Gradovi u BiH često su na vrhu liste onih s najzagađenijim zrakom u Europi. U tuzlanskom kantonu, u kojem se nalazi nekoliko tvornica i termoelektrana, sve je veći broj oboljelih od raka pluća, piše Deutsche Welle.
Najveći problem mještana Lukavca je taj što se na malom prostoru nalaze tri kompleksa tvornica kemijske proizvodnje koji neprestano rade.
"Drugi gradovi imaju povremena zagađenja, a mi imamo konstantna", ocjenjuje za DW Bejazit Okić iz Foruma za zaštitu okoliša.
U životni prostor građana Lukavca, izdvoji se minimalno 100 tona otrovnih supstanci dnevno, tvrdi Okić.
"Osim toga, nastaju ogromne količine industrijskog otpada koji se deponira na području naše općine, a ispuštaju se i ogromne količine otpadnih voda u rijeku Spreču i od nje su napravili mrtvu rijeku", dodaje.
Tvornica koksa godinama nema ekološku dozvolu. Kako je moguće da unatoč tome i dalje radi, novinari DW-a pitali su tvornicu, ali nisu dobili odgovore.
"Ono što treba istaknuti je nedjelovanje nadležnih institucija. Pitam se kako nitko ne prati to i ne poduzima mjere za smanjenje zagađenja. Monitoring kvalitete zraka pokazuje mala poboljšanja, pa pogoršanja. Mi moramo raditi na smanjenu emisija da bismo jamčili bolje uvjete življenja u ovim gradovima", kaže Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju.
Posljedice ovakvog stanja su dugoročne i teške, smatraju u Forumu za zaštitu okoliša. Mjerenjima i praćenjem stanja na terenu oni pokušavaju dokazati povezanost zagađenog zraka i posljedica po zdravlje građana.
"Pratimo istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije i analiziramo. U Lukavcu je od 2014. do 2017. godine od karcinoma oboljelo 2.951 osoba, a umrlo 1.444, dok je u šezdesetak kilometara udaljenoj Kalesiji, koja nema industrije, od karcinoma u istom razdoblju oboljelo 411 osoba, a umrle ukupno 653 osobe", kaže Okić.
Povećan broj pacijenata s respiratornim problemima bilježe i u Klinici za plućne bolesti u Tuzli, gdje tvrde kako zagađenje zraka ostavlja dugoročne posljedice, naročito za kronične plućne i kardio-vaskularne bolesnike.
"U klinici je primijećen broj pacijenata, pogotovo ovih pacijenata koji nam se javljaju s karcinomom pluća, koji su bili u jednom eksponencijalnom porastu u zadnjih par godina", kaže za DW doktor Dženan Halilović iz Klinke za plućne bolesti.
Novu priliku za čišći zrak ekolozi vide u procesima europskih integracija, prema kojima bi BiH morala napustiti upotrebu fosilnih goriva.
"Dekarbonizacija je obvezna. Politika mora biti na strani građana, a ne na strani onih koji imaju interese od takvih projekata. Prioritetno je zdravlje građana, kojima treba omogućiti da proizvode energiju na krovovima kuća, te usvojiti Zakon o obnovljivim izvorima energije", zaključuje Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju za Deutsche Welle.
Cijeli tekst pročitajte OVDJE.
