- 230. je dan rata u Ukrajini
- Rusija zaprijetila Zapadu
- Biden Ukrajini obećao napredne sustave protuzračne obrane
- Njemačka poslala Ukrajini prvi od četiri raketna sustava IRIS-T
- Turska poziva na primirje, Lavrov: Spremni smo razgovarati sa Zapadom
- Putin i Zelenskij potvrdili prisutnost na sastanku G20
- Velika razaranja na ukrajinskoj energetskoj infrastrukturi
- Tehnološki div Meta na popisu terorističkih organizacija u Rusiji
- NATO pomno prati ruske nuklearne snage: 'Ne vidimo neke promjene'
- Čelnici G7 stali uz Ukrajinu i prozvali Putina zbog napada na civile
PRATITE TIJEK DOGAĐANJA:
Analitičar za CNN: Ovo je svjetski rat i tako ga treba tretirati
23:59 - Čak i usred nezadrživog slavlja u Ukrajini nakon snažne eksplozije koja je tijekom vikenda pogodila za Rusiju strateški i simbolički izuzetno važan Krimski most, strah od odmazde Kremlja nije nestao. U ponedjeljak se taj strah i obistinio silovitim ruskim raketnim napadima na ukrajinske gradove i civile - piše analitičar međunarodnih odnosa Michael Bociurkiw u komentaru za CNN.
On smatra da bi slaba reakcija Zapada na te napade u Kremlju bila shvaćena kao znak da Putin može nastaviti koristiti hranu, energente, migrante kao oružje. "Ovo je svjetski rat i tako ga treba tretirati", zaključio je Bociurkiw.
Više pročitajte OVDJE.
Hrvat iz Ukrajine: Nismo očekivali da će gađati civile
23:55 - Hrvat Denis Ivančić živi i radi Ivano-Frankivsku, grada na zapadu Ukrajine u čiju je blizinu doletjela ruska raketa.
"Cijelo jutro smo imali uzbunu, ljudi su jako prestrašeni i boje se. Raketirali su termocentralu koja je pet kilometara od grada, grad je prazan. Obilazio sam restorane, nigdje nema ljudi. Tko god je mogao pobjegao je na selo, a tko nije mogao ostao je u kući i ne izlazi van. Svi očekuju da će novi i sljedeći napad biti na Ivano-Frankivsk", rekao je Ivančić za RTL Direkt.
Više pročitajte OVDJE.
Problemi u opskrbi strujom u Lavovu, moguće redukcije
22:06 - Gradonačelnik Lavova Andrij Sadovij rekao je za CNN da su četiri trafostanice u toj regiji oštećene u ruskom raketiranju te da je to rezultiralo ozbiljnim problemima s opskrbom električnom energijom u gradu.
"Naši stručnjaci čine sve da bi što prije prevladali ovu kritičnu situaciju", rekao je Sadovij i pozvao stanovnike da "minimiziraju potrošnju energije" kada elektroenergetski sustav ponovno počne raditi.
SAD ubrzava dostavu protuzračnih sustava NASAMS Ukrajini
20:47 - SAD ubrzava pošiljku sofisticiranih protuzračnih obrambenih sustava NASAMS Ukrajini, rekao je u utorak glasnogovornik Vijeća nacionalne sigurnosti Bijele kuće John Kirby, nakon razarajućeg raketiranja ruskih snaga. Američki predsjednik Joe Biden obećao je ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskiju u telefonskom pozivu u ponedjeljak podršku u zračnoj obrani zemlje dok su stanovnici Kijeva tražili utočište od napada. SAD je dosad odobrio slanje ukupno osam Nacionalnih naprednih raketnih sustava zemlja-zrak (NASAMS), očekuje se da će se dva dostaviti uskoro, a da će preostalih šest pristići u duljem razdoblju.
"Mislim da smo na putu da dobijemo prva dva u bliskoj budućnosti", rekao je Kirby tijekom brifinga za medije. "Trenutno smo zainteresirani za ubrzavanje isporuke NASAMS-a Ukrajini što je prije moguće."
SAD je od početka ruske invazije 24. veljače osigurao više od 16.8 milijardi dolara sigurnosne pomoći i uveo opsežan niz ekonomskih sankcija Moskvi zbog njezina djelovanja u Ukrajini.
Kamenjecki: Lukašenko nema apsolutno nikakvog interesa ući u rat
20:07 - Profesor s Instituta za međunarodne odnose u Kijevu Maksim Kamenjecki mišljenja je da iz više razloga neće doći do izravnog uključivanja Bjelorusije u rat u Ukrajini. U razgovoru za Net.hr, Kamenjecki je kazao kako sve češći istupi Aleksandra Lukašenka i naklapanje o ratu nisu zastrašivanje Zapada, nego pokušaj da se velike snage ukrajinske vojske odvuku, odnosno da ostanu na svojim položajima uz granicu s Bjelorusijom.
"Lukašenko nema apsolutno nikakvog interesa ući u rat s Ukrajinom i on to razumije. Za razliku od Rusije, u Bjelorusiji veliki postotak ljudi nije suglasan s njegovom politikom, uključujući i vojsku", kaže Kamenjecki, dodajući da se Lukašenko boji mogućnosti da bi u sučaju ulaska Bjelorusije u rat moglo doći do unutarnjih prevrata, pa i njegove smjene.
