Šest mjeseci nakon što je Rusija napala Ukrajinu, ljudske i financijske žrtve su nesagledive, a brojke koje su se pojavile, zastrašujuće su u svakom smislu te riječi.
Prema podacima koje su objavili Ujedinjeni narodi, u ratu je poginulo 5587 civila, od čega 194 djevojčice, 175 dječaka te 38 djece čiji spol nije poznat. Ozlijeđeno je najmanje 7890 civila. Ovo su samo potvrđene civilne žrtve. UN priznaje da je prava brojka, bez sumnje, daleko veća. Nakon mjeseci izvlačenja tijela poginulih, ukrajinski dužnosnici procijenili su da je riječ o nekoliko desetaka tisuća civila, javlja New York Times.
U Buči, stanovnici još uvijek pokapaju oko 400 civila ubijenih tijekom prvog mjeseca ruske okupacije. U Kijevu je ubijeno najmanje 1500 civila, kaže Ihor Klimenko, šef ukrajinske policije. U Mariupolju je, vjeruju dužnosnici, ubijeno najmanje 22.000 ljudi. Pozivaju se na izjave svjedoka, satelitske snimke masovnih grobnica i snimke na kojima se vide tijela na ulicama.
Vojni gubici
Dok Rusija i Ukrajina čuvaju podatak o svojim vojnim gubicima u velikoj tajnosti, zapadni analitičari vjeruju da su obje strane pretrpjele velike gubitke.
General Valerij Zalužni, vrhovni zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga, u ponedjeljak je rekao da je na frontu ubijeno oko 9000 Ukrajinaca. Ovaj podatak nije se mogao neovisno provjeriti te nije poznato uključuje li sve grane ukrajinske vojske.
Rusija je posljednji put službeni podatak objavila u ožujku kadA su rekli da je ubijen 1351 ruski vojnik. Američki dužnosnici u to su vrijeme procijenili da je brojka ipak oko 5000 stradalih ruskih vojnika.
Četiri mjeseca kasnije, britanska vojska procijenila je da je ubijeno 25.000 ruskih vojnika te da je njih više desetaka tisuća ranjeno. Ovog mjeseca, dužnosnici Pentagona procijenili su da je oko 70.000 do 80.000 ruskih vojnika ubijeno ili ranjeno te da je poginulo njih 20 tisuća. Njihove procjene temelje se, rekli su, na satelitskim snimkama, presretnutim komunikacijama, društvenim mrežama i medijskim izvješćima s terena.
Ukrajina vojnici
Veličina ruske vojske tijekom invazije
Prije invazije, ruska vojska imala je oko 900.000 aktivnih vojnika. Britanski dužnosnici procijenili su da su početne invazijske snage imale oko 300.000 vojnika, uključujući jedinice za podršku. Američki obrambeni dužnosnici kažu pak da je Rusija angažirala gotovo 85 posto svoje vojske u ratu.
Izbjeglice i prognanici
Diljem Europe zabilježeno je više od 6,6 milijuna izbjeglica iz Ukrajine, najnovija je procjena UN-a. Od toga se više od 3,8 milijuna njih prijavilo za privremenu zaštitu ili slične nacionalne programe zaštite u Europi.
U Ukrajini je otprilike sedam milijuna ljudi interno raseljeno, procjenjuju dužnosnici UN-a. Otprilike 13 milijuna ljudi je blokirano ili ne može pobjeći iz zaraćenih područja zbog borbi koje su u tijeku, uništenih mostova i cesta te nedostatka resursa.
Šteta nastala na imovini
Rusko granatiranje i raketni napadi širom Ukrajine uništili su od veljače više od 130.000 zgrada, prema istraživanju Kijevske škole ekonomije, na temelju informacija ukrajinskih vladinih ministarstava.
Od veljače je oštećeno ili uništeno 311 mostova; oštećeno je, zapaljeno ili uništeno 188.000 osobnih automobila; te je oštećeno ili uništeno više od 23.000 kilometara cesta.
Raspon zgrada koje su oštećene, uništene ili zaplijenjene je golem: najmanje 115.000 privatnih kuća i 15.000 stanova; 2290 obrazovnih objekata, uključujući 798 dječjih vrtića; 1991 trgovina i 27 trgovačkih centara, 934 zdravstvene ustanove i 715 kulturnih ustanova, 511 upravnih zgrada, 28 skladišta nafte i 18 civilnih zračnih luka.
Osvojen teritorij
Godinama prije nego što je započela invazija na Ukrajinu, Rusija je izvršila aneksiju Krima te podržala separatističke borce koju su okupirali više od 10.000 četvornih kilometara istočne Ukrajine: dvije regije koje zauzimaju ukupno oko sedam posto od gotovo 375.000 četvornih kilometara Ukrajine. Sada, kažu ukrajinski dužnosnici, Rusija je preuzela kontrolu nad oko 20 posto ukrajinskog teritorija, uključujući cijelu pokrajinu Luhansk na istoku i većinu regije Herson na jugu.
