- 274. je dan rata u Ukrajini
- Putin optužen da riskira 'nuklearnu katastrofu' u Europi
- Britanija poziva Ukrajinu da 'održi zamah'
- Porasla cijena nafte radi definiranja gornje cijene ruske nafte na Zapadu
- Pola Kijeva i dalje bez struje
- Papa: Ukrajinski čelnici morat će učiniti ustupke radi mira
- Šest milijuna kućanstava u Ukrajini bez struje
TIJEK DOGAĐAJA:
Zelenskij neočekivano kritizirao gradonačelnika Klička
23:56 - U rijetkom javnom neslaganju ukrajinskih čelnika, predsjednik Volodimir Zelenskij u petak je kritizirao gradonačelnika Kijeva da nije obavio dobar posao organizirajući skloništa za pomoć građanima koji su zbog ruskih napada ostali bez struje i vode. Uslijed ruskih raketnih udara na energetsku infrastrukturu, vlasti su otvorile tisuće tzv. nepobjedivih centara u kojim se ljudi mogu zgrijati, dobiti vodu, internet i telefon. U večernjem obraćanju, Zelenskij je sugerirao da gradonačelnik Vitalij Kličko i njegovi suradnici nisu učinili dovoljno.
"Nažalost, lokalne vlasti nisu obavile dobar posao u svim gradovima. Posebno je puno pritužbi bilo u Kijevu...Da budem blag, treba više raditi", rekao je predsjednik. "Molim obratite pažnju, ljudima u Kijevu treba više pomoći, brojni su bez struje 20,30 sati. Očekujemo od gradonačelnika kvalitetan posao", dodao je.
Zelenskij je također kritizirao one koji su, kako je rekao, lagali u službenim izvještajima, ali nije naveo na što konkretno misli. Dosad je otvoreno više od 4000 centara. Radi se o neuobičajenom izjavama, budući da je Zelenskij od početka rata pokušavao ostaviti dojam nacinalnog jedinstva i obično je hvalio druge dužnosnike. Kličko, 51-godišnji bivši boksač, izabran je za gradonačalenika Kijeva 2014. Njegov ured zasad nije reagirao.
U Ukrajini ponovno rade četiri nuklearke
22:34 - Četiri ukrajinske nuklearne elektrane ponovno su priključene na nacionalnu elektroenergetsku mrežu nakon što su početkom ovog tjedna potpuno izgubile napajanje strujom, objavila je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).
Sva su postrojenja jučer isključena iz mreže prvi put u ukrajinskoj povijesti, a nakon još jednog vala ruskih zračnih napada na vitalnu infrastrukturu. U priopćenju, IAEA-ina nuklearna nadzorna služba rekla je da ju je Ukrajina obavijestila da su njezine nuklearne elektrane Rivne, Južna Ukrajina i Hmjelnicki ponovno spojene. Jučer je ponovno uključena i nuklearka u Zaporožju.
Zelenskij: Više od 6 milijuna kućanstava ostalo bez struje
22:28 - Više od šest milijuna kućanstava ostalo je bez struje u Ukrajini u petak, dva dana nakon masovnih ruskih napada na tu zemlju, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij.
"Večeras (petak) prekid u opskrbi električnom energijom nastavlja se u većini oblasti i u Kijevu. Više od šest milijuna kućanstava ukupno" pošto ih je bilo 12 milijuna u srijedu, kada su se dogodila masovna raketiranja, rekao je Zelenski u svom dnevnom obraćanju.
Kijev - s nekih 600.000 kućanstava što su tijekom večeri ostala bez struje - s okolicom te oblasti Odesa (na jugu), Ljviv, Vinicja (zapad) i Dnjipropetrovsk (istok) najpogođeniji su prekidom opskrbe, dodao je, pozivajući Ukrajince na štednju struje na područjima na kojima se opskrba normalizirala.
Strategija Moskve koja se sastoji u razaranju ukrajinskih energetskih postrojenja koje se može pratiti od listopada nakon vojnih poraza na terenu, "ratni je zločin", ocijenili su zapadni saveznici Ukrajine. "Zločinom protiv čovječnosti" nazvao ju je predsjednik Zelenski koji je ranije tijekom dana posjetio Višhorod, sjeverno od Kijeva, gdje je u zračnim udarima u srijedu šest osoba poginulo, a desetci su ranjeni.
