- 85. je dan ruske invazije na Ukrajini
- Zelenskij optužuje Rusiju da koristi zabranjeno oružje
- Rusija je počela koristiti novo lasersko oružje za spaljivanje dronova
- Ukrajina postavile uvjete za prekid rata
- Turska neće podržati ulazak Finske i Švedske u NATO
- Kongres SAD-a odobrio 40 milijardi dolara pomoći Ukrajini
TIJEK DOGAĐANJA:
Pentagon: Bit će teško potisnuti Rusiju iz Donbasa
22.49 - Pentagon je u četvrtak upozorio da ruska vojska, unatoč uspjehu ukrajinskih snaga u Harkivu, uspijeva učvrstiti svoju kontrolu nad Donbasom i nad jugom zemlje, što znači da bi rat mogao još dugo trajati.
Ruske snage i dalje imaju problem zbog razjedinjenosti, slabog morala i logistike, rekao je novinarima visoki dužnosnik američkog ministarstva obrane, ne potvrdivši smjene u ruskom zapovjedništvu o kojima je izvijestio London. No "i nadalje ćemo biti veoma oprezni u predviđanjima", dodao je.
"Krajnje smo odlučni učiniti sve kako bismo pomogli Ukrajincima da se obrane, pa i obučavajući ih upotrebi opreme koju im šaljemo", dodao je taj visoki dužnosnik koji je htio ostati anoniman.
"Oni se veoma dobro drže na bojišnici, nemaju problem s jedinstvom, nemaju problem zapovijedanja, njihova logistika i opskrba doista su povijesne", dodao je. "No Rusi još imaju na raspolaganju velik dio kapaciteta koje su od jesenas gomilali" na granici s Ukrajinom, istaknuo je. "Borbena spremnost nije dovoljna za pobjedu u ratu: treba imati žara za borbu i dobro zapovjedništvo", istaknuo je. No unatoč svemu tome, "mislimo da će sukob potrajati".
Ruska vojska koja je sad usredotočila ofenzivu na jug Ukrajine kako bi uspostavila kopneni most prema ruskom teritoriju na poluotoku Krimu koji je anektirala 2014., osvojila je luku Mariupolj nakon predaje ukrajinskih vojnika koji su pružali otpor iz tvornice Azovstalja.
Dozapovjednik Azova: U tijeku je operacija, ostajemo u Azovstalu
22.03 - Svjatoslav Palamar, zamjenik zapovjednika pukovnije Azov izvijestio je večeras da on i još jedno zapovjedništvo branitelja Mariupolja ostaju u opkoljenoj tvornici Azovstal.
"Slava Ukrajini! Danas je 85. dan rata. Moje zapovjedništvo i ja smo na području pogona Azovstal. U tijeku je operacija čije detalje neću otkrivati. Hvala cijelom svijetu i hvala Ukrajini za vašu podršku. Vidimo se", poručio je putem Telegrama.
Otkrivene stavke ogromnog američkog paketa pomoći Ukrajini
21.58 - Guardian donosi pregled novog paketa pomoći Ukrajini u vrijednosti od 40 milijardi dolara. Tvrde da će biti uloženo više od 9 milijardi dolara za popunu zaliha američkog oružja poslanog u Ukrajinu, a otprilike 6 milijardi dolara za obuku i opskrbu ukrajinske vojske tegotovo 4 milijarde dolara za operacije Europskog zapovjedništva.
Bit će izdvojeno i 900 milijuna dolara za pružanje usluga podrške izbjeglicama u smještaju, satovima engleskog jezika, uslugama psihološke pomoću, upravljanja slučajevima te osiguravanja dolazaka izbjeglica iz Ukrajine. Uz to, bit će izdvojena i milijarda dolara zajedničke pomoći izbjeglicama.
Gotovo 9 milijardi dolara je izdvojeno za opću ekonomsku potporu Ukrajini, a 5 milijardi je globalna pomoći u hrani za ublažavanje nestašice te još 67 milijuna dolara za pomoć američkom Ministarstvu pravosuđa u zapljeni i prodaji oduzete imovine ruskih oligarha.
Novim paketom, ukupan iznos pomoći SAD-a Ukrajini penje se na 53 milijarde dolara.
SAD odobrio novih 100 milijuna dolara vojne pomoći Ukrajini
21.21 - SAD će Ukrajini dati dodatnih 100 milijuna dolara vojne pomoći, najavljeno je iz Bijele kuće. U priopćenju, državni tajnik Antony Blinken rekao je da SAD i njihovi saveznici "rade danonoćno" kako bi ubrzali isporuku oružja i opreme Ukrajini dok Rusija nastavlja svoj "ničim izazvan brutalni rat".
