Glasovanje je de facto i plebiscit o premijeru Matteu Renziju jer je obećao da će podnijeti ostavku ako reforma ne prođe. To bi moglo dovesti do političke paralize i omogućiti populističkim, euroskeptičnim oporbenim strankama da se približe osvajanju vlasti.
"Ovo je početak odlučujućeg tjedna za talijansku budućnost. Za šest dana znat ćemo možemo li, napokon, imati jednostavnu i snažnu budućnost", rekao je Renzi u ponedjeljak, napominjući da je ishod neizvjestan jer su mnogi birači neodlučni.
Renzi tvrdi da će reforme poboljšati proces donošenja odluka i Italiji, koja je od 1946. promijenila 63 vlade i 27 premijera, omogućiti stabilniju vlast.
Pljuska premijeru
Neki kritičari strahuju, međutim, da će vlada postati previše moćna, drugi se slažu s ciljem reforme, ali smatraju da je loše izvedena, dok neki žele premijeru samo dati simboličnu pljusku zbog raznih propusta u upravljanju zemljom.
Renzi se bori gotovo sam protiv struje. Protiv reforme su sve oporbene stranke i neki disidenti unutar njegove Demokratske stranke. Neki analitičari smatraju da bi mu upravo to moglo omogućiti politički opstanak ako izgubi s malom razlikom.
Njegov poraz tumačio bi se ipak kao još jedan protestni glas na Zapadu, nakon Brexita i pobjede Donalda Trumpa u SAD-u, i povezivao se s predsjedničkim izborima u Austriji koji se održavaju također u nedjelju, a na kojima bi mogao pobijediti kandidat krajnje desnice.
Ako se izglasa, značit će najveću
Ustavna reforma
Ustavna reforma predviđa najdalekosežniji institucionalni preustroj otkako je prije 70 godina Italija postala republika.
Reforma bi vladi olakšala donošenje zakona, posebno u kombinaciji s novim izbornim zakonom, usvojenim prošle godine, koji pobjedniku idućih izbora, koji se očekuju 2018., osigurava sigurnu parlamentarnu većinu.
Ključni element reforme je to što ukida obvezu da sve zakone moraju odobriti oba doma parlamenta. Zastupnički dom odlučivao bi ubuduće o većini pitanja, uključujući glasanja o povjerenju vladi i nacionalnom proračunu.
Senat se smanjuje s 315 na 100 mjesta, a članove više ne bi birali građani. Petoricu bi imenovao predsjednik republike, a 95 bi se biralo među regionalnim vijećnicima i gradonačelnicima.
Senatori bi zadržali pravo veta nad ustavnim pitanjima, pitanjima koja se tiču lokalnih vlasti i ključnim odlukama Europske unije. Neki analitičari pitaju se je li baš mudro da gornji dom čine lokalni političari, koji su u Italiji često korumpirani, i da im se daje ovlast da mogu blokirati europske odluke.
Reforma također smanjuje ovlasti regionalnih vlasti, prebacujući odluke o važnim prometnim, energetskim i infrastrukturnim projektima u ruke države. Ukida se i Nacionalno vijeće za gospodarstvo i rad, forum sindikata i poslodavaca.
Renzi objašnjava da će reforma poboljšati proces donošenja odluka, smanjiti preklapanja između lokalnih i središnjih tijela vlasti, što je velik uzrok birokratskih zastoja, te okončati političku nestabilnost. Ističe i da će smanjiti cijenu javnih institucija.
Kritičari reforme smatraju da će takve promjene potkopati demokratski sustav provjera i ravnoteža i dati vladi prevelike ovlasti, dok će uštede biti minimalne.
Tvrde također da će reforma učiniti proces donošenja zakona složenijim umjesto da ga pojednostavi, jer su odredbe o preraspodjeli ovlasti između lokalnih i središnjih vlasti loše napisane i vjerojatno će dovesti do institucionalnih sporenja i zastoja.
Kako bi ublažio posljedice reforme, Renzi je obećao da će razvodniti izborni zakon kako bi se otežalo da samo jedna stranka može dobiti kontrolu nad parlamentom.