Ruska vojska ispalila je u srijedu oko 70 projektila i bespilotnih letjelica na Ukrajinu, tvrdi Kijev. Kao i u prethodnim napadima, mete su uglavnom bili energetski objekti. Kremlj otvoreno priznaje da ruski napadi teško pogađaju ukrajinske civile. Ukrajinsko vodstvo moglo bi lako okončati patnje civila "ispunjavanjem zahtjeva ruske strane", rekao je u četvrtak glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. Rusija ne granatira javne objekte, ustvrdio je Peskov. "Nije bilo i nema napada na društvene objekte", rekao je Peskov, unatoč razaranjima bolnica, škola i domova.
Putin šalje u rat i ljude sa zdravstvenim problemima
21:35 - Od početka agresije na Ukrajinu govori se kako Rusija ondje šalje nedovoljno obučene i slabo naoružane i opremljene vojnike. Te su informacije postale još učestalije nakon što je Vladimir Putin proglasio djelomičnu mobilizaciju. Sada, pak, iz Rusije stižu informacije o sve više svjedočanstava članova obitelji mobiliziranih vojnika koji tvrde da su ovi poslani u rat bez prethodnih liječničkih pregleda i bez uvažavanja njihovog zdravstvenog stanja. Navodno ima puno slučajeva da su na ratište poslani ljudi sa zdravstvenim tegobama.
"Mnogi su prisiljeni ići bez obzira na svoje kronične zdravstvene probleme", piše The Sun citirajući izvore iz Rusije.
Putin: Da smo ranije anektirali Donbas, ne bi bilo ovoliko žrtava
20:10 - Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je Ruska Federacija trebala ranije anektirati dio Donbasa, ali se nadao da su se Donjeck i Luhansk mogli ponovno ujediniti s Ukrajinom. Na sastanku s majkama ruskih vojnika, kako javlja ruska državna agencija TASS, Putin je kazao da "gledajući unazad, pretpostavili smo da bi možda bilo moguće postići dogovor i da bi se Luhansk i Donjeck nekako mogli ponovno ujediniti s Ukrajinom u okviru sporazuma iz Minska".
"Iskreno smo išli za tim, ali nismo osjetili raspoloženje ljudi do kraja. Bilo je nemoguće razumjeti što se tamo događa", kazao je Putin i dodao da je sada postalo očito da se "ponovno ujedinjenje" Rusije s Donbasom trebalo dogoditi ranije.
“Možda ne bi bilo toliko žrtava među civilima, ne bi bilo toliko stradale djece pod granatiranjem”, kazao je.
Još 2014. Rusija je okupirala Krim i izvršila hibridnu agresiju u Donjecku i Luhansku, čime je efektivno preuzela vlast u dijelovima tih regija.
Europske zemlje šalju generatore Ukrajini
18:37 - Brojne zemlje Europske unije doniraju generatore kako bi pomogle Ukrajini da prebrodi zimu, javlja CNN. Francuska je najavila da će poslati 100 generatora velike snage "jer Rusija želi zimu pretvoriti u ratno oružje", tvitala je danas francuska ministrica vanjskih poslova Catherine Colonna te naglasila da su napadi na civilnu infrastrukturu ratni zločini.
Gradonačelnik Praga Zdeněk Hřib najavio je da će Češka također Ukrajini donirati generatore struje - 400 u Kijev, a 226 u Mikolajiv.
Latvijski veleposlanik u Ukrajini, Oleksandr Miščenko, objavio je da je glavni grad njegove zemlje, Riga, sklopio partnerstvo s jednom dobrotvornom organizacijom kako bi Kijevu donirao 84 generatora struje i 100 toplinskih topova.
Finski Crveni križ isporučio je Ukrajini transformatore kao privremeno rješenje za uništenu elektroenergetsku mrežu.
Papa Franjo: Ukrajina će morati učiniti ustupke
18:18 - Ukrajinski će čelnici morati donijeti "dalekovidne odluke" kako bi osigurali mir, poručio je danas papa Franjo. U otvorenom pismu povodom devet mjeseci od ruske invazije, papa je pohvalio snagu Ukrajinaca suočenih s agresijom.
