Od početka godine u SAD-u su se dogodila 173 masovna oružana
napada. Dakle, više od jednog dnevno. U njima je ubijeno 177
ljudi, a više od 500 je ranjeno. Za
usporedbu, u cijeloj Europi, uključujući Rusiju i Ukrajinu, u
ovoj je godini bilo 17 pojedinačnih masovnih pucnjava, s 20
ubijenih i 70 ranjenih.
Inače, jučerašnji napad u Orlandu treći je najgori masakr koji je počinio pojedinac u povijesti. Prvi je pokolj 77 ljudi na norveškom otoku Utoyi koji je prije pet godina počinio Anders Breivik, drugi je ubilački pohod jednog korejskog policajca još početkom 80-ih, a Omar Mateen, sa 49 ubijenih i 53 ranjenih počinio je treće najgore pojedinačno masovno ubojstvo ikada.
Pokolj u gay klubu Pulse u Orlandu najgori je, dakle, u povijesti SAD-a. Godine 2007. u pucnjavi na sveučilištu Virginia Tech 23-godišnjak ubio je 32 ljudi. Prije četiri godine u masakru u osnovnoj školi Sandy Hook u gradu Newtownu, 20-godišnjak je ubio 26 osoba, mahom djece od 6 ili 7 godina.
Lani je bračni par počeo pucati na svoje kolege u San Bernardinu u Kaliforniji i ubili su ih 14, a tu je i pucnjava po publici u kinu na projekciji Batmana u gradu Aurora u Koloradu, s 12 mrtvih.
Osim poremećenih počinitelja, ovi zločini imaju još jednu zajedničku stvar. To je jurišna poluatomatska puška, koja ispaljuje 45 metaka u minuti. Ima ih više od tri milijuna u privatnom vlasništvu diljem SAD-a, a na Floridi je se može kupiti u jednom danu. Mogao je to i Omar Mateen, unatoč tome što ga je FBI dvaput provjeravao. Zbog lobija proizvođača oružja i republikanaca koji ih zastupaju u Kongresu, američka politika ne može se složiti niti oko ograničenja prodaje, a kamoli zabrane ovakvog oružja.
Za očekivati je da će to sada postati i goruća tema predsjedničke kampanje, jer dokle god se nešto ne promijeni, ovo će ustvari biti oružje za masovno uništavanje.
