram reći da bio to pitanje dvije države morale riješiti same iako sam svjestan da se to tiče i djelovanja EU-a kao cjeline, pa u tom smislu postoji interes svih da se presuda implementira", odgovarao je Timmermans na pitanja zastupnika u slovenskom parlamentu kako implementirati presudu unatoč protivljenju Hrvatske koja arbitražu smatra kompromitiranim procesom iz kojega je izašla iako je u njega ušla u dobroj vjeri.
O arbitražnom sporu s Hrvatskom govorio je tijekom Bledskog strateškog summita za portal Euroactiv.com i Iztok Mirošič, državni tajnik u slovenskom ministarstvu vanjskih poslova. Iz razgovora se može doznati da Mirošič trenutno ne uvjetuje ulazak Hrvatske u Schengen pristankom na arbitražno rješenje, barem ne dok traje dijalog Ljubljane i Zagreba, ali ne isključuje moguću posredničku ulogu Timmermansa i Komisije ako sljedeći sastanak Cerara i Plenkovića ne bi dao rezultata koji očekuje Ljubljana.
"Spremni smo pričekati Hrvatsku da ponovo razmisli o poštovanju međunarodnog prava", kazao je Mirošić, ponavljajući mantru slovenskih diplomata od vremena donošenja arbitražne presude kako je odluka arbitraže dio međunarodnog i europskog prava koje Hrvatska ne može kršiti bez posljedica.
S druge strane, izjave europskih sugovornika uvjerile su
Ljubljanu da ne može računati na internacionalizaciju arbitražnog
spora s Hrvatskom, računajući na moguće "sankcije" koje su
spominjali neimenovani slovenski diplomati, praveći paralelu na
prijetnje Bruxellesa Poljskoj zbog pravosudnih reformi koje
ugrožavaju samostalnost pravosuđa, a u suprotnosti su sa
europskim načelom pravne države i vladavine prava.
Sugestije koje su do njega doprle iz Ljubljane demantirao je
tijekom posjeta i Timmermans, isključujući mogućnost tako
drastičnog uplitanja Komisije u bilateralni spor.
"U Sloveniji se pitanje vladavine prava povezuje u prvom redu s implementacijom arbitražne presude o granici s Hrvatskom. Istina je da to ima veze s poštivanjem vladavine prava, ali sasvim drukčije nego u slučaju Poljske, gdje postoji sistemska prijetnja načelu vladavine prava", kazao je Timmermans, odbijajući neka razmišljanja neimenovanih slovenskih diplomata kako Bruxelles ima instrumente da Hrvatsku prisili na poštivanje arbitraže, te da su mu na raspolaganju i instrumenti predviđeni za slučajeve kad je vladavina prava ozbiljno ugrožena, kao što su privremeno oduzimanje glasačkih prava u Europskoj uniji ili uskraćivanje sredstava iz zajedničkog europskog proračuna, čime se može disciplinirati članice koje odstupaju od osnovnih principa i postulata na kojim je utemeljena europska integracija.
Preporuke iz Bruxellesa Zagrebu i Ljubljani da ustraju u bilateralnom dijalogu očito pomalo frustriraju i slovenskog ministra vanjskih poslova Karla Erjavca koji je više puta rekao da ne vidi smisla u ponovnom susretu dvaju premijera, osim ako Hrvatska potpuno ne promijeni svoje stajalište o kompromitiranosti arbitraže, što slovenski šef diplomacije smatra "skandaloznim" i dokazom da Hrvatska "nema argumenata" u odbijanju implementacije.
"Nadam se da će ipak doći vrijeme kad će i Hrvatska shvatiti da međunarodno pravo treba poštovati, na čemu će - kako sam uvjeren - i dalje inzistirati Europska komisija", kazao je Erjavec u utorak, komentirajući spor s Hrvatskom.
Europa, kako je rekao, inzistira na poštovanju međunarodnog prava i u tom slučaju koji je važan i za EU i za cijelu regiju iako u Bruxellesu ponekad teško razumiju mentalitet koji je karakterističan za Balkan, kazao je Erjavec.
Slovenija poštuje odluke sudova i onda kad joj njihove presude nisu po volji, a to bi očekivali i od Hrvatske koja kaže da je u prijateljskim odnosima sa Slovenijom, kazao je slovenski šef diplomacije.
Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić u utorak je na Bledskom strateškom forumu kazala da je pitanje poštovanja međunarodnog prava za Hrvatsku iznimno važno, te da je iz arbitražnog procesa izašla upravo zato jer se Slovenija tog načela u arbitraži nije držala pa je arbitražu kompromitirala zbog čega je potrebno naći takvo rješenje koje će odgovarati objema državama.
Hrvatska je u proces arbitraže bila ušla suvereno i u dobroj vjeri, a upravo način kako je Slovenija kompromitirala taj proces ne bi smio biti primjer drugim zemljama u okruženju koje nastoje riješiti svoja granična pitanja, naglasila je hrvatska ministrica.
