Ako je Sjeverna Koreja tražila opravdanje za svoje sve češće testove balističkih nuklearnih projektila, onda ga je našla u ratu u Ukrajini. To što je zemlja koja je dobrovoljno predala svoj nuklearni arsenal sadašnjem agresoru nije prošlo nezapaženo u Pjongjangu. Štoviše, stručnjaci tvrde da je to pružilo savršeno okrilje pod kojim Sjeverna Koreja može raditi na jačanju svog nuklearnog programa.
Jasno, država će se pravdati potrebom za razvojem najubojitijeg oružja kako bi osigurala opstanak, no Kim Jong-un ovdje vidi priliku da se izvuče, jer su oči cijelog svijeta uprte na istok Europe.
Međunarodna zajednica nije čak niti jednoglasno osudila posljednje testiranje balističkog projektila, a teško je očekivati da bi se mogla poslužiti sankcijama, kojima "lupa" Rusiju već gotovo tri mjeseca. Dapače, embargo na rusku naftu i plin bi mogao otvoriti vrata za nešto jeftinije sporazume između Pjongjanga i Moskve, inače starih partnera još iz doba Korejskog rata, piše CNN.
"Nikad, ali baš nikad ne predajte svoje nuklearno oružje", tvrdi profesor Andrej Lankov sa Sveučilišta Kookmin, dodajući da je to lekcija koju je Sjeverna Koreja naučila iz rata u Ukrajini.
Opsjednutost nuklearnim
Naime, Ukrajina je imala tisuće bojevih glava još iz doba SSSR-a. Nakon raspada te velesile, Budimpeštanskim memorandumom iz 1994. predala je sav arsenal Rusiji, uz pokroviteljstvo SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Rusije. Moskva sada jasno prijeti Ukrajini tim istim nuklearnim naoružanjem.
Kao opravdanje za razvoj nuklearnog programa, Sjevernokorejcima služe i iskustva bivših čelnika Iraka i Libije, Saddama Husseina i Moammara Gaddafija, koji su izgubili vlast, pa i živote, nakon što su njihovi nuklearni planovi zaustavljeni. Ruska invazija će ojačati tu priču, ali bi na taj način mogla imati i "vrlo negativan utjecaj" na um sjevernokorejskog vođe, smatra Lee Sang-hyun, predsjednik i viši znanstveni suradnik Instituta Sejong te dodaje da će Kim postati "još više opsjednut svojim nuklearnim naoružanjem i raketnim sposobnostima".
Ta je izolirana zemlja ubrzala ritam testiranja. Prije dvije godine izveli su samo četiri lansiranja nuklearnih raketa, prošle godine osam, a ove - čak 14. Vjeruje se da je jedna od lansiranih raketa interkontinentalni balistički projektil, koji u teoriji može pogoditi i teritorij SAD-a. Na vojnoj paradi 25. travnja Kim je jasno dao do znanja da treba nastaviti s nuklearnim programom, a primijećeni su i napori da vrate pristup svom podzemnom poligonu za testiranje Punggye-ri.
Ruska ruka pomoći
Tomu pripomažu i međunarodne sankcije Rusiji. "Postoje neke zanimljive, možda nenamjerne posljedice u odgovoru Zapada protiv Rusije, a to je da je Rusija potpuno izolirana od globalnog gospodarstva i stavljena pod golem pritisak sankcija. Mislim da postoji vrlo malo poticaja za provođenje sankcija protiv Sjeverna Koreja", rekao je Ankit Panda, viši suradnik u Programu nuklearne politike u Carnegie Endowmentu.
U Vijeću sigurnosti UN-a postoji stalna podjela između Rusije i Kine u jednom te Velike Britanije, SAD-a i Francuske u drugom bloku. To znači da su sankcije Sjevernoj Koreji praktički nemoguće. Stoga bi Sjeverna Koreja mogla i profitirati od sankcija Rusiji, poglavito u energetskom smislu.
"Mislim da će Rusija pružiti veću ekonomsku i energetsku potporu Sjevernoj Koreji. Nafta i plin, svakako, ali to može uključivati i hranu, gnojiva... To bi mogla biti raznolika ekonomska pomoć koju Sjeverna Koreja želi", rekao je Ramon Pacheco Pardo s Instituta za europske studije Vrije Universiteitu u Bruxellesu.
Podrška Moskve nije neko veliko iznenađenje. Te su dvije zemlje u partnerskim odnosima još od Korejskog rata. Moskva je često financijski podupirala dinastiju Kim. Iako u posljednje vrijeme to čini Kina, izgledno je kako su rusko-sjevernokorejski odnosi dobili novi zamah u turbulentnim vremenima.
"Pjongjang je bio na neki način zgrožen demokratskom i liberalnom ili poludemokratskom, poluliberalnom Rusijom koja je nekada postojala, i u osnovi su pozdravili Vladimira Putina kao vođu koji vodi zemlju u pravom smjeru", rekao je Lankov.
S riječi na djela
Kimovo "hofiranje" s Trumpom nije dalo puno rezultata, što se vidi i u stavu Pjongjanga oko uzroka rata u Ukrajini. "Osnovni uzrok ukrajinske krize u potpunosti leži u hegemonističkoj politici SAD-a i Zapada koji se upuštaju u bezobrazluk i samovolju prema drugim zemljama", priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova.
Uz to, promijenila se retorika i prema Južnoj Koreji. Prošlog je mjeseca sestra "dragog vođe", Kim Yo-jong poručila da bi se vojska Južne Koreje u slučaju konfrontacije mogla suočiti s "jadnom sudbinom koja je malo manja od potpunog uništenja i propasti".
Iako takva retorika nije nova, stručnjaci se pribojavaju da bi Sjeverna Koreja mogla prijeći s riječi na djela. Iako su šanse za to zanemarive, već je i činjenica da se o tome raspravlja vrijedna pažnje.
"Sjevernokorejci vjerojatno ponovno sanjaju o nečemu što su shvaćali ozbiljno, ali su posljednjih desetljeća gotovo zaboravili. To je osvajanje Juga. Možda američki predsjednik 2045. ili 2055. neće riskirati San Francisco kako bi spasio Seoul. Do tada bi Sjevernokorejci mogli koristiti interkontinentalne balističke projektile ili možda nuklearne podmornice da prestraše Amerikance, odnosno da ih maknu iz sukoba", procijenio je Lankov.