“Svijet je prepoznao hrabar i snažan narod, narod koji pati i moli, plače i bori se, opire se i nada: Plemeniti i mučenički narod”, napisao je.
Nadalje, sugerirao je da će ukrajinski čelnici morati učiniti ustupke kako bi okončali rat s Rusijom.
"Na njima leži dužnost da upravljaju zemljom u tragičnim vremenima i da donose dalekovidne odluke za mir i razvoj gospodarstva tijekom uništenja toliko vitalne infrastrukture", dodao je.
Ukrajinci koriste svjetiljke s mobitela u brijačnici
17:59 - Snimka koju je podijelila stručnjakinja za sigurnost u Ukrajini, Marija Avdejeva, prikazuje mušterije dok koriste svjetiljke na svojim telefonima u brijačnici da bi osvijetlili prostoriju i olakšali posao brijačima.
Ukrajinska elektroenergetska mreža i ostala ključna infrastruktura pogođeni su ruskim udarima koji su izazvali nestanke struje i ostavili milijune ljudi bez grijanja, struje i vode dok temperature padaju. Dužnosnici procjenjuju da je oko 50 posto energetskih postrojenja u Ukrajini oštećeno u nedavnim udarima.
Merkel: Htjela sam posredovati između Ukrajine i Rusije, ali više nisam imala moć
17:25 - Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel kaže da je željela posredovati u pregovorima Ukrajine s Rusijom, ali više nije imala političke moći i ovlasti. Merkel kaže da je htjela uspostaviti europski format za pregovore koji bi uključivali francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i Vladimira Putina u pokušaju da se pronađe rješenje za napetosti između Rusije i Ukrajine. No, bilo je to potkraj prošle godine kada je bila na odlasku i, kako kaže, nedostajale su joj ovlasti.
"Više nisam imala ovlasti to progurati, jer svi su ipak znali da ću otići na jesen", rekla je Merkel u intervjuu njemačkom Der Spiegelu u kojemu je branila svoju politiku prema Rusiji i Ukrajini.
Lani u kolovozu otputovala je u Moskvu u svoj posljednji službeni posjet. Opisujući sastanak s Putinom rekla je: "Osjećaj je bio potpuno jasan. Putin je računao samo na moć."
''Voljela bih da sam imala mirnije razdoblje nakon odlaska, jer sam bila jako uključena u pitanje Ukrajine'', kazala je Merkel koja je nakon odlaska s dužnosti izložena kritikama da je Njemačku učinila previše ovisnom o ruskoj nafti i plinu.
Satelitska snimka otkriva razmjere nestašice struje u Ukrajini
16:23 - NASA-ine satelitske snimke najzornije pokazuju koliko je ruska agresija nanijela štete elektroenergetskoj infrastrukturi Ukrajine. Dok su okolni dijelovi Europe i Rusija obasjani svjetlom, veći dio Ukrajine je u mraku.
U Kijevu je trenutačno oko 50 kućanstava bez struje na temperaturama koje su blizu nuli. Prema procjenama UN-a, diljem Europe je više od 7,2 milijuna ukrajinskih izbjeglica, dok ih je 6,9 milijuna raseljeno unutar zemlje.
'Rusi su mi uzeli dvije najdraže osobe'
15.47 - Lilia Kristenko (38) izgubila je oba roditelja u jučerašnjem bombardiranju Hersona. Par je izašao ispred kuće nakon što je popio čaj kada je zgrada pogođena. Njezina 62-godišnja majka, Natalia, odmah je umrla od ozljede glave. Njezin otac je stezao ranu na trbuhu i vrištao: "Toliko boli, umrijet ću."
Njihova ožalošćena kći opisala je kako je pokušavala nazvati hitnu pomoć, ali nije mogla dobiti telefonsku mrežu. Otac je na kraju odvezen kolima hitne pomoći u bolnicu, ali je umro od unutarnjeg krvarenja tijekom operacije. "Rusi su mi uzeli dvije najdragocjenije osobe", rekla je Kristenko.
