Ukrajina je lansirala šest raketa dugog dometa ATACMS američke proizvodnje i četiri rakete Storm Shadow britanske proizvodnje na rusku južnu regiju Rostov u srijedu, priopćilo je u četvrtak rusko ministarstvo obrane.
Ruske snage oborile su sve projektile ATACMS i tri od četiri Storm Shadowsa, priopćilo je ministarstvo, dodajući da će Moskva odgovoriti na napade.
Ukrajina je počela ispaljivati zapadne projektile na Rusiju prošlog mjeseca nakon što je za to dobila dopuštenje od Sjedinjenih Država i Velike Britanije. Moskva je rekla da te zemlje zbog toga smatra izravnim stranama u sukobu.
Lansiranje Orešnika
U svom odgovoru na takav razvoj situacije, Rusija je lansirala novu hipersoničnu raketu Orešnik na ukrajinski grad Dnjipro 21. studenoga.
Predsjednik Vladimir Putin rekao je da je Rusija spremna lansirati više Orešnika, uključujući na "centre za donošenje odluka" u Kijevu, ako Ukrajina nastavi koristiti američko i britansko oružje za napade na Rusiju.
Putin je svoju novu raketu opisao kao nepobjedivo oružje. U četvrtak je iznio ideju o "visokotehnološkom dvoboju" u kojem bi Rusija ispalila Orešnike na Kijev, a Ukrajina bi ih pokušala oboriti zapadnom proturaketnom obranom.
"Mislite li da je on razumna osoba?", poručio je na to ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na konferenciji za medije.
Finska: 'Rusija će ostati prijetnja Europi'
Rusija i njezine saveznice ostat će opasnost za Europu čak i nakon završetka rata u Ukrajini, rekao je u četvrtak finski ministar obrane Antti Hakkanen.
Finska sa susjednom Rusijom dijeli više od 1300 kilometara dugu granicu koja je trenutačno zatvorena za sve putnike jer Helsinki optužuje Moskvu za poticanje ilegalne migracije u Europu.
Predstavljajući pregled vojske nordijske zemlje, Hakkanen je rekao da smatra dugoročnim rizikom suradnju Rusije sa Sjevernom Korejom, Iranom i Kinom.
"Rusija će, zajedno sa svojim saveznicima, ostati opasan akter u Europi čak i nakon rata u Ukrajini i ne možemo isključiti mogućnost da će (oni) prijetiti europskim zemljama upotrebom vojne sile", rekao je Hakkanen.
Finska je objavila u četvrtak svoj prvi pregled obrambene politike od pridruživanja vojnom savezu NATO-u prošle godine, u povijesnoj političkoj promjeni izazvanoj ruskom invazijom na Ukrajinu.
U pregledu se preporuča da se Finska usredotoči na jačanje svoje nacionalne obrane, NATO-ovo odvraćanje i suradnju s pojedinačnim saveznicima, posebno u regionalnom nadzoru i obuci.
"Glavni saveznici u našoj međunarodnoj suradnji su Švedska, Norveška, Sjedinjene Države, Velika Britanija i Estonija", rekao je Hakkanen i dodao da Finska surađuje s Južnom Korejom, Izraelom i Japanom u osiguravanju obrambenih materijala.
Finska će nastaviti trošiti najmanje dva posto bruto domaćeg proizvoda na obranu, u skladu s minimalnim ciljem NATO-a, navodi se u pregledu. Očekuje se da će baltičke zemlje i Poljska potrošiti između 3,2 i 4,7 posto, dok bi Švedska i Norveška trebale doseći 2,6 posto do 2030. godine, navodi se u izvješću.
Hakkanen je rekao Reutersu ranije ovog tjedna da će Finska razmotriti vraćanje protupješačkih mina kao pomoć u zaštiti granice, što bi značilo povlačenje iz sporazuma koji je ratificiralo ili kojem je pristupilo više od 160 zemalja, ali ne i Rusija.
POGLEDAJTE VIDEO: Zelenski nasmijao Bruxelles: 'Mislim da i on misli da je lud':