"Slijedom odluke predsjednika, odobravam naše deseto povlačenje dodatnog naoružanja i opreme za obranu Ukrajine iz inventara Ministarstva obrane SAD-a u vrijednosti do 100 milijuna dolara. To povećava ukupnu američku vojnu pomoć Ukrajini na otprilike 3,9 milijardi dolara u oružju i opremi otkako je Rusija pokrenula svoju brutalnu i ničim izazvanu invaziju na Ukrajinu 24. veljače", prenosi Blinkenove riječi Sky News.
UN pozvao Ukrajinu i Rusiju da nastave pregovore
20.44 - UN je u četvrtak pozvao Rusiju i Ukrajinu da nastave pregovore u Turskoj koji su na mrtvoj točki, oslanjajući se na kontakte uspostavljene radi operacije evakuacije u Mariupolju.
Operacije evakuacije civila koje su zajedno vodili ICRC i UN, ali i predaja branitelja u Azovstalju zadnjih dana "sigurno ne bi bili mogući bez suradnje vlasti Ruske Federacije i Ukrajine", rekao je UN-ov čelnik za krizne situacije Martin Griffiths na tiskovnoj konferenciji u Ženevi.
"Želim vjerovati da je činjenica da je ova suradnja razmjerno dobro funkcionirala, barem puno bolje nego ranijih tjedana, nešto na čemu možemo graditi", rekao je. "Moramo se uzdati u snagu dijaloga kako bi se zaustavio ovaj rat", istaknuo je, pozivajući na nastavak pregovora u kojima su sudjelovali ukrajinski i ruski diplomati pod turskim pokroviteljstvom.
"Moramo se vratiti" za pregovarački stol, istaknuo je Griffiths. Turska je već dvaput bila domaćin izravnih pregovora dviju strana i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan želi sada organizirati sastanak na vrhu ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog Volodimira Zelenskog.
Martin Griffiths koji se vratio iz posjeta Afričkom rogu, gdje je dugotrajna suša gurnula ljude u krajnje siromaštvo i na rub gladi, naglasio je da se Ukrajini treba omogućiti izvoz njezinih žitarica.
Ukrajinske luke su pod ruskom blokadom, a Rusija pak ne može izvoziti svoje umjetno gnojivo zbog međunarodnih sankcija. Ta dva čimbenika uvelike pridonose naglom skoku cijena hrane, rekao je Griffiths. Taj izvoz je "potreban i mora biti brz, jer su ukrajinski silos puni od lanjske žetve, a nova se bliži", upozorio je UN-ov čelnik.
"Rat u Ukrajini mora se zaustaviti iz mnogo razloga, ali dva su glavna: on utječe na žetvu i na sadnju, a svijetu je potreban mir u Ukrajini, što ukrajinski narod i zaslužuje", istaknuo je Griffiths.
G7 sprema 18,4 milijarde dolara pomoći Ukrajini
19.48 - Financijski čelnici zemalja G7 dogovorili su 18,4 milijarde dolara pomoći Ukrajini i dodali da su spremni stati uz Kijev i "učiniti više prema potrebi", navodi se u nacrtu priopćenja koji je vidio Reuters.
Ministri financija i guverneri središnjih banaka SAD-a, Japana, Kanade, Britanije, Njemačke, Francuske i Italije vode razgovore, jer Ukrajini ponestaje novca.
Zemlje G7 "mobilizirale su 18,4 milijarde dolara proračunske potpore, uključujući 9,2 milijarde nedavnih obveza" u 2022., navodi se u nacrtu priopćenja.
Američki senat odobrio 40 milijardi dolara pomoći Ukrajini
19.45 - Senat Kongresa Sjedinjenih Američkih Država upravo je širokom dvostranačkom većinom odobrio paket vrijedan otprilike 40 milijardi dolara pomoći Ukrajini. 86 senatora glasalo je za, a 11 ih je bilo protiv, javlja CNN. Paket će u obliku zakona sada ići na potpis predsjedniku Joeu Bidenu.
Svi demokrati podržali su zakon. Protiv je glasalo jedanaest republikanskih senatora: Marsha Blackburn iz Tennesseeja, John Boozman iz Arkansasa, Mike Braun iz Indiane, Mike Crapo iz Idaha, Bill Hagerty iz Tennesseeja, Josh Hawley iz Missourija, Mike Lee iz Utaha, Cynthia Lummis iz Wyominga, Rand Paul iz Kentuckyja i Tommy Tuberville iz Alabame.