Mrtvo tijelo njezine majke ležalo je pokriveno dekom na vratima njezina stana satima tijekom noći jer gradski radnici nisu imali vremena da je izvuku. Kristenko gledala je kako su hitne službe konačno stigle da prevezu njezinu majku u mrtvačnicu. “Živjeli su tako dobro, živjeli su drugačije”, rekla je. "Ali umrli su".
Nakon napada, ljudi su pretraživali ostatke uništenih kuća i trgovina. Mušterije su stajale u redu ispred kafića u kojem su stanovnici rekli da su četiri osobe poginule u napadu.
"Ne znam čak ni što bih rekla, bilo je neočekivano", rekla je Diana Samsonova, koja radi u kafiću koji je ostao otvoren tijekom ruske okupacije i ne planira se zatvoriti unatoč napadima.
Putin kaže da su sudionici invazije 'heroji'
14.50 - Vojnici koji sudjeluju u specijalnoj vojnoj operaciji su heroji i oni to znaju, rekao je u petak ruski predsjednik Vladimir Putin, piše TASS. "Oni, ti ljudi, znaju da su pravi heroji", rekao je tijekom susreta s majkama vojnika koji sudjeluju u specijalnoj vojnoj operaciji. "Samo oni i njihovi zapovjednici, koji se s njima bore rame uz rame, znaju koliko je to teško i koliko je opasno po život i zdravlje", rekao je Putin, dodajući da "oni (vojnici) to osjećaju i vide". Predsjednik je rekao da je telefonski razgovarao s nekoliko sudionika specijalne vojne operacije i da mu njihovo raspoloženje daje "sve osnove da kaže da su doista heroji".
Ruska propaganda na francuskoj televiziji
13.52 - Ukrajina je zaprijetila sankcijama poznatom francuskom satelitskom operateru Eutelsatu, ističući da emitira rusku "ratnu propagandu" u milijune domova diljem Europe. Ukrajinsko Nacionalno vijeće za radio i televiziju u četvrtak je upozorilo Eutelsat da će blokirati njegove usluge ukoliko nastavi surađivati s ruskim TV kanalima, prenosi britanski The Telegraph.
Eutelsat, koji će uskoro biti u djelomičnom vlasništvu britanskih poreznih obveznika, prenosi ruske satelitske pakete televizijskih programa NTV i Tricolor, koje se optužuje za širenje prokremaljskih vijesti. Eutelsat na svojoj internetskoj stranici ističe da njegovi satelitski signali dopiru do 15 milijuna ruskih domova, dok 6,7 posto prihoda, što je vrijednost od otprilike 76 milijuna eura, dolazi od ruske televizije.
Ovi TV kanali prenijeli su izjave ruskih voditelja vijesti i političkih showova te gostujućih političara koji pozivaju na masovna ubojstva Ukrajinaca. U jednoj od emisija član Državne Dume, ruskog parlamenta, Aleksej Žuravljov, izjavio je da je 5 posto Ukrajinaca "neizlječivo" i pozvao da ih se dva milijuna "denacificira, što znači uništi".
U drugoj emisiji na državnom kanalu Rusija 1, prokremaljski tvrdolinijaški propagandist Vladimir Solovjov usporedio je rat u Ukrajini s tretmanom čišćenja mačke od crva. U nekim drugim emisijama, pak, pozivalo se na nuklearne napade na zapadne zemlje, poput Velike Britanije. U jednom političkom showu na kanalu Rusija 1 u travnju, televizijski voditelj Dmitri Kiseljov upozorio je da bi nove ruske podmorničke rakete mogle "potopiti Britansko otočje u morske dubine".
Istovremeno, Eutelsat je stopirao emitiranje nekih zapadnih kanala, poput BBC-ja, u Rusiji.
NATO ostavlja otvorena vrata Ukrajini
12.54 - Vrata NATO-a ostaju otvorena za Ukrajinu, rekao je u petak glavni tajnik organizacije Jens Stoltenberg na konferenciji za novinare uoči sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u Bukureštu od 29. do 30. studenog, piše TASS. “Vrata NATO-a su otvorena i to smo pokazali ne samo riječima, već i djelima”, rekao je, podsjetivši da su posljednjih godina Crne Gora i Sjeverna Makedonija postale nove članice, a Finska i Švedska pozvane su u NATO 2022. godine. "Dakle, pokazali smo da su vrata NATO-a otvorena i da je na NATO saveznicima i zemljama kandidatima da odluče o članstvu. To je također poruka Ukrajini", rekao je glavni tajnik NATO-a. Istodobno, Stoltenberg je istaknuo da je potrebno usredotočiti se na pružanje pomoći Ukrajini kako bi ona pobijedila u sukobu s Rusijom. Prema riječima glavnog tajnika, ministri vanjskih poslova Gruzije, Moldavije i Ukrajine, između ostalih, pozvani su na sastanak u Bukureštu kako bi razgovarali o "daljnjim koracima kako bi im se pomoglo u zaštiti njihove neovisnosti".
