Ukrajinska protuofenziva natjerala je ruske snage na povlačenje i razotkrila nedostatke glavnog plana Moskve. Kolaps Rusa u ukrajinskoj regiji Harkiv najveći je izazov u karijeri Vladimira Putina kojemu sve više ponestaje opcija, ocijenili su analitičari za CNN.
Moskva je pokušala prezentirati bijeg svojih vojnika iz Ukrajine kao "pregrupiranje", ali to im čak nije prošlo niti kod domaće javnosti. Kritike stižu od visokopozicioniranih lojalista Kremlja, uključujući i čečenskog čelnika Ramzana Kadirova, koji je tisuće čečenskih boraca poslao s Rusima u ofenzivu u Ukrajinu.
Nije ovo prvi put da su ruske snage potučene do nogu - izgubili su perjanicu crnomorske flote, bili su još na početku rata prisiljeni povući se iz okolice Kijeva… Međutim, trenutna situacija mogla bi predstavljati najveći problem za Putina u Ukrajini do sada, smatra ruski politički analitičar Anton Barbašin. Čak je i sam Putin bio kritiziran. U ponedjeljak su zastupnici iz 18 općinskih okruga u Moskvi, St. Petersburgu i Kolpinu pozvali Putina na ostavku, prema peticiji objavljenoj na Twitteru.
Putinu je sve teže objasniti što se događa
"Povlačenje iz Kijeva je predstavljeno kao gesta dobre volje, nešto što su morali učiniti kako bi spriječili civilne žrtve", rekao je za CNN Barbašin. "Propagandna komponenta je uvijek bila fokusirana na regiju Donbas kao glavni prioritet, ali sada kad se ruske snage povlače iz regija Harkiv i Lugansk, bilo bi mnogo teže to objasniti."
Kremlj je u ponedjeljak priopćio da je Putin svjestan situacije na prvim crtama bojišnice i inzistirao na tome da će Rusija postići sve ciljeve svoje "specijalne vojne operacije", izraz koji Moskva koristi za svoj rat protiv Ukrajine, da preuzme kontrolu nad regijama Lugansk i Donjeck. Ali tu će operaciju znatno otežati pobjede Ukrajine u susjednom Harkivu.
Stručnjaci kažu da će se Putin sada suočiti sa sve većim pritiskom da Rusija odgovori još većom snagom. Utjecajni ruski nacionalisti sve više pozivaju na radikalne korake, uključujući punu mobilizaciju i pojačane napade na ukrajinsku civilnu infrastrukturu, a neki čak predlažu i upotrebu taktičkog nuklearnog oružja.
"Osjeća se panika među pristalicama rata u Ukrajini", rekao je Barbašin.
Kremlj je dosad odbijao ideju o masovnoj mobilizaciji, a ruski promatrači vjeruju da je malo vjerojatno da bi se Putin na to odlučio, jer je svjestan da bi se takav potez vjerojatno pokazao nepopularnim u domaćoj javnosti, ali bi priznao i da je ono što naziva "specijalna vojna operacija" zapravo - rat.
Najveći izazov od raspada SSSR-a
Putin je prošlog mjeseca potpisao dekret o povećanju broja vojnog osoblja na 1,15 milijuna, dodajući 137.000 pripadnika vojnog osoblja, ali analitičari kažu da će Rusiji vjerojatno biti sve teže regrutirati.
Stručnjaci kažu da će se Putin, ako se ukrajinska protuofenziva nastavi istim tempom, sve teže predstavljati kao jak strateg.
"To je najveći izazov s kojim se suočava kao predsjednik i s kojim se Rusija suočava kao neovisna država nakon raspada Sovjetskog Saveza", rekao je Barbašin.
Upravo zbog tog pritiska Putin bi mogao poduzeti radikalne korake kako bi potvrdio svoj autoritet.
"To bi moglo dovesti do toga da ili potvrdi svoje vodstvo značajnim kadrovskim promjenama ili da promijeni vođenje rata", rekla je za CNN Melinda Haring, zamjenica direktora Euroazijskog centra pri Atlantskom vijeću.
Haring je kazala da bi Putin mogao napraviti neke kadrovske promjene, ali da svrgavanje visokopozicioniranih dužnosnika koje je sam instalirao baš i nije njegov stil.
Putin bi također mogao pojačati napade na opskrbne pravce kojima Ukrajini stiže oružje sa Zapada ili pak infrastrukturu, a mogao bi pojačati i kibernetičke napade. No, tako bi mogao riskirati i još jaču odmazdu Zapada, smatra Haring.
"Najbolja opcija za Putina trenutno bi bila da traži pregovore", rekla je Haring.
Moskva je već napravila neke korake u tom smjeru. U iznenađujućoj izjavi u ponedjeljak, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov nagovijestio je da bi Moskva mogla biti voljna pregovarati s Ukrajinom.
"Predsjednik je sudionicima sastanka rekao: mi ne odbijamo pregovore, ali oni koji čine trebaju shvatiti da što duže odgađaju ovaj proces, to će im biti teže pregovarati s nama", rekao je Lavrov, a prenosi Tass.
Kremlj će prebacivati krivnju, ali...
Haring je rekla da bi pregovori omogućili Rusiji da zaustavi ukrajinski napredak i "nastavi s mobilizacijom i pregrupiranjem u sjeni". Međutim, Kijev je jasno dao do znanja da će odbiti pregovore koji bi uključivali da se Ukrajina odrekne bilo kojeg dijela svog teritorija.
Ono što stručnjaci kažu jest kako je neizbježno da će Kremlj nastojati odbaciti krivnju za neuspjelu operaciju. Za sada se propagandni stroj uglavnom drži uobičajene prakse.
"Ruski medijski narativ okrivljuje NATO i Zapad za pružanje podrške koja je dovela do dramatičnog napredovanja Ukrajine u Harkivu i Donbasu", rekla je Haring.
Međutim, ako se u istočnoj Ukrajini brzo nešto ne promijeni, Putinu bi moglo biti sve teže svaliti krivnju na druge.
"Priča je, sve do prije šest mjeseci, bila da je Putin na neki način genij. Bio je toliko pametniji od svih ostalih, on je agent KGB-a… Mislim da će oni to pokušati opravdati, ali mislim na kraju dana, većina ljudi će ga kriviti", rekao je Ben Hodges, bivši zapovjednik američke vojske u Europi, za CNN.
Barbašin se složio, rekavši da će Putinu biti teško sa sebe odbaciti krivnju za neuspjelu operaciju.
“Krivnju za ekonomske probleme mnogo je lakše prebaciti, ali vanjska politika je uvijek bila njegova domena, on je na vlasti gotovo četvrt stoljeća i teško će uvjeriti većinu Rusa da on nije taj koji je donio ključne odluke o invaziji na Ukrajinu", rekao je.
Nejasno je što će Kremlj sljedeće odlučiti učiniti. Međutim, ono što je jasno jest da će Putinova odluka da napadne Ukrajinu – i što god da će sljedeće učiniti – definirati njegovu ostavštinu. Nakon ovog vikenda, to je nasljeđe oštećeno više nego ikad.