Prije glasovanja, čelnik većine u Senatu Chuck Schumer rekao je da će Senat "održati obećanje da će stati uz narod Ukrajine". Dodao je da je 40 milijardi dolara vojne, gospodarske i humanitarne pomoći “veliko” i “zadovoljit će velike potrebe ukrajinskog naroda dok se bori za svoj opstanak”.
Schumer je istaknuo da s obzirom na to koliko je važno podržati Ukrajinu u njezinoj borbi protiv Rusije, "volio bih da mogu reći da će ovo glasovanje biti potpuno jednoglasno." Svaki demokrat u Zastupničkom domu podržao je paket hitne pomoći, a to se očekivalo i od svih demokrata u Senatu.
Razgovarali najviši zapovjednici SAD-a i Rusije
19.09 - Najviši američki general Mark Milley razgovarao je s načelnikom glavnog stožera Rusije generalom Valerijem Gerasimovim, prvi put od početka ruske invazije na Ukrajinu, potvrdila je danas američka vojska.
"Vojni čelnici razgovarali su o nekoliko pitanja vezanih uz sigurnost i dogovorili su se da će linije komunikacije ostati otvorene. U skladu s dosadašnjom praksom, pojedinosti njihovog razgovora bit će tajne", rekao je glasnogovornik generala Milleyja.
Američki ministar obrane Lloyd Austin razgovarao sa svojim ruskim kolegom Sergejem Šojguom prošlog tjedna, prvi put otkako je Rusija započela invaziju na Ukrajinu u veljači, piše CNN.
12 ubijenih i 40-ak ranjenih u napadu na Sjeverodonjeck
18.19 - Dvanaest osoba je ubijeno u Sjeverodonjecku nakon ruskog granatiranja, rekao je na Telegramu čelnik regionalne vojne uprave regije Luhansk, Serhij Hajdaj.
Dodao je da je više od 40 osoba ozlijeđeno u napadima na ekipe liječničke pomoći, a došlo je i do značajnih razaranja koji su doveli do nestanka struje, piše BBC.
Među žrtvama su dvije žene pronađene mrtve u stanu pogođenom projektilom, navodi Hajdaj u svojoj objavi na Telegramu. Najmanje osam kuća je oštećeno, a spasioci dva sata nisu mogli doći do mjesta požara zbog granatiranja, dodaje.
Andersson: Sigurnost švedskog naroda najbolje je zaštićena unutar NATO-a
18.14 - Švedska premijerka Magdalena Andersson rekla je da je ruska invazija na Ukrajinu bila "prelomni trenutak" za tu zemlju. Govoreći tijekom konferencije za novinare u Bijeloj kući, Andersson je rekla da je njezina vlada došla do zaključka da će sigurnost švedskog naroda biti "najbolje zaštićena unutar NATO saveza", prenosi Sky.
"Danas nas situacija u Ukrajini podsjeća na najmračnije dane europske povijesti i moram reći da je u mračnim vremenima sjajno biti među bliskim prijateljima. Tijekom ovih proteklih mjeseci pokazali smo transatlantsko jedinstvo i snagu u svom najboljem izdanju. Zajedno smo snažno odgovorili na agresiju Rusije i dali neviđenu potporu Ukrajini. Nismo pokleknuli", rekla je Andersson i dodala da je Švedska nakon 200 godina vojne nesvrstanosti "izabrala novi put".
"Jučer su Švedska i Finska podnijele službene zahtjeve za pridruživanje NATO-u i protiv agresije Rusije u punom razmjeru protiv suverenog i demokratskog susjeda, to je bio prijelomni trenutak za Švedsku", dodala je.
Niinisto: Finska će postati jaka saveznica u NATO-u
18.11 - Finski predsjednik Sauli Niinisto je tijekom posjeta Bijeloj kući rekao da njegova zemlja "poduzima povijesni korak" u odabiru pridruživanja NATO-u
"Finska je donijela svoju odluku nakon brzog, ali vrlo temeljitog procesa. Proces je još jednom pokazao snagu finske demokracije. Počevši od snažne javne potpore, odluka je donesena ogromnom parlamentarnom većinom, a također je dobila ogromnu snažnu podršku naroda", prenosi njegove riječi Sky News.
Niinisto je zahvalio američkom čelniku Joeu Bidenu na njegovoj "postojanoj potpori" , uvjeravajući druge zemlje NATO-a da će Finska postati "snažan saveznik".