NATO: 'Svaka zemlja sama odlučuje o slanju oružja Ukrajini'
12.20 - Odluku o tome hoće li Ukrajini poslati sustav Patriot za protuzračnu obranu donose zemlje pojedinačno, rekao je u petak glavni tajnik NATO-a komentirajući poljski zahtjev upućen Njemačkoj da Ukrajinu opskrbi tom vrstom oružja.
Berlin je ponudio Varšavi sustav Patriot kako bi joj pomogao u boljoj obrani njezina zračnog prostora pošto je prošlog tjedna zalutala raketa usmrtila dvije osobe u Poljskoj, no poljski ministar obrane Mariusz Blaszczak pozvao je Njemačku da umjesto Poljskoj takvo oružje pošalje Ukrajini.
U četvrtak je njemačka ministrica obrane Christine Lambrecht odbacila takav zahtjev. Sustav Patriot namijenjen je za uporabu na prostoru zemalja članica NATO-a i bilo kakva uporaba izvan tog područja zahtijevala bi prethodno usuglašavanje Saveza s članicama, rekla je.
Međutim, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u petak da odluka leži na samim članicama. "Specifične odluke o specifičnim sustavima donose se na nacionalnoj razini", rekao je Stoltenberg novinarima u Bruxellesu.
Pola Kijeva i dalje bez struje
11.34 - U svom najnovijem izvješću o situaciji u glavnom gradu Ukrajine, gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da trećina kuća sada ima grijanje. No, polovica stanovnika još uvijek je bez struje.
Kličko je rekao da inženjeri rade na ponovnom uspostavljanju grijanja u glavnom gradu, dok će energetske kompanije uključivati struju za sve stanovnike naizmjenično na tri sata.
Procjene pokazuju da je Rusija na rat potrošila četvrtinu svog proračuna
10.39 - Tijekom posljednjih devet mjeseci rata Rusija je potrošila 82 milijarde dolara na invaziju, tvrdi Forbes. Prihodi ruskog proračuna prošle su godine iznosili 340 milijardi dolara što znači da je Moskva potrošila četvrtinu svog godišnjeg proračuna na rat.
Ova procjena uključuje samo izravne troškove ruske vojne operacije, a ne uključuje troškove obrane ili ekonomske gubitke uzrokovane sankcijama Zapada. U međuvremenu, Forbes navodi da se prihodi federalnog proračuna Rusije od izvoza nafte i plina smanjuju, nakon što je izgubila većinu europskog tržišta plina.
Ukrajina: 'Rusi neće moći zadržati lijevu obalu Hersona'
10.06 - Ruske snage pobjegle na istočnu obalu rijeke Dnjepar u Hersonu odakle bombardiraju grad. No ukrajinske snage uzvraćaju udarac, pucaju preko rijeke i nadaju se da će potisnuti Ruse izvan dometa grada, koji je prije dva tjedna oslobođen kontrole Moskve. Sedam ljudi poginulo je u raketnom napadu na Herson kasno jučer dok su ruske snage započele svoje najteže bombardiranje grada od svog povlačenja.
Ukrajinski vojnik rekao je za Associated Press da su ruski vojnici zauzeli položaje na lijevoj obali rijeke. Međutim, voditelj press centra ukrajinskog Operativnog zapovjedništva Jug rekao je da ruska vojska neće moći zadržati tu poziciju. Ipak, Ukrajini će biti logistički teško odgurnuti Rusiju dalje jer su obje strane digle u zrak mostove preko rijeke Dnjepar.
