Andrij Jusov, predstavnik glavnog obavještajnog direktorata ukrajinskog ministarstva obrane, otkrio je ovaj tjedan kako Rusija navodno priprema nove masovne raketne napade na Ukrajinu. Ta objava došla je nakon što je Rusija u srijedu pokrenula novi val raketnih napada na ukrajinske gradove, još jednom ciljajući energetsku infrastrukturu i izazivajući nestanke struje od Ukrajine do Moldavije, prenosi portal 19fortyfive.
"Pokušavaju nas slomiti, zaviti nas u mrak i hladnoću tijekom rata i natjerati nas da pregovaramo po njihovim uvjetima. To neće uspjeti; znamo da je ritam masovnih raketnih napada na Ukrajinu oko tjedan dana. To je period koji mi je potreban da se pripreme za sljedeći takav napad", rekao je Jusov, dodajući da ruske planove neće promijeniti činjenica da im ubrzano ponestaje raketa s preciznim navođenjem.
U utorak je ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov na Twitteru objavio grafiku koja pokazuje kako se ruske zalihe raketa s preciznim navođenjem ubrzano tope. Reznikov je također otkrio da Rusija ima problema sa nadoknađivanjem raketa koje su iskoristili na ratištu. Dosad su upotrijebili 829 Iskander raketa od ukupne zalihe od 900. U tom periodu uspjeli su dobiti tek 48 novih raketa.
Ipak, Rusija ima još dosta toga na raspolaganju
Ipak, Rusija još uvijek na raspolaganju ima gotovo 7.000 S-300 raketa, kao i stotine raketa koje se lansiraju iz zraka i s mora. Jusov je na televiziji ovaj tjedan izjavio da Rusiji nije važno precizno pogoditi mete, već izazvati što je više moguće štete infrastrukturi Ukrajine. Bez pristupa raketama s preciznim navođenjem, Rusija će se oslanjati na veliku zalihu raketa S-300, što znači da postoji veliki rizik od uništenja civilne infrastrukture i rezidencijalnih zgrada. Jusov je naglasio da je rizik ogroman za gradove na prvim linijama kao što su Zaporižje, Harkiv, Herson i Mikolajiv.
Predstavnik ministarstva obrane izjavio je da Kijev “ulaže napore da zaštiti” civilnu populaciju i infrastrukturu, ali upozorio je da je Rusija, bez obzira na svoje slabosti, još uvijek “ozbiljna, naoružana i ogromna.”
“Prema tome, nažalost, teror raketama vjerojatno će se nastaviti,” zaključio je.
Nakon što je u srijedu napadnut Kijev i drugi veliki ukrajinski gradovi, Kremlj je odbacio odgovornost za štetu izazvanu u glavnom gradu Ukrajine.
"Niti jedan napad nije izveden na mete unutar Kijeva", rečeno je iz ruskog ministarstva obrane, dodajući da je eventualna šteta na civilnoj ili energetskoj infrastrukturi vjerojatno izazvana 'padom raketa iz stranih ili ukrajinskih obrambenih sustava lociranih u rezidencijalnim dijelovima ukrajinskog glavnog grada.'
Posljednje objašnjenje Rusije za nastalu štetu prigodno imitira slučajni udar na poljskom teritoriju koji se dogodio ovog mjeseca. Poljske vlasti rekle su da se najvjerojatnije radilo o ukrajinskoj raketi koja je trebala presresti ruski napad. Ipak, priznanjem da je šteta zaista nastala na rezidencijalnim zgradama i civilnoj infrastrukturi, Kremlj je samo dodatno osnažio kredibilitet međunarodnih istraga u ratne zločine počinjene u Ukrajini. Ako se napadi događaju i ako se može dokazati da nisu izazvani ukrajinskim raketama, to znači da je odgovorna upravo Rusija.
Zelenskij: Više od šest milijuna kućanstava ostalo je u petak bez struje
Više od šest milijuna kućanstava ostalo je bez struje u Ukrajini u petak, dva dana nakon masovnih ruskih napada na tu zemlju, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij.