"Želim vas uvjeriti da će Finska postati jaka saveznica u NATO-u. Svoju sigurnost shvaćamo vrlo ozbiljno. Finske oružane snage su jedne od najjačih u Europi. Također smo dosljedno ulagali u razvoj naših sposobnosti."
Finski čelnik je dodao da je spremnost njegove zemlje da brani svoju zemlju "jedna od najviših u cijelom svijetu". Također je rekao kako je Finska otvorena za razgovore o zabrinutostima Turske oko prijave za pridruživanje NATO-u.
Biden: Švedska i Finska ispunjavaju sve zahtjeve NATO-a
17.42 - Predsjednik Joe Biden je na konferenciji za novinare nakon sastanka sa švedskom premijerkom Magdalenom Andersson i finskim predsjednikom Saulijem Niinistom danas u Bijeloj kući poručio da njihove prijave za članstvo u NATO-u "ispunjavaju sve uvjete" i da će dvije nove članice u obrambenom savezu "pojačati sigurnost".
"Ovdje se radi o budućnosti. Riječ je o oživljenom NATO-u koji ima alate i resurse te jasnoću i uvjerenje da brani zajedničke vrijednosti i vodi svijet", kaže on, prenosi Sky News.
Dodao je da su Švedska i Finska "već među našim najbližim partnerima" po nizu pitanja. "Oni ispunjavaju sve zahtjeve NATO-a, a zatim i neke. Imati dvije nove članice NATO-a na visokom sjeveru poboljšat će sigurnost našeg saveza i produbiti našu cjelokupnu sigurnosnu suradnju. Danas smo predsjednik, premijerka i ja vrlo dobro razgovarali o pristupanju NATO-u, o ratu u Ukrajini i jačanju transatlantske sigurnosti."
Biden tvrdi da su razgovori o ulasku Švedske i Finske u NATO "počeli mnogo prije danas". "Predsjednik Niinisto i ja razgovarali smo prošlog prosinca i ponovno u siječnju i tjednima koji su doveli do nepravednog i ničim izazvanog napada Rusije na Ukrajinu", kaže.
Više od milijun izbjeglica vratilo se u Ukrajinu
17.05 - Više od milijun ukrajinskih izbjeglica vratilo se kući nakon što su "postali frustrirani rastućom nelagodom, rastućom borbom s različitim sustavima diljem Europske unije", rekao je ukrajinski veleposlanik u Velikoj Britaniji, Vadim Pristajko.
Dodao je da su gradonačelnici Kijeva i Harkiva poručili ljudima da se ne vraćaju u gradove jer još uvijek nije sigurno. "Jedna od stvari kojima bih se želio pozabaviti je kako ih još uvijek možemo zadržati ovdje negdje u Europi, Europskoj uniji, u Kanadi ili Sjedinjenim Državama", prenosi Pristajkove riječi BBC.
Suđenje ruskom vojniku: Svjedok tvrdi da je pucao pod pritiskom
17.02 - U Kijevu je nakon kratke stanke nastavljeno suđenje Vadimu Šišimarinu. 21-godišnji zapovjednik ruskog tenka priznao je ubojstvo 62-godišnjeg civila.
Ivan Maltišev, svjedok ubojstva, ispričao je na sudu kako su se Rusi bili prisiljeni povući pješice sa svojim ranjenicima nakon što je njihova kolona tenkova bila napadnuta.
Kada se približio civilni automobil, Rusi su na njega otvorili vatru, prenosi BBC. Oko 500 metara dalje vojnici su uočili Oleksandra Šelipova, žrtvu.
"Ili je telefonirao ili je izvlačio telefon, ne sjećam se", rekao je Maltišev, dodajući da se sjeća da je Vadim Šišmarin dobio naređenje da puca: "Vadim to nije učinio. Tako da se vojnik, čije ime ne znam, okrenuo u autu i viknuo da Vadim mora izvršiti naredbu. U tom trenutku bili smo gotovo uz civila i pod pritiskom je Vadim pucao. Ispalio je tri ili četiri metka".
Biden primio državnike Švedske i Finske
16.59 - Američki predsjednik Joe Biden susreo se s čelnicima Švedske i Finske u četvrtak nakon što su te dvije zemlje napustile svoju dugogodišnju neutralnost i podnijele zahtjev za učlanjenjem u NATO savez, kao odgovor na rusku invaziju Ukrajine.