'Putin će poslati Ukrajinu natrag u 18. stoljeće'
10.01 - Putin će "poslati Ukrajinu natrag u 18. stoljeće" tako što će nastaviti s napadima na energetska postrojenja u zemlji, tvrdi jedan od njegovih glavnih saveznika. Pjotr Tolstoj, zamjenik predsjednika Dume, upozorio je da neće biti popuštanja u ruskim napadima na ukrajinske elektrane prije zime.
"Infrastruktura Ukrajine bit će uništena, a Ukrajina će biti vraćena u 18. stoljeće", izjavio je član Putinove stranke Jedinstvena Rusija.
Tolstoj, koji je pod sankcijama SAD-a, EU-a i Britanije, izjavio je na francuskoj televiziji BFM da će ukrajinski saveznici "platiti cijenu". Dodao je da bi se Zapad trebao "pripremiti za rat koji će trajati godinama". Ali čini se da je Tolstojeva bizarna intervencija u suprotnosti s jučerašnjom izjavom ruskog ministarstva obrane.
Ruski rezervisti 'ubijeni u velikom broju', a neki pozvani unatoč 'ozbiljnim, kroničnim zdravstvenim problemima'
9.08 - Prema britanskim obavještajnim službama, mobilizirani Rusi trpe posebno teške gubitke u Ukrajini. Vladimir Putin najavio je mobilizaciju 300.000 ruskih rezervista u rujnu u pokušaju da ojača vojsku u Ukrajini. Ministarstvo obrane je priopćilo da su te trupe "ubijene u velikom broju" u istočnoj ukrajinskoj regiji Donjeck, gdje su se uputile prema dobro uspostavljenim ukrajinskim obrambenim zonama oko grada Bakhmuta. Također su "vrlo vjerojatno pretrpjeli posebno teške gubitke nakon što su bili predani kopanju ambicioznih sustava rovova dok su bili pod topničkom vatrom oko grada Svatove u Luganskoj oblasti", priopćilo je Ministarstvo obrane. Većina mobiliziranih pričuvnika već je služila, priopćilo je Ministarstvo obrane, ali "vrlo vjerojatno njihov zdravstveni status nije na odgovarajući način revidiran". To znači da su mnogi "primorani služiti zbog ozbiljnih, kroničnih zdravstvenih problema". Britanski obavještajci također sugeriraju da će se Kremlj vjerojatno biti zabrinut zbog sve većeg broja obitelji rezervista koji su spremni riskirati uhićenje prosvjedujući protiv uvjeta pod kojima služe njihovi rođaci, javlja Sky News.
Opskrba vodom i strujom u Kijevu uglavnom obnovljena
7:45 - Ukrajina je u četvrtak obnovila opskrbu vodom u Kijevu, dan nakon ruskih raketnih napada diljem zemlje, dok se komunalne službe bore da potpuno uspostave opskrbu električnom energijom u glavnom gradu. Nakon snažnih napada na ukrajinsku infrastrukturu u srijedu, opskrba vodom u gradu s tri milijuna stanovnika potpuno je kolabirala zbog nestanka struje. U mnogim dijelovima glavnoga grada otkazao je sustav gradskog grijanja i nije bilo struje, interneta, mobilne veze. Dijelovi Kijeva bili su bez električne energije i u četvrtak poslijepodne.
Zamjenik šefa predsjedničkog ureda Kirilo Timošenko imao je optimističnu poruku. "Zapravo, sva područja Ukrajine su opskrbljena električnom energijom", rekao je Timošenko za ukrajinsku televiziju u četvrtak, ali nije precizirao koliko Ukrajinaca ponovno ima struju.
Na vrhuncu je čak 70 posto grada bilo bez struje, napisao je gradonačelnik Vitalij Kličko ranije na Telegramu. Komunalne službe radile su bez prestanka na sanaciji štete, ali opskrba Kijeva električnom energijom ovisi i o stabilnosti cjelokupnog energetskog sustava u Ukrajini, rekao je gradonačelnik.
Ruska vojska ispalila je u srijedu oko 70 projektila i bespilotnih letjelica na Ukrajinu, tvrdi Kijev. Kao i u prethodnim napadima, mete su uglavnom bili energetski objekti.