Linija bojišnice i naoružanje
Linija bojišnice proteže se na nešto više od 2400 kilometara južne Ukrajine kroz istočnu pokrajinu Donjeck do sjeveroistočne regije Harkov. Sredinom kolovoza, general Zalužni rekao je da ruske snage dnevno granatiraju 700 do 800 ukrajinskih položaja na jugu i istoku.
Zapadni analitičari kažu da je Rusija izgubila značajnu količinu oklopnog i teškog naoružanja. Colin Kahl, podtajnik Pentagona za politiku, rekao je ovog mjeseca da su ruske snage najvjerojatnije izgubile između 3000 i 4000 oklopnih vozila.
Ukrajina i Rusija potrošile su goleme količine streljiva. Analitičari procjenjuju da Rusija ispaljuje oko 10.000 topničkih granata dnevno, u odnosu na vrhunac - tijekom zauzimanja Luganska - kada je ta brojka sezala do čak 20.000 ispaljenih granata dnevno. Prema njihovim procjenama, Ukrajina ispaljuje nekoliko tisuća topničkih granata mjesečno.
Trošak obnove Ukrajine
Kijevska škola ekonomije procijenila da je šteta nanesena ukrajinskom gospodarstvu uništenjem zgrada i infrastrukture iznosila 113,5 milijardi dolara. Istraživači su procijenili da je u obnovu potrebno uložiti gotovo 200 milijardi dolara.
Ukrajinska vlada procijenila je da joj treba pet milijardi dolara mjesečno kako bi mogla održavati osnovne usluge i oštećeno gospodarstvo - ta će se brojka vjerojatno povećati tijekom jeseni i zime te doseći ukupno 750 milijardi dolara potrebnih za obnovu.
Novčana pomoć SAD-a i EU-a
Sjedinjene Države obećale su više od 54 milijarde dolara ukupne pomoći Ukrajini, najviše od svih zemalja. Od početka invazije, Bidenova administracija je osigurala više od 9,9 milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini, kaže State Department. To uključuje desetke oklopnih vozila i topničkih sustava, desetke tisuća granata i 16 lansera HIMARS, naprednog raketnog sustava za koji zapadni analitičari vjeruju da pomaže Ukrajini da prekine ruske linije opskrbe.
Britanija je obećala drugu najveću vojnu pomoć, u ukupnom iznosu od 4 milijarde dolara, prema Institutu za svjetsku ekonomiju iz Kiela. Slijede institucije Europske unije s 2,5 milijardi dolara, Poljska s 1,8 milijardi dolara i Njemačka s 1,2 milijarde dolara.
Prema istraživačima Instituta iz Kiela, EU institucije su obećale najveću financijsku pomoć Ukrajini od 12,3 milijarde dolara, a slijedi SAD s 10,3 milijarde dolara, zatim Britanija s 2,1 milijardi dolara, Kanada s 1,8 milijardi dolara i Njemačka s 1,15 milijardi dolara.
Američka pomoć uključuje i 8,5 milijardi dolara izravne proračunske potpore vladi Ukrajine koja je isplaćena u ratama; također je osigurao više od 1,5 milijardi dolara humanitarne pomoći Ukrajini i regiji.
Sve u svemu, zemlje donatori su Ukrajini dale više od 83 milijarde dolara pomoći. No Christoph Trebesch, ekonomist s instituta Kiel, kaže da novac u Ukrajinu stiže "vrlo sporo", što je znak političkih nesuglasica u Europi.
Kriza žitarica
Ukrajinske studije pokazuju da će rat ukrajinske poljoprivrednike i poljoprivredna poduzeća koštati 23 milijarde dolara izgubljene dobiti, uništene opreme i troškova prijevoza. Ukrajinski izvoz pšenice, vrijedan 5,1 milijardu dolara prošle godine, smanjit će se za gotovo polovicu nakon ovogodišnje žetve, predviđa američko ministarstvo poljoprivrede.
Ukrajinski dužnosnici procjenjuju da je ruska blokada Crnog mora mjesecima držala pod okupacijom oko 20 milijuna tona žitarica.
Počevši od kolovoza, više od 30 teretnih brodova isplovit će iz crnomorskih luka noseći 721.449 metričkih tona hrane, u skladu s dogovorom u kojem posreduje Turska i koji podržavaju UN. Sredinom kolovoza prvi unajmljeni brod krenuo je prema glađu pogođenom dijelu Afrike, noseći 23.000 metričkih tona pšenice.
Ali regije poput Roga Afrike trebaju znatno više zaliha hrane. Prema Svjetskom programu za hranu UN-a, čak 50 milijuna ljudi u 45 zemalja živi na rubu je gladi, a prošle je godine čak 828 milijuna ljudi bilo pothranjeno, procjenjuje Organizacija za hranu i poljoprivredu.
