Austrija, koja je ogradu počela graditi nakon Slovenije, svoju mjeru također tumači potrebom bolje regulacije velikog izbjegličko-migrantskog vala koji se još ne zaustavlja, ali je odustala od gradnje 25-kilometarske ograde, o kojoj se ranije razmišljalo, prenose mediji.

Ministrica unutarnjih poslova Johanna Mikl-Leitner naglasila je da je EU informirana o toj mjeri što je zapravo prvi puta da se ograda postavlja između dvije članice schengenskog prostora.

O postavljanju ograde duž cijele granice sa Slovenijom u Austriji se ne razmišlja jer bi to, prema nekim izračunima, stajalo oko 1,5 milijardi eura, navode slovenski mediji.

Podizanje ograde u duljini 3,7 kilometara izravno kod graničkog prijelaza Spielfeld prva je faza koja će trajati dva mjeseca, rekao je s tim u vezi austrijski glavni direktor za javnu sigurnost Konrad Kogler, javila je agencija APA.

Mjere će također uključiti pripremu za moguću izgradnju daljnjih 25 kilometara ograde, rekao je Kogler.

Komunikacijski potez

Više slovenskiih analitičara ovih dana potez Cerarove vlade, koja se početkom tjedna odlučila za podizanje žice prema južnoj, schengenskoj granici, tumače zapravo kao komunikacijski potez, odnosno poruku izbjeglicama da više ne dolaze, jer je to uspjelo Mađarskoj, koja je nakon postavljanja ograde i prvih incidenata na granici s policijom te uvođenjem oštrijih kaznenih mjera za ilegalne prijelaze, skrenula izbjegličku rutu prema Hrvatskoj i Sloveniji.

Ima i mišljenja kako Slovenija tu priliku koristi i za ukazivanje na stanje u kojemu Slovenija i Hrvatska, makar su obje članice EU-a, još nemaju granicu potvrđenu bilateralnim sporazumom niti arbitražnom presudom.

Slovensko Delo u petak, u glavnom komentaru o summitu EU-a na Malti, navodi da se politika dobrodošlice migrantima očito zaustavlja i da još ne uspijevaju pokušaji da se s Turskom postigne dogovor da ne pušta migrante u Europu.