U ruskom granatiranju Hersona u četvrtak ubijeno je sedam osoba, rekao je regionalni guverner Jaroslav Januševič. Dvadesetak ljudi ozlijeđeno je u požaru koji je zahvatio neboder nakon što je bombardiran.
Zelenskij napad na civilne ciljeve nazvao 'osvetom onih koji su izgubili'
7:45 - U redovnom video obraćanju u četvrtak, predsjednik Volodimir Zelenskij pohvalio je Ukrajince za duh otpora u ruskoj invaziji. "Izdržali smo devet mjeseci sveopćeg rata i Rusija nije pronašla način da nas slomi. I neće ga naći", rekao je ukrajinski čelnik. Zelenskij je priznao i koliko je teško bilo obnoviti opskrbu strujom i vodom nakon napada na civilne ciljeve u srijedu, koje je nazvao "osvetom onih koji su izgubili".
Kremlj otvoreno priznaje da ruski napadi teško pogađaju ukrajinske civile. Ukrajinsko vodstvo moglo bi lako okončati patnje civila "ispunjavanjem zahtjeva ruske strane", rekao je u četvrtak glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. Rusija ne granatira javne objekte, ustvrdio je Peskov. "Nije bilo i nema napada na društvene objekte", rekao je Peskov, unatoč razaranjima bolnica, škola i domova.
Sigurnost nuklearne elektrane Zaporižja ostaje problem
7:45 - U međuvremenu sigurnost ukrajinske nuklearne elektrane Zaporižja ostaje problem. Ruska državna tvrtka Rosatom za nuklearnu energiju podržava stvaranje zaštitne zone oko elektrane prema prijedlogu Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), ali samo pod ruskim uvjetima.
"Vjerujemo da nam je potrebna. Parametri su jasni i razgovaralo se sa šefom IAEA-e Rafaelom Grossijem", rekao je šef Rosatoma Aleksej Lihačev novinskoj agenciji Interfax. Iznio je svoje prijedloge o tome kako bi zona funkcionirala, uključujući i to da Ukrajini neće biti dopušteno pucati na zonu ili je pokušati vratiti.
"Zauzvrat, to je jasno, Rusija neće postaviti nikakvo ofenzivno oružje ili snage, već samo sredstva za fizičku zaštitu i nadzor postrojenja", rekao je Lihačov.
Grossi predlaže da ni jedna strana ne smije pucati na elektranu i da se u njoj ne smije nalaziti nikakvo oružje koje bi moglo doprinijeti napadu na nju, rekli su diplomati u Beču za dpa.
Lukašenko optužio Amerikance da se boje nuklearnog sukoba
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko izjavio je u četvrtak navečer da neće slati svoju vojsku na područje Ukrajine jer to ne bi ništa riješilo, objavio je Sputnjik.
Lukašenko je bjeloruskim novinarima kazao kako neće uvoditi svoju vojsku u Ukrajinu jer za to nema potrebe. Istaknuo je da bi trenutno mogao, na tom području, aktivirati od 35 do 40 tisuća vojnika, no da to neće riješiti problem.
Više pročitajte OVDJE.
Porasla cijene nafte radi definiranja gornje cijene ruske nafte na Zapadu
7:00 - Cijene nafte porasle su u petak u Aziji nakon tjedna obilježenog zabrinutošću oko kineske potražnje i cjenkanjem oko gornje granice cijena ruske nafte na Zapadu, izvještava Reuters. Sirova nafta porasla je za 28 centi, ili 0,33 posto, na 85,62 dolara po barelu u 04:10 GMT.G7 i diplomati Europske unije raspravljali su o razinama ruske gornje cijene između 65 i 70 dolara po barelu, s ciljem ograničavanja prihoda za financiranje vojne ofenzive Moskve u Ukrajini bez poremećaja globalnih tržišta nafte. "Tržište smatra (ograničene cijene) previsokim što smanjuje rizik od odmazde Moskve", rekli su analitičari ANZ Researcha u bilješci klijentima.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da Moskva neće opskrbljivati naftom i plinom bilo koje zemlje koje se pridruže u nametanju ograničenja cijena, što je Kremlj ponovio u četvrtak. Očekuje se da će trgovanje ostati oprezno uoči sporazuma o ograničenju cijena, koji bi trebao stupiti na snagu 5. prosinca kada počinje zabrana EU-a za rusku sirovu naftu, te uoči sljedećeg sastanka Organizacije zemalja izvoznica nafte i saveznika, poznat kao OPEC+, 4. prosinca.