Nekoliko sati prije svoga prvog predsjedničkog puta u Aziju, Biden se susreo sa švedskom premijerkom Magdalenom Andersson i finskim predsjednikom Saulijem Niinistöm u Bijeloj kući kako bi raspravio njihove zahtjeve za članstvom u NATO-u.
"Ovo je povijesni događaj, prijelomni trenutak europske sigurnosti. Dvije nacije s dugačkim tradicijama neutralnosti pridružit će se najmoćnijem obrambenom savezu na svijetu", rekao je savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost, Jake Sullivan.
Akcije Ukrajinskog pokreta otpora u okupiranim područjima
16.42 - Ukrajinski dužnosnici navode sve veći broj diverzantskih akcija u dijelovima južne Ukrajine pod ruskom okupacijom, piše CNN.
Oleksij Arestovič, savjetnik predsjednika Volodimira Zelenskog, rekao da je sabotaža Pokreta otpora u Melitopolju rezultirala iskakanjem ruskog oklopnog vlaka punog streljiva te zaustavljanja još jednog vlaka s gorivom. Melitopolj je od početka ožujka okupiran od strane Rusa.
Arestovič je naveo da sabotaža vlaka nije jedina akcija. "Prema dostupnim informacijama, eliminirana su dva visoka ruska časnika", rekao je.
U srijedu je vojna uprava Zaporižja također priopćila da je gerilski pokret u Melitopolju "eliminirao dva ruska vojna službenika visokog ranga. Okupatori pokušavaju prikriti ovu situaciju i posebno temeljito pretražuju privatni prijevoz, očito tražeći partizane."
Arestovič je dodao da se u okupiranim dijelovima regija Zaporižja i Hersona pojavljuju letci s fotografijama ruskih vojnika koje su ubili diverzanti.
Stoltenberg uvjeren u skori ulazak Finske i Švedske u NATO
16.35 - Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je kako je uvjeren da će članice NATO-a brzo donijeti odluku o primanju Finske i Švedske u savez. Turska je zaprijetila da će staviti veto na njihove zahtjeve, optužujući dvije nordijske nacije za skrivanje kurdskih militanata koje smatra teroristima.
Govoreći u Danskoj, Stoltenberg je rekao kako je savez u bliskom kontaktu s Finskom, Švedskom i Turskom, te se bavi zabrinutošću Turske. Kaže kako nije neuobičajeno imati razlike u mišljenjima u NATO-u i da je savez iskusan u pronalaženju rješenja, prenosi BBC.
Šef NATO-a također kaže kako vjeruje da Ukrajina može dobiti rat. Kaže da Rusija nije uspjela zauzeti Kijev, bila je prisiljena napustiti Harkiv i okolna područja, te da je ofenziva u Donbasu zastala. "Ne vjerujemo da je Rusija odustala od svojih strateških ciljeva… tako da se moramo pripremiti na duge staze", dodaje.
Tužiteljstvo zatražilo doživotni zatvor za ruskog vojnika
16.30 - Ukrajinsko tužiteljstvo zatražilo je u četvrtak maksimalnu kaznu doživotnog zatvora za ruskog vojnika kojem se u Kijevu sudi za ratne zločine jer je potkraj veljače ubio ukrajinskog civila. Drugoga dana suđenja, tužitelj je od suda zatražio "kaznu doživotnog zatvora" za Vadima Šišimarina (21), javlja izvjestitelj AFP-a iz sudnice. Ruski vojnik zatražio je od ukrajinske udovice da mu oprosti što joj je ubio supruga.
To je prvo suđenje za ratne zločine počinjene tijekom ruske invazije na Ukrajinu koja je počela 24. veljače. Šišimarin je u srijedu priznao da je ubio nenaoružanog 62-godišnjeg civila Oleksandra Šelipova u sjeveroistočnom ukrajinskom selu Čupahivki 28. veljače.
Kremlj je rekao da nema informacija o suđenju i da mu ne može pružiti pravnu pomoć jer nema diplomatsku misiju u Ukrajini. Udovica je rekla sudu da ne bi imala ništa protiv da ga se preda Rusiji u sklopu razmjene zarobljenika kako bi se oslobodilo branitelje Mariupolja.
'Ukrajina bi mogla izbjeći hiperinflaciju'
15:24 - Šefica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva u četvrtak je rekla kako "postaje optimističnija" da će sporazum sedam velikih gospodarstava G7 o osiguravanju novih proračunskih sredstava Ukrajini, pomoći toj zemlji da izbjegne hiperinflaciju.
