BRUXELLES - Na dnevnom redu posljednjeg ovogodišnjeg summita čelnika zemalja Europske unije, među kojima je i hrvatski premijer Andrej Plenković, naći će se nekoliko vrlo osjetljivih pitanja koja u ovom trenutku muče Uniju.
Mogući problemi ili, po riječima diplomata "moguća minska polja" o kojima će se raspravljati ovoga četvrtka, 15. prosinca, odnose se na odnose s Turskom, ratifikaciju sporazuma o pridruživanju s Ukrajinom, Brexit i migrantska politika.
Vijeće za opće poslove, koje čine ministri za europske poslove,utorak nije prihvatilo prijedlog Austrije da se u tekst zakljačaka o proširenju spomene "zamrzavanje" pregovora s Turskom, što za mnoge zemlje, među kojima je i Hrvatska, nije prihvatljivo.
Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk ne želi to pitanje na dnevnom redu Europskog vijeća, ali se istodobno želi poslati poruka Turskoj da se unatoč neslaganjima unutar Unije ne žele zatvoriti komunikacijski kanali te da je EU odlučno za provedbu dogovora s Ankarom o migracijama.
U okviru rasprave o migracijama razgovorat će se i reformi Dublinskog sustava, europskih pravila za odobravanje azila. Za zajednički sustav azila potrebna je solidarnost, a stanje s tim načelom u EU-u je takvo da pojedini diplomati govore da bi slogan EU-a "ujedinjeni u raznolikosti" trebalo promjeniti u "razjedinjeni u solidarnosti".
Jedno od vrućih pitanja je ratifikacija sporazuma o pridruživanju s Ukrajinom. Taj je sporazum ratificiran u svim državama članicama i u Europskom parlamentu, ali je zapeo u Nizozemskoj. Nizozemci su ga odbacili na neobvezujućem referendumu u travnju, pa sada nizozemska vlada pokušava spasiti stvar.
Iako je ishod referenduma pravno neobvezujući, nizozemska vlada se ne može ponašati kao da ga nije bilo. Nizozemska vlada je poslala u Bruxelles tekst za koji se nada da će biti prihvatljiv i ostalim članicama kako bi mogla braniti taj sporazum u parlamentu.
Čelnici bi trebali podržati produljenje sankcija protiv Rusije zbog njezine uloge u Ukrajini, ali o tome neće biti rasprave.
Tijekom radne večere, bez nazočnosti britanske premijerke Therese May, čelnici će razgovorati o organizaciji i postupku pregovora o izlasku Velike Britanije iz EU-a, nakon što ona podnese službeni zahtjev za izlazak, što se očekuje do kraja ožujka sljedeće godine.
Na dnevnom redu je i jačanje obrambene suradnje i provedba zajedničke izjave EU-NATO, a u tom dijelu čelnicima EU-a pridružit će se i glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg.
Summit će započeti iza podneva tradicionalnim sastankom s predsjednikom Europskog parlamenta Martinom Schulzom, a završit će radnom večerom na koju nije pozvana britanska premijerka Theresa May.
Neformalni sastanci na vrhu 27 zemalja članica počeli su se održavati redovito, prije ili poslije formalnog sastanka Europskog vijeća, nakon što su britanski birači u lipnju izglasali izlazak iz EU-a.