Nova promjena izbornih pravila bit će ionako prioritet, jer će, bude li ustavna reforma odbačena, Italija imati različite procedure biranja Zastupničkog doma i Senata, što povećava izglede da dobije parlament u kojem nijedna stranka ili koalicija nema apsolutnu većinu.
Politička paraliza?
Ne zna se tko bi Renzija mogao naslijediti izgubi li referendum, a to plaši tržišta. Italija je treće gospodarstvo eurozone i osmo u svijetu.
Najdramatičniji scenarij predviđa političku paralizu koja bi mogla dovesti do izborne pobjede Pokreta pet zvijezda na platformi napuštanja eura, što bi izazvalo krizu u cijeloj Europskoj uniji.
Većina analitičara očekuje ipak da će se Italija izvući s velikim koalicijama i isključiti Pokret pet zvijezda iz vlasti, odgađajući i dalje rješavanje najvažnijih problema kao što su korupcija i slab gospodarski rast.
Italija je od 2009. do 2013. doživjela dvostruku recesiju, nakon čega je 2014. na vlast došao Renzi. Pod njegovom palicom provedene su značajne reforme tržišta rada i gospodarstvo se malo oporavilo, ali i dalje bilježi jednu od najslabijih stopa rasta u eurozoni.
Nakon Renzija opet Renzi?
Poraz ne mora nužno značiti Renzijev definitivni odlazak.
Ako izgubi s malom razlikom, recimo 45 prema 55 posto glasova i dalje bi mogao tvrditi da ima potporu gotovo polovice zemlje i iskoristiti to kako bi konsolidirao kontrolu nad Demokratskom strankom i pripremio se za iduće izbore, koji se očekuju najkasnije 2018. godine.
"Drugim riječima, nakon Renzija mogao bi biti opet Renzi", rekao je David Allegranti, novinar i biograf bivšeg gradonačelnika Firence, za EUobserver.
To bi značilo da ne bi ispunio obećanje dano prije 11 mjeseci da će se povući ne samo s dužnosti premijera nego i posve iz politike.
No on je za to sposoban. U siječnju 2014. kazao je da nema namjeru postati premijerom, a samo nekoliko tjedana nakon toga vještim je 'pučem' na toj dužnosti zamijenio stranačkog kolegu Enrica Lettu.
Ružna kampanja
Referendum se smatra odlučujućim za budućnost zemlje i kampanja je bila ružna.
Beppe Grillo je premijera čak nazvao "ranjenom krmačom koja napada koga stigne", dok je jedan Renzijev saveznik na jugu Italije bio optužen za trgovinu glasovima jer je snimljen kako lokalnim gradonačelnicima "nudi... što god dovraga požele" samo da reforma prođe.
Sam Renzi obišao je zemlju uzduž i poprijeko i više puta nastupio na televiziji. Corriere della Sera to je nedavno prokomentirao karikaturom na kojoj otac kaže sinu: "Zapamti sine, Bog je svugdje." "Kao Renzi!", odgovori mu sin.
Popustio je također kad je riječ o porezima i mirovinama u proračunu za 2017., unatoč strogoj proračunskoj kontroli EU-a. Kritizirajući "bruxelleske birokrate", čak je uklonio zastave EU-a iz ureda, ali ih je ubrzo zbog kritika vratio.
Mnogo Talijana neodlučno
Ankete se ne smiju objavljivati u zadnja dva tjedna kampanje, no zadnje su najavile odbacivanje reforme. Međutim, velik broj birača je neodlučan i to bi moglo biti presudno, a ankete su i prije često znale biti u krivu.
Pravo glasa ima više od 50 milijuna Talijana, uključujući četiri milijuna koji žive u inozemstvu i glasuju poštom, što je podložno manipulaciji. Protivnici reforme zaprijetili su da će se žaliti u slučaju da reforma prođe zahvaljujući glasovima iz inozemstva.
Birališta će biti otvorena od 7 ujutro do 11 navečer i nije potreban neki minimalan odziv birača da bi referendum bio važeći. Rezultati se očekuju u ponedjeljak rano ujutro.
