Obično je za očekivati da će vodeći tjedni informativni program ruske državne televizije trubiti o uspjesima Kremlja, ali nedjeljno izdanje počelo je rijetkim priznanjem. "Na prvim crtama specijalne operacije u Ukrajini, ovo je bio najteži tjedan dosad", izjavio je voditelj ozbiljnog izgleda Dmitrij Kiselev.
"Najteže je bilo na frontu oko Harkiva gdje su, zbog žestokih napada brojčano nadmoćnih neprijateljskih snaga, ruske trupe bile primorane napustiti gradove koje su prethodno oslobodile", dodao je, piše u svojoj analizi za BBC Steve Rosenberg.
Umjesto "oslobodile" čitajte "okupirale". Moskva je ta područja zauzela prije nekoliko mjeseci, ali munjeviti protunapad ukrajinske vojske prouzročio je velike gubitke teritorija ruskim snagama na sjeveroistoku Ukrajine.
Ipak, ruski državni mediji uljepšavaju stvarnost te se službeno ono što se dogodilo u Harkivu i regiji ne naziva "povlačenjem". "Rusko ministarstvo obrane odbacilo je glasine da su ruske trupe nečasno pobjegle iz Balaklije, Kupjanska i Izjuma", tvrdi posljednje izdanje vladine novine Rossiskaja Gazeta. "Nisu pobjegli. To je bilo unaprijed planirano regrupiranje."
'Podcijenili smo neprijatelja'
U jednom moskovskom tabloidu, vojni analitičar zauzeo je malo drugačije viđenje: "Već je jasno da smo podcijenili neprijatelja. Ruske snage prekasno su reagirale i dogodio se kolaps… Rezultat je da smo pretrpjeli poraz i pokušali smanjiti gubitke povlačenjem trupa da bismo izbjegli njihovo okruživanje."
Ovaj "poraz" izazvao je bijes na proruskim društvenim mrežama, kao i među "domoljubnim" ruskim blogerima, koji su optužili rusku vojsku za greške.
Isto je učinio i moćni čečenski vođa Ramzan Kadirov. "Ako se danas ili sutra ne promijeni strategija, bit ću primoran razgovarati s vodstvom ministarstva obrane i zemlje i objasniti im stvarnu situaciju na terenu. Ovo je vrlo zanimljiva situacija. Zapanjujuće."
Prošlo je više od šest mjeseci otkad je Putin naredio punu invaziju na Ukrajinu. U danima koji su uslijedili, ruski političari, komentatori i analitičari na TV-u su predviđali da će "specijalna vojna operacija" Kremlja potrajati tek nekoliko dana, da će Ukrajinci dočekati ruske trupe kao osloboditelje i da će ukrajinska vlada pasti kao kula od karata.
No, ništa od toga nije se dogodilo, a više od šest mjeseci kasnije ruska vojska gubi osvojeni teritorij.
Političke posljedice za Putina?
Dakle ključno je pitanje: Hoće li ovakav razvoj situacije dovesti do političkih posljedica po Vladimira Putina? Više od 20 godina Putin je među ruskom elitom uživao reputaciju "pobjednika". Uvijek se uspijevao izvući iz najvećih problema i, ukratko, činilo se da je nepobjediv.
Rosenberg kaže da ga je uvijek vidio kao rusku verziju Harryja Houdinija. "U kakve god lance ili čvorove se zapleo, Putin se uvijek uspio osloboditi", piše Rosenberg. To se sve promijenilo nakon 24. veljače.
Posljednjih šest mjeseci daje se naslutiti da je Putinova odluka o napadu na Ukrajinu bila kriva procjena. Nije uspio osigurati brzu pobjedu, Rusija je zapela u dugom i krvavom sukobu te pretrpjela seriju sramotnih poraza.
Kada autoritarni vođa počne gubiti svoju auru nepobjedivosti, to može izazvati probleme. Vladimir Putin poznaje rusku povijest i da ruski vođe koji su gubili ratove nisu dobro završavali.
Ruski poraz od Japana doveo je do prve ruske revolucije 1905. Vojni porazi u Prvom svjetskom ratu izazvali su revoluciju 1917. i pad Carstva. Ipak, u javnosti predsjednik Putin nema namjeru ispasti gubitnik.
U ponedjeljak je njegov glasnogovornik Dmitrij Peskov novinarima rekao: "Ruska specijalna vojna operacija se nastavlja i nastavit će se dok se ne ispune svi originalni ciljevi."
Što će sada napraviti?
Time dolazimo do drugog pitanja: Što će Putin sljedeće učiniti? U Moskvi ćete se namučiti pronaći nekoga tko zna što Vladimir Putin misli i planira. Mnogo toga ovisi o tome koliko su točne informacije koje dobiva od svojih vojnih i obavještajnih zapovjednika.
Znamo dvije stvari: Prvo, ruski predsjednik rijetko priznaje vlastite greške. Drugo, rijetko radi zaokrete. Ako je suditi po onome što govore državni mediji, jasni su znakovi da će se za poraze na ratištu okriviti podrška Zapada Ukrajini. "Kijev, s podrškom NATO-a, je započeo protuofenzivu", izjavila je ruska državna televizija.
Hoće li posegnuti za nuklearnim oružjem?
Postoji još jedno neugodno pitanje koje se već mjesecima postavlja: Ako ne bude mogao ostvariti pobjedu koristeći konvencionalno oružje, hoće li Putin posegnuti za nuklearnim oružjem?
Prije tek nekoliko dana ukrajinski vojni zapovjednik Valerij Zalužnji upozorio je: "Postoji direktna prijetnja od korištenja, u određenim uvjetima, taktičkog nuklearnog oružja od strane ruske vojske."
Zasad ne postoje otvoreni znakovi panike u Kremlju. Ruska državna televizija zvuči nešto optimističnije i opisuje ruske raketne napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu kao "prekretnicu u operaciji."
Što se vođe iz Kremlja tiče, prošle subote, dok su stizali izvještaji kako Rusija gubi teritorij u Ukrajini, opušteni Putin u Moskvi je predstavio novi panoramski kotač, najviši u Europi.
Čini se da ruski predsjednik još uvijek vjeruje da će se, kao i novi veliki kotač u Moskvi, njegova "specijalna operacija" okrenuti u njegovu korist.