Rusija prijeti Ukrajini uskraćenjem struje
14:36 - Rusija je sugerirala da bi Ukrajinu mogla odsjeći od najveće europske nuklearne elektrane ako Kijev ne plati Moskvi struju, prenosi AFP.
Nuklearnu elektranu Zaporožja na jugoistoku Ukrajine zauzele su ruske trupe nakon što su napale zemlju 24. veljače. "Ako je energetski sustav Ukrajine spreman platiti, tada će elektrana raditi za Ukrajinu. Ako ne, onda će postrojenje raditi za Rusiju", rekao je zamjenik ruskog premijera, Marat Khusnullin.
Nastavlja se evakuacija ukrajinskih vojnika iz Mariupolja
14:12 - Oleksiy Gromov, zamjenik načelnika Glavnog stožera ukrajinskih oružanih snaga rekao je kako se nastavlja evakuacija ukrajinskih vojnika u Mariupolju. Gromov nije dao više detalja o evakuaciji tijekom internetskog brifinga.
'Turska će reći ne kandidaturi Finske i Švedske za NATO'
13:39 - Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan rekao je da je rekao saveznicima da će "reći ne" kandidaturi Finske i Švedske za članstvo u NATO-u. "Nastavit ćemo našu politiku na odlučan način. Rekli smo saveznicima da ćemo reći ne članstvu Finske i Švedske u NATO-u", rekao je.
Također je optužio Švedsku i Finsku da skrivaju i financiraju "teroriste" i opskrbljuju ih oružjem.
Njemačka protiv hitnog ulaska Ukrajine u EU
13:02 - Njemački kancelar Olaf Scholz u četvrtak je rekao da nije sklon da se Ukrajini odobri pridruženje Europskoj uniji "na prečac" jer pristupni proces "nije stvar nekoliko mjeseci ili godina". "Činjenica da nema prečice za Ukrajinu na putu prema Europskoj uniji je imperativ pravičnosti prema šest zemalja zapadnog Balkana koje se već dugi niz godina žele pridružiti europskom bloku", rekao je kancelar zastupnicima u Bundestagu.
Podsjetio je da šest zemalja zapadnog Balkana već godinama provode reforme i dodao da "poštivanje naših obveza prema tim zemljama nije samo pitanje vjerodostojnosti". "Radi se o našoj vlastitoj sigurnosti koja se ne može postići bez europskog i stabilnog zapadnog Balkana", istaknuo je.
Ukrajina: Najmanje dvoje djece ubijeno je u ruskim raketnim napadima
12:39 - Najmanje dvoje djece poginulo je nakon što su ruski projektili pogodili 10 stambenih područja Ukrajine u posljednja 24 sata, javljaju lokalni mediji. Ukraine World je dodao da je ukupno 10 ljudi poginulo u napadima diljem istočne regije Donjeck, a šestero je ranjeno,
Oštećeno je i oko 38 "civilnih objekata", navodi se.
Rusija odgovorila UN-u
11:36 - Kao što smo ranije izvijestili, UN je zamolio Rusiju da otvori svoje luke nakon što je razina gladi u svijetu dosegla "novi maksimum". "Molim predsjednika Putina, ako uopće imate srca, molim vas da otvorite ove luke kako bismo mogli nahraniti najsiromašnije kao što smo činili u prošlosti kada su nacije u ovoj prostoriji zajedno istupile", rekao je David Beasley, šef Svjetskog programa za hranu UN-a.
Rusija je odgovorila da će Zapad morati razmotriti uklanjanje sankcija kako bi otvorila pristup ukrajinskim lukama, izvijestio je Interfax.
Još dva ruska vojnika priznala krivnju
10:47 - Još dva ruska vojnika priznala su krivnju za kršenje pravila ratovanja tijekom invazije te zemlje na Ukrajinu. Na sudu su se jutros pojavili Aleksandr Bobykin i Aleksandr Ivanov, optuženi za granatiranje civilnih područja Ukrajine projektilima GRAD.
Oni su drugi i treći ruski vojnici kojima se sudi tijekom rata nakon narednika Vadima Shishimarina, koji je priznao krivnju za ubojstvo 62-godišnjeg civila na sjeveroistoku Ukrajine.
Finska ne želi nuklearno oružje na svom teritoriju
10:31 - Finska ne želi da NATO raspoređuje nuklearno oružje ili postavlja vojne baze na njezinom teritoriju - čak i ako joj bude dopušteno pridružiti se savezu, rekla je premijerka Sanna Marin.