Britanski ministar obrane poziva Ukrajinu da 'zadrži zamah'
6:15 - Ministar obrane Ujedinjenog Kraljevstva Ben Wallace rekao je u intervjuu za The Daily Beast da je vrijeme da Ukrajina iskoristi svoju prednost pred "loše obučenim, loše opremljenim" ruskim oružanim snagama. "S obzirom na prednost koju Ukrajinci imaju u opremi, obuci i kvaliteti svog osoblja u odnosu na demoralizirane, loše obučene, loše opremljene Ruse, bilo bi u interesu Ukrajine da zadrži zamah tijekom zime", citiran je Wallace. "Oni imaju 300 000 komada opreme za arktičko ratovanje, od međunarodne zajednice”—ključni zahtjev za svaku zimsku ofenzivu.”
Rusija ne planira ponovno stvoriti raketni sustav Oka, umjesto toga ima Iskander
06:10 - Ruski vrh nema planove za ponovno stvaranje sovjetskih taktičkih raketnih sustava Oka, budući da sustavi Iskander koji su trenutno u funkciji mogu uspješno obavljati sve njegove funkcije, rekao je za TASS visoki ruski general. Na pitanje o mogućnosti ponovnog stvaranja poznatog sovjetskog raketnog sustava Oka, načelnik raketnih trupa i topništva ruskih kopnenih snaga general-pukovnik Mihail Matvejevski odgovorio je: "Ne, jer sve funkcije Oke sada obavlja Iskander."
Taktički balistički projektilni sustav OTR-23 Oka ušao je u službu u Sovjetskoj vojsci 1983. godine i u to je vrijeme bio prvi sustav na svijetu koji je mogao probiti sve sustave obrane od projektila. Prema vojnim stručnjacima, sustavi Oka učinili su najnovije američke najnaprednije raketne sustave protuzračne obrane Patriot potpuno neučinkovitima u to vrijeme.
Sustav je bio potpuno autonoman i imao je mogućnost prelaska bilo kojeg terena i vodenih prepreka. Moglo se odmah isporučiti na bilo koje mjesto u svijetu željeznicom, zrakom ili morem, a zahtijevala je posadu od samo tri člana. Sustav Oka imao je domet od 400 km (248,5 milja) i, prema tome, bio je isključen iz Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF), ali je unatoč tome ukinut prema sporazumu.
Iskander-M 9K720 (SS-26 Stone prema klasifikaciji NATO-a) dizajniran je za uništavanje višecjevnih raketnih sustava, raketne i protuzračne obrane, zrakoplova i helikoptera na aerodromima, zapovjednim mjestima i infrastrukturi. Komplet brigade uključuje više od 50 jedinica opreme, uključujući lansere, transloadere, zapovjedno-stožerna i servisna vozila. Ispaljuje balističke i krstareće projektile na domet od 500 km. Te se rakete uspješno koriste tijekom ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini.
Putin optužen da riskira 'nuklearnu i radijacijsku katastrofu' u Europi
6:00 - Ruski predsjednik Vladimir Putin je optužen da riskira "nuklearnu i radijacijsku katastrofu" u Europi, dok se njegove snage nastavljaju boriti oko nuklearne elektrane Zaporižija u Ukrajini. Prema Reutersu, Petro Kotin, čelnik nuklearne elektrane Energoatom, danas je oštro kritizirao Kremlj, kako je napisao: “Postoji realna opasnost od nuklearne i radijacijske katastrofe izazvane gađanjem cijelog teritorija Ukrajine ruskim krstarećim i balističkim oružjem i veliki rizik od oštećenja nuklearnih postrojenja. Rusija mora odgovarati za ovaj sraman zločin."
U međuvremenu, Rusija je jutros pokrenula raketni napad preko Ukrajine, ubivši najmanje 10 ljudi i onesposobivši 70 posto struje glavnog grada. Snage Vladimira Putina jučer su lansirale ukupno 70 projektila, razorivši bolnice, škole i stambena područja i ostavivši milijune bez struje u glavnom gradu Ukrajine Kijevu.
