Slovenija je od početka ove godine vratila u Hrvatsku više od 1500 migranata zatečenih na svom teritoriju, a njena policija ocjenjuje da će taj problem biti aktualan i idućih mjeseci, s obzirom na velik pritisak izbjeglica koji su koncentrirani na granici Hrvatske i BiH, navode u petak slovenski mediji koji se pozivaju na podatke ministarstva unutarnjih poslova.
Kako navodi ljubljansko "Delo", slovenska je policija od početka godine do 26. travnja privela ukupno 2585 stranaca iz trećih država, odnosno ilegalnih migranata, znatno više nego u istom razdoblju prošle godine, kad ih je pronađeno 1185, a posebno velik migrantski priljev bio je u ožujku (1028), ali i krajem travnja ove godine.
Oživljena migrantska ruta
U istom su razdoblju u Hrvatsku putem readmisije vraćena 1503 migranta, dok je s druge strane Italija vratila u Sloveniju njih 78, a Austrija 16. Problem jer što se procjenjuje da u balkanskim državama duž oživljene migrantske rute na prijelaz u sjevernu i zapadnu Europu čeka još četiri do pet tisuća migranata, od čega najviše u BiH, zbog čega to pitanje u Sloveniji i Europi i dalje ostaje aktualno, osobito pred skorašnje izbore za Europski parlament, kao jedno od središnjih pitanja koje ističu neke stranke, osobito one populističke i na krajnjoj desnici, navode slovenski mediji.
Kako navodi vodeći slovenski dnevni list, za razliku od vremena masovne migrantske krize iz 2015/2016., kad su u strukturi migranata prevladavale sirijske izbjeglice, sada je među migrantima najviše Pakistanaca, Alžiraca i Marokanaca.
Problem zlouporabe prava azila
Osim toga, navodi list, nastavlja se i trend "zloporabe prava azila" tako da i oni koji izraze želju za azilom u Sloveniji "zlorabe" predviđeni postupak te vlastima nisu dostupni kad moraju predati molbu pa se pretpostavlja da su u međuvremenu već produžili prema zapadu i sjeveru.
Slovenska policija u zadnje vrijeme mijenja taktiku suočavanja s migrantima koji ilegalno uđu u zemlju pa tako uspostavlja mobilne i fleksibilne ekipe čiji se broj i mjesto djelovanja brzo mijenjaju, ovisno od operativnih podataka, pri čemu se uz tehničkim sredstvima oslanjaju na potporu lokalnog stanovništva, navodi ljubljansko "Delo".