Finska i Švedska službeno su podnijele zahtjev za pridruživanje NATO savezu u srijedu, ali obje su suočene s prigovorima Turske na njihov proces pristupanja. Govoreći za talijanske novine, Sanna Marin je rekla da pitanje NATO-a koji raspoređuje nuklearno oružje ili otvara baze u Finskoj nije dio pregovora Helsinkija o članstvu sa zapadnim vojnim savezom.
"Niti mislim da postoji bilo kakav interes za raspoređivanje nuklearnog oružja ili otvaranje NATO baza u Finskoj", rekla je.
Crveni križ registrirao 'stotine' ukrajinskih ratnih zarobljenika iz čeličane
10:15 - "Stotine" ukrajinskih ratnih zarobljenika, koji su napustili čeličanu Azovstal u Mariupolju, registrirane su od strane Međunarodnog crvenog križa (ICRC), priopćila je organizacija.
Rusija je tvrdila da je 1730 ukrajinskih boraca koji su bili unutar čeličane napustilo istu. Crveni križ je u priopćenju naveo da se njegova operacija nastavlja i danas i da ne prevozi ratne zarobljenike na mjesta unutar područja na kojem se trenutno drže, a koje je na teritoriju pod kontrolom separatista.
'Poljska će braniti Švedsku i Finsku i prije ulaska u NATO'
10:12 - Poljski premijer Mateusz Morawiecki rekao je da bi njegova nacija branila Švedsku i Finsku ako bi bile napadnute i prije nego što uđu u NATO. “Smatram pristupanje Švedske i Finske NATO-u važnim signalom jačanja sigurnosti u Europi”, rekao je za Reuters.
“Želim jasno naglasiti da će im Poljska u slučaju napada na Švedsku ili Finsku tijekom njihovog pristupanja priskočiti u pomoć”, dodao je.
'Pregovori su naše oružje'
09:58 - Ukrajina neće prihvatiti prekid vatre dok se sve ruske trupe ne povuku iz zemlje, rekao je savjetnik ukrajinskog predsjednika Mykhailo Podolyak, koji je bio uključen u nekoliko rundi pregovora s Rusijom. "Dok Rusija ne bude spremna potpuno osloboditi okupirane teritorije, naš pregovarački tim su oružje, sankcije i novac", rekao je.
Osvrćući se na mirovni sporazum za istočnu Ukrajinu iz 2015. koji su posredovale Francuska i Njemačka i potpisan u bjeloruskoj prijestolnici Minsku, Podolyak je rekao da "Ukrajina nije zainteresirana za novi 'Minsk' i obnovu rata za nekoliko godina."
Njemačka: Rusija koristi glad kao ratno oružje
09:26 - Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock optužila je u srijedu Rusiju da blokiranjem izvoza žitarica iz Ukrajine koristi glad i osiromašivanje kao ratno oružje. “Rusija u ovom ratu koristi još jedno užasno i snažno oružje, glad i siromaštvo. Time što blokira ukrajinske luke, uništava silose, ceste i željeznice, Rusija pokreće rat za žitom i izaziva globalnu prehrambenu krizu”, rekla je Baerbock na sastanku ministara vanjskih poslova u UN-u u New Yorku.
“To čini u trenutku kada su, zbog razornih učinaka klimatske krize, pandemije i sukoba koji bjesne u njihovim regijama, milijuni ljudi već suočeni s prijetnjom glađu, posebno na Bliskom istoku i u Africi”, rekla je njemačka ministrica.
Rusija tvrdi da je više od polovice ukrajinskih boraca napustilo čeličanu
08:52 - Više od polovice ukrajinskih boraca koji su bili unutar mariupoljske čeličane Azovstal sada je otišlo, izvijestila je ruska novinska agencija TASS navodeći vođu proruskih separatista koji kontroliraju to područje, Denisa Pušilina.
Proteklih dana Ukrajina i Rusija dale su oprečne izjave o tome koliko je boraca napustilo tvornicu. Rusija je tvrdila da su se vojnici predali, dok je Ukrajina rekla da su ih Rusi odveli u bivšu kaznenu koloniju u području pod kontrolom separatista koje podržava Moskva.
'Kultura zataškavanja' unutar ruske vojske
08:11 - Rusija je otpustila najmanje dva viša zapovjednika zbog njihovog učinka u ratu u Ukrajini, a "kultura zataškavanja" rasprostranjena je u njezinoj vojsci, priopćilo je britansko Ministarstvo obrane (MoD) u svom dnevnom ažuriranju obavještajnih podataka.
