"Obećana zemlja" danas slavi svoj rođendan! Američki dan neovisnosti, ili kako ga "preko bare" zovu 4th of July, je praznik koji se obilježava svake godine uz pregršt vatrometa, good old fashioned američkih obiteljskih roštilja, prskalice, parade na gradskim ulicama i crveno, plavo, bijelu odjeću sa zvjezdicama.
No, osim što su Amerikanci od praznika napravili stvarno pravu feštu, ovaj dan je nevjerojatno značajan u američkoj povijesti, jer se radi o danu kada su Sjedinjene Države službeno postale slobodna nacija. Deklaracija o neovisnosti usvojena je 4. srpnja 1776. i tako je rođena Amerika, proglasila neovisnost od Velike Britanije.
Kako bismo u potpunosti razumjeli značaj Dana neovisnosti i onoga što se dogodilo 1776. godine, moramo se malo vratiti u povijest. Prije nego što je Amerika postala vlastita država, sastojala se od 13 kolonija koje je osnovala Britanija. Prva kolonija nastanjena je u Jamestownu u Virginiji 1607, piše Readers Digest.
Europske zemlje nastavile su kolonizirati Ameriku kroz 17. stoljeće i dobar dio 18. stoljeća. Do 1775. procjenjuje se da je 2,5 milijuna doseljenika živjelo u 13 kolonija: New Hampshire, Massachusetts, Connecticut, Rhode Island, Delaware, New York, New Jersey, Pennsylvania, Maryland, Virginia, North Carolina, South Carolina i Georgia.
Napetosti su značajno porasle kada je Velika Britanija počela donositi zakone koji su joj dali veću kontrolu unutar kolonija, posebno kada je u pitanju oporezivanje kolonista. Kruna je bila u dugovima nakon francusko-indijanskog rata pa je počela oporezivati američke kolonije kako bi povećala prihode.
Usvajanje zakona kao što je Stamp Act u ožujku 1765., Townshend Acts u lipnju i srpnju 1767. i Tea Act iz 1773. prisililo je koloniste da plaćaju više novca Velikoj Britaniji iako nisu imale pravo glasa u Krunske politike. To je postalo poznato kao "taxation without representation" i brzo je postalo temelj američke revolucije.
Događaji poput bostonskog masakra i bostonske čajanke dodatno su eskalirali napetosti između britanskih okupatora i američkih kolonista. Te su napetosti eksplodirale u travnju 1775. kada su u Massachusettsu izbile bitke kod Lexingtona i Concorda kada su britanske snage pokušale zaplijeniti oružje od kolonista. Bilo je to prvi put da su se kolonijalne milicije borile protiv britanskih trupa, i tako je započeo Američki rat za neovisnost.
Sada ćemo malo premotati unaprijed na sastanak Kontinentalnog kongresa u Philadelphiji u lipnju 1776. Ovdje je državnik iz Virginije Richard Henry Lee predložio da kolonije proglase neovisnost od Britanije. Dana 2. srpnja 1776. Kontinentalni kongres izglasao je neovisnost, a dva dana kasnije delegati iz 13 kolonija usvojili su Deklaraciju neovisnosti, povijesni dokument koji je sastavio Thomas Jefferson. Nakon proglašenja neovisnosti, nastavili su se boriti u Revolucionarnom ratu i službeno porazila Veliku Britaniju u rujnu 1783. godine, piše History.
Tradicija domoljubnog slavlja postala je još raširenija nakon rata 1812., u kojem su se Sjedinjene Države ponovno suočile s Velikom Britanijom. Godine 1870. Kongres SAD-a proglasio je 4. srpnja saveznim praznikom.
Prva dva stoljeća američke povijesti 4th of July je imao potpuno drugačiji značaj nego što ima danas. Istraživanje Axios-Ipsosa iz 2021. godine pokazuje da približno 4 od 5 Amerikanaca vjeruje da se Sjedinjene Države raspadaju. Važno je napomenuti da je anketa napravljena nakon pobune na američkom Kapitolu koja se dogodila 6. siječnja 2021. godine.
Istodobno, sličan udio ispitanih naznačio je da su "ponosni što su Amerikanci".
Anketa, koja je uključivala intervjue s više od 1000 odraslih, pokazala je da se većina ispitanika ili u potpunosti ili donekle slaže s izjavom "Amerika se raspada".
Anketa, koja je izvijestila o margini pogreške od oko 4,6 postotnih bodova, objavljena je istog dana kada je Zastupnički dom glasao prema dvostranačkim linijama za opoziv predsjednika Trumpa zbog njegove uloge u neredima na Capitolu, čime je postao prvi predsjednik u povijesti SAD-a koji je opozvan dvaput .
No pitanje je kakvi bi bili rezultati da se ista anketa provede danas, nekoliko dana nakon što je Vrhovni sud SAD-a je poništio značajnu odluku Roe protiv Wadea, tjednima nakon što je dokument bez presedana koji je procurio sugerirao njegovo ukidanje.
Presuda će promijeniti prava na pobačaj u Americi, a pojedine države mogu i zabraniti medicinski postupak. Očekuje se, naime, da će polovica država uvesti nova ograničenja ili zabrane, a trinaest ih je već donijelo "okidač" zakone koji će automatski zabraniti pobačaj nakon presude Vrhovnog suda.
Odluka je stigla nekoliko tjedana nakon masakra u školi u Teksasu. Dana 24. svibnja 19 djece i dvoje odraslih ubijeno je, a 16 ranjeno u pucnjavi u osnovnoj školi Robb u Uvaldeu. Bila je to najsmrtonosnija pucnjava u školi od 2012., kada je naoružani napadač ubio 26 ljudi u dobi od šest godina u osnovnoj školi Sandy Hook u Newtownu, Conn. Broj smrtnih slučajeva premašio je broj u napadu 2018. u srednjoj školi Marjory Stoneman Douglas u Parklandu, Florida, koji je ostavio 17 mrtvih. Napadač je također pucao i ranio svoju baku u njezinoj kući prije incidenta.
Do sada je samo u 2022.godini bilo 27 pucnjava u američkim osnovnim i srednjim školama, a brojke iz godine u godinu značajno rastu. I eto Amerika danas slavi svoj rođendan, kao i svake godine pokušavaju osnažiti patriotizam svojih građana vatrometom, paradama, roštiljem i odjećom sa zvjezdicama...
