Prekomjerna opskrba i pad potrošnje te globalna recesija koja prijeti većini zemalja proizvest će tržišni šok s drastičnim padom cijena hrane, zaključak je zajedničkog izvješća Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i agencije Ujedinjenih naroda za hranu (FAO). Također, utvrđeno je i da će u sljedećih 10 godina rast ponude nadmašiti rast potražnje uzrokujući da realne cijene većine robe ostanu na istoj ili padnu ispod svoje sadašnje razine.
"Borba protiv globalne pandemije Covid-19 uzrokuje neviđene nesigurnosti u lancima opskrbe hranom, s potencijalnim uskim grlima na tržištu rada, industriji, poljoprivrednoj proizvodnji, preradi hrane, prometu i logistici kao i promjenama potražnje za hranom i uslugama prehrane", ističe glavni tajnik OECD-a Angel Gurría.
Trgovinska ograničenja nisu recept za sigurnost hrane
Rastuća svjetska populacija i dalje je glavni pokretač rasta potražnje iako se njezini trendovi razlikuju u pojedinim zemljama. Procjenjuje se da će prosječna dostupnost hrane po stanovniku do 2029. dosegnuti oko 3000 kalorija i 85 grama proteina na dan.
"Očekuje se da će potrošači u zemljama sa srednjim dohotkom upotrijebiti dodatni prihod kako bi svoju prehranu s osnovnih proizvoda prebacili na onu s većom vrijednosti, odnosno zdravijom i više ekološki proizvedenom. S druge strane, u zemljama s visokim dohotkom povećat će se zabrinutost za okoliš i sve više ljudi će umjesto životinjskih proteina birati alternativne", tvrde iz OECD-a, piše Agroklub.
Petina poljoprivrednih proizvoda mogla bi završiti na otpadu?
U izvješću navode i kako će otvorena i transparentna međunarodna tržišta postati sve važnija za sigurnost hrane, posebno u zemljama koje jako puno uvoze. "Iskustvo je pokazalo da trgovinska ograničenja nisu recept za sigurnost hrane. Potrebna nam je bolja politika, više inovacija, povećane investicije i veća integracija kako bismo izgradili dinamičnu, produktivnu i otpornu poljoprivredu i prehrambeni sektor“, napomenuo je direktor FAO-a QU Dongyu.
Očekuje se i kako će se svjetska proizvodnja žitarica povećati za oko 85 posto u sljedećih deset godina, a kao glavni razlog navode veća ulaganja u tehnologiju proizvodnje i bolje prakse uzgoja.
Također, izvješće procjenjuje i da će se do 2024. godine proizvodnja domaćih životinja povećati za 14 posto zbog poboljšanja u hranidbi i ekstenzivnom načinu uzgoja. U dodatnom izvješću naglašavaju i trajnu potrebu za ulaganjem u izgradnju infrastrukture.
Pod pretpostavkom nastavka trenutnih politika i tehnologija, predviđa se da će emisija stakleničkih plinova u poljoprivredi rasti za 0,5 posto godišnje, što upućuje na smanjenje intenziteta ugljika u poljoprivredi. Stoka će činiti 80 posto ovog globalnog povećanja.
"Uz COVID-19, trenutni izazovi uključuju invaziju skakavca u istočnoj Africi i Aziji, kontinuirano širenje afričke svinjske kuge, učestalije ekstremne klimatske događaje i trgovinske napetosti među glavnim silama. Prehrambeni će se sustav također trebati prilagoditi preferencijama potrošača i iskoristiti digitalne inovacije u poljoprivredno-prehrambenim lancima“, zaključuje Gurría.
