Za učinkovitu borbu protiv klimatskih promjena potrebno je drastično smanjiti radni tjedan u Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Švedskoj, pokazala je studija istraživačkog centra Autonomy.
''Brz razvoj tehnologije koja umanjuje potrebu za ljudskim radom u središte zanimanja donosi mogućnost uvođenja kraćeg radnog tjedna za sve zaposlene, naravno, ako ih se pravilno rasporedi'', kazao je direktor istraživačkog centra Autonomy Will Stronge: ''Međutim, iako nam automatizacija dokazuje da je to tehnički moguće, adaptacija na klimatske promjene i smanjivanje pritiska na okoliš, kao i naš raspoloživi proračun ugljika pokazuju nam da je skraćenje radnog tjedna zapravo nužnost''.
U izvješću se tvrdi da će se gospodarstva Njemačke, Švedske i Ujedinjenog Kraljevstva s ciljem održavanja svoje trenutne razine emisija ugljika i produktivnosti morati prebaciti na drastično kraći radni tjedan - Švedska na 12 sati, Ujedinjeno Kraljevstvo na devet, a Njemačka na svega šest tjedno. To je nužno ako žele zadržati porast globalnih temperatura na razini ispod dva stupnja Celzijusa određenih Pariškim sporazumom, piše Independent, jer skraćivanje radnog tjedna za samo jedan dan emisije ugljika neće uspjeti smanjiti na održivu razinu.
Studija je svoje zaključke temeljila na podacima UN-a i OECD-a o emisijama stakleničkih plinova po industrijama u ove tri navedene zemlje. Izvješće je objavljeno istovremeno s pozivom pokreta Momentum upućenog britanskoj Laburističkoj stranci da odobri četverodnevni radni tjedan, piše Ekovjesnik. ''Pozdravljamo ovaj pokušaj istraživačkog centra Autonomy da se uhvati u koštac s nužnim promjenama koje će društvo morati provesti kako bi živjelo unutar granica raspoloživih resursa planeta'', istaknula je Emma Williams iz kampanje Four Day Week koja se zalaže za uvođenje četverodnevnog radnog tjedna.
''Osim povećanja blagostanja, unapređenja ravnopravnosti spolova i povećane produktivnosti, rješavanje pitanja klimatskih promjena još je jedan važan razlog zbog kojeg bismo svi mi trebali manje raditi'', upozorila je Williams. Naime, pristalice ove ideje nadovezuju se uz koncept Zeleni novi dogovor, sve popularniji u SAD-u i Europi kojim se gospodarstvo nastoji dekarbonizirati uz osiguranje jednakosti i dobrobiti svih građana.
''Ovaj novi izvještaj istraživačkog centra Autonomy je misaoni eksperiment koji bi kreatorima politike, aktivistima i voditeljima kampanja trebao dati još više dokaza za zaključak da je Zeleni novi dogovor apsolutno neophodan'', naglasio je Mat Lawrence, direktor think tanka Common Wealth: ''Veza između radnog vremena i emisija stakleničkih plinova dokazana je brojnim istraživanjima. Koristeći podatke OECD-a i povezujući ih s našim proračunom ugljika, Autonomy je napravio korak dalje s ciljem dokazivanja što ta veza znači u smislu radnih tjedana.“
I Stronge je ovo izvješće također povezao sa Zelenim novim
dogovorom: ''Postizanje zelenog, održivog društva zahtijevat će
brojne strategije - kraći radni tjedan bit će samo jedan od
njih. Ovaj rad i druga istraživanja na tom području trebala bi
nam dati dovoljno razloga za shvaćanje nužnosti provođenja
Zelenog novog dogovora i kako bi on trebao izgledati''.
Prošloga tjedna poslodavcima je poziv uputila novozelandska
premijerka Jacinda Ardern predloživši im da
razmotre četverodnevni radni tjedan i
druge fleksibilne mogućnosti rada koje bi radnicima i
radnicama olakšale ravnotežu života i rada: "Zaista želim
potaknuti ljude da razmišljaju o tome, pogotovo poslodavce.
Moramo zadržati sve prednosti produktivnosti koje je donio rad od
kuće, uključujući čistiji zrak i nedostatak izgubljenog vremena
zbog putovanja na posao, a pomažući tvrtkama da i dalje posluju.
Moramo biti odvažni sa svojim modelom. Ovo je prilika za masovno
resetiranje''.
I u Hrvatskoj se posljednjih dana spominjalo mogućnost kraćenja radnog tjedna, doduše, također u svrhu gospodarskog oporavka. No, kao što smo već pisali, pitanje kraćeg radnog vremena s vremena na vrijeme popularna je tema iako je riječ o nečemu što je u srži borbe za radnička prava od ranih dana, a upravo je slobodno vrijeme nužno da bismo ostvarili svoj ljudski potencijal i važno da bismo očuvali i mentalno zdravlje.
Međutim, mogućnost kraćeg radnog tjedna uvjetovana je - vrstom rada te tehnologijom i organizacijom rada i radnog vremena, no četverodnevni radni tjedan najbolji je primjer kako inovacije, nove tehnologije, digitalizacija, robotika, umjetna inteligencija i slično mogu i moraju raditi u korist čovjeka. A prvi veliki korak naprijed bio bi smanjivanje prekovremenog rada, naime, nije problem kada ga ima povremeno, ali on ostavlja traga na zdravlje radnika i radnica kada je to konstantan način rada.
I svakako valja imati na umu da stvarno smanjivanje radnog vremena ne znači njegovu preraspodjelu ili prekovremeni rad koji za kompenzaciju ima slobodne dane, već stvarno skraćivanje radnog vremena i to tako da radnik ili radnica ne prima nižu plaću zbog toga što je u danu ili tjednu radio manje od zakonom propisane satnice.