"Večeras (petak) prekid u opskrbi električnom energijom nastavlja se u većini oblasti i u Kijevu. Više od šest milijuna kućanstava ukupno, pošto ih je bilo 12 milijuna u srijedu, kada su se dogodila masovna raketiranja", rekao je Zelenski u svom dnevnom obraćanju.
Kijev - s nekih 600.000 kućanstava što su tijekom večeri ostala bez struje - s okolicom te oblasti Odesa (na jugu), Ljviv, Vinicja (zapad) i Dnjipropetrovsk (istok) najpogođeniji su prekidom opskrbe, dodao je, pozivajući Ukrajince na štednju struje na područjima na kojima se opskrba normalizirala.
Strategija Moskve koja se sastoji u razaranju ukrajinskih energetskih postrojenja koje se može pratiti od listopada nakon vojnih poraza na terenu, "ratni je zločin", ocijenili su zapadni saveznici Ukrajine.
"Zločinom protiv čovječnosti" nazvao ju je predsjednik Zelenskij koji je ranije tijekom dana posjetio Višhorod, sjeverno od Kijeva, gdje je u zračnim udarima u srijedu šest osoba poginulo, a desetci su ranjeni. Ruska vojska ispalila je u srijedu oko 70 projektila i bespilotnih letjelica na Ukrajinu, tvrdi Kijev. Kao i u prethodnim napadima, mete su uglavnom bili energetski objekti.
Kremlj otvoreno priznaje da ruski napadi teško pogađaju ukrajinske civile. Ukrajinsko vodstvo moglo bi lako okončati patnje civila "ispunjavanjem zahtjeva ruske strane", rekao je u četvrtak glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. Rusija ne granatira javne objekte, ustvrdio je Peskov. "Nije bilo i nema napada na društvene objekte", rekao je Peskov, unatoč razaranjima bolnica, škola i domova.
Koliki su stvarni ruski gubici?
Od prvog dana rata ruski servis BBC-ja prati broj poginulih ruskih vojnika u Ukrajini, u suradnji s Mediazonom (koja je u Rusiji proglašena "stranim medijskim agentom") i timom volontera. Do 25. studenog, tim je uspio potvrditi informacije o 9.311 poginula vojnika i časnika. BBC se oslanja samo na potvrđene smrti, što znači da prikupljeni podaci ne odgovaraju stvarnom broju poginulih. Pretpostavka je da popis sadrži najmanje 40-60 posto manje imena u odnosu na broj pokopanih u Rusiji. Do zaključka je tim stigao nakon što su proučili stanje na grobljima u više od 60 naselja u Rusiji, piše BBC Russia.
Prema najkonzervativnijim procjenama, gubici ruske vojske i nacionalne garde u Ukrajini mogli bi premašiti 18.600 ljudi. Totalni nepovratni gubici Rusije (broj onih koji se ne mogu boriti jer su ranjeni, poginuli ili nestali) može doseći najmanje 83.800 ljudi. Taj broj ne uključuje one koji su se borili na strani Rusije u sklopu “narodnih jedinica” Luhanska i Donjecka.
Zna se za smrt ukupno 326 mobiliziranih Rusa. Među njima, tim je uspio pronaći imena 290 ljudi koji su poginuli u zonama sukoba na teritoriju Ukrajine. Još 35 ih je umrlo u Rusiji – najčešće zbog srčanih problema, nezgoda ili pretjeranog unosa alkohola. Stvarni gubici među mobiliziranima mogli bi biti mnogo više, budući da mnoga izvješća o poginulim vojnicima u Ukrajini od listopada ne navode njihov status: ponekad je nemoguće znati je li netko bio profesionalni vojnik, dobrovoljac ili je regrutiran. Pouzdano se zna da je samo prošli tjedan poginulo 67 mobiliziranih Rusa.
Postoji nekoliko razloga za ovako značajne gubitke među mobiliziranim vojnicima. Prema razmišljanjima njih samih, glavni problemi su loša komunikacija i koordinacija, ali i nedostatna obuka regruta.
Rat u Ukrajini iz minute u miutu možete pratiti OVDJE.