Dodaje se da načelnik Glavnog stožera Valerij Gerasimov "vjerojatno ostaje na dužnosti", ali da je "nejasno" ima li povjerenje ruskog predsjednika Vladimira Putina. I dalje se navodi kako će mnogi dužnosnici uključeni u rat biti "sve više ometani" naporima da se izbjegne osobna krivnja.
Ruska podružnica Googlea najavila bankrot
7.50 - Američka kompanija Google objavila je da njezina ruska podružnica planira podnijeti zahtjev za bankrot jer ne može platiti osoblje i dobavljače, prenijeli su ruski državni mediji. Ruska podružnica obavijestila je o svojoj namjeri da proglasi bankrot nacionalni registar Fedresurs nakon što im je zaplijenjen bankovni računi u Moskvi.
Google, koji je ranije obustavio svoje poslovanje u Rusiji, priopćio je da će nastaviti pružati svoje besplatne usluge tamo, među kojima su pretraga, YouTube, Gmail, Maps, operativni sustav Android i trgovina aplikacija Play.
Noćno obraćanje Zelenskog
7.15 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij održao je svoje noćno video obraćanje, u kojem je iznio svoju ocjenu ruske vojne sile. "Svi su već vidjeli kako Rusija djeluje u ratu. Neiskusni ročnici bačeni su u bitku kao topovsko meso", rekao je. Rusiju je optužio da koristi zabranjene fosforne bombe kojima vojnici pale škole i obične stambene zgrade. "I projektile, od kojih je većinu ruska vojska potrošila na uništavanje civilne infrastrukture bez strateškog vojnog rezultata", rekao je.
"Moramo otjerati okupatore i zajamčiti Ukrajini stvarnu sigurnost. Zato sam potpisao uredbe o produljenju vojnog stanja i roka opće mobilizacije. Nadam se da će Vrhovno vijeće Ukrajine podržati ovu odluku. Naša vojska i svi oni koji brane državu moraju imati sve pravne alate da djeluju mirno. Herson, Melitopolj, Berdjansk, Energodar, Mariupolj i svi naši gradovi i zajednice koji su pod okupacijom, pod privremenom okupacijom, moraju znati da će se Ukrajina vratiti", kazao je Zelenskij.
Rusi koriste lasersko oružje u Ukrajini
7.00 - Rusija tvrdi da koristi novo lasersko oružje u Ukrajini za spaljivanje dronova. Putin je još 2018. godine predstavio interkontinentalni balistički projektil, podvodne nuklearne bespilotne letjelice, nadzvučno oružje i lasersko oružje. Yury Borisov, zamjenik premijera zadužen za razvoj vojske, rekao je na konferenciji za novinare ovog tjedna da je lasersko oružje koje se naziva Peresvet već široko raspoređeno, a navodno bi moglo 'zaslijepiti' satelite do 1500 km iznad zemlje. Također je rekao da postoje snažniji sustavi koji mogu spaliti dronove i drugu opremu, dodajući da je test u utorak vidio da je oružje spalilo dron udaljen 5 km u roku od pet sekundi. "Ako Peresvet zaslijepi, onda nova generacija laserskog oružja dovodi do fizičkog uništenja mete - termičkog uništenja, oni izgaraju", rekao je za rusku državnu televiziju. Upitan koristi li se takvo oružje u Ukrajini, Borisov je rekao: "Da. Prvi prototipovi tamo se već koriste".
Još vojnika evakuirano iz Azovstala
6.45 - Više ukrajinskih vojnika evakuirano je u srijedu navečer iz mariupoljske čeličane Azovstal. Nekoliko autobusa i ruskih vojnih vozila je viđeno kako napuštaju tvornicu. Prvi od boraca evakuiran je u ponedjeljak navečer. Ne zna se koliko ih je tamo ostalo.
Američki Senat odobrio veleposlanicu za Ukrajinu
6.30 - Američki Senat jednoglasno je u srijedu odobrio diplomatkinju Bridget Brink za veleposlanicu u Ukrajini, popunivši kritično mjesto koje je prazno već tri godine. Brzo potvrđivanje naglasilo je želju obiju strana da pošalju veleposlanika koji će podržati ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog dok se suočava s ruskom invazijom. Potvrda Senata stigla je istog dana kada je američko veleposlanstvo u Kijevu ponovno otvoreno nakon tromjesečnog zatvaranja zbog ruske invazije 24. veljače. Također se očekuje da će Senat kasnije ovog tjedna odobriti gotovo 40 milijardi dolara vojne i humanitarne potpore Kijevu, financiranje koje je već prošlo u Zastupničkom domu.