Više pročitajte OVDJE.
Musk negira da je razgovarao s Putinom prije tvitanja mirovnog plana
20:03 - Izvršni direktor Tesle Elon Musk opovrgnuo je tvrdnje da je razgovarao s Vladimirom Putinom prije nego što je na Twitteru objavio svoj kontroverzni mirovni plan za Ukrajinu. Prošlog tjedna Musk je objavio ono za što vjeruje da će biti vjerojatni ishod rata u Ukrajini. Napisao je da bi referendumi na anektiranim područjima trebali biti ponovljeni pod nadzorom Ujedinjenih naroda i da Ukrajina prihvati oblik neutralnosti. Nakon što su neki mediji objavili vijest da je prije iznošenja tog plana razgovarao s Putinom, Musk je izjavio: "Razgovarao sam s Putinom samo jednom i to prije otprilike 18 mjeseci. Tema je bila svemir."
'Nije isključeno da su napad na Krimski most izveli Rusi'
19:30 - Vojni analitičar Robert Barić, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, za televiziju N1 je analizirao stanje na bojištu u Ukrajini rekavši da se ni tri dana kasnije ne zna tko je i kako izveo napad na Krimski most. Barić ističe kako kruži nekoliko teorija o napadu na most.
"Prva je da je bila riječ o projektilu, ali to ne drži vodu. Da je tako, izveo bi se masovni napad s više projektila kako bi se oštetio most na više mjesta. Druga teorija je da se radi o daljinski upravljanom plovilu, no i to je upitno. Ukrajinske specijalne snage također nisu s lakoćom mogle izvesti ovaj napad, jer to bi uistinu bila kompleksna akcija. Nije isključena ni mogućnost da je ovo napravila i ruska strana", kazao je Barić.
Više pročitajte OVDJE.
U raketiranju Kijeva poginula vrsna dječja kirurginja
19:15 - Ponajbolja dječja kirurginja u Ukrajini, dr. Oksana Leontijeva, poginula je u ruskom raketiranju Kijeva u ponedjeljak ujutro, dok je išla na posao. Nakon što je svoga petogodišnjeg sinčića Grišu ostavila u vrtiću, sjela je u automobil i krenula u bolnicu svojim malim pacijentima oboljelima od raka. No, putem je poginula kada je na bulevar kojim je vozila pao jedan od projektila kojima su Rusi zasuli glavni grad Ukrajine kao odmazdu za napad na Krimski most.
Više pročitajte OVDJE.
Ukrajini iz Njemačke stigao prvi od četiri protuzračna sustava IRIS-T
18:53 - Ukrajina je u utorak primila prvi od četiri obrambena zračna sustava IRIS-T koje im je obećala Njemačka, priopćilo je njemačko ministarstvo obrane, potvrdivši izvješće novina Der Spiegel. Do isporuke je došlo ranije nego što je planirano, dodao je izvor.
Rusija je bombardirala gradove diljem Ukrajine tijekom najvećeg prometa u ponedjeljak ujutro, usmrtivši civile i onesposobivši struju i grijanje, u onome što je djelovalo kao osvetnički napad nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio napad na most koji vodi do Krima terorističkim činom.
Čelnici G7 pozvat će Putina na odgovornost za neselektivne napade
18:48 - Čelnici G7, skupine najsnažnijih gospodarstava svijeta, osudili su u utorak ruska razorna raketiranja gradova diljem Ukrajine i kazali da će ruskog predsjednika Vladimira Putina i druge odgovorne za te zločine pozvati na odgovornost.
"Osuđujemo ove napade najsnažnijim mogućim izrazima i podsjećamo da su neselektivni napadi na nedužno civilno stanovništvo ratni zločin", kažu u izjavi objavljenoj nakon razgovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem.
G7 se obvezao pomagati Ukrajini sve dok bude potrebno, stoji u zajedničkoj izjavi.
"Nastavit ćemo financijski, humanitarno, vojno, diplomatski i pravnim putem pomagati Ukrajini koliko god bude potrebno. Uvjeravamo predsjednika Zelenskoga da smo nepokolebljivi u obećanju da pomognemo Ukrajini da očuva svoj suverenitet i teritorijalni integritet", kažu čelnici G7.
Zelenskij: Nema pregovora s Putinom, ali bismo mogli s drugim ruskim čelnikom
17:48 - Nakon najava da bi se na samitu G20 u Indoneziji mogao susresti s ruskim predsjednikom, Volodimir Zelenskij ponovno je naglasio da Ukrajina neće pregovarati s Putinom. Međutim, ostavio je otvorena vrata za mirovne pregovore ako Putin bude prisiljen napustiti položaj, piše Sky News.
"Moramo također prepoznati očitu činjenicu: ne može biti dijaloga s ovim liderom Rusije, koji nema budućnost. Razgovori mogu biti ili s drugim čelnikom Rusije - koji će poštovati Povelju UN-a, temeljna načela čovječnosti i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine – ili u drugoj konfiguraciji, tako da glavni terorist nema priliku utjecati na ključne odluke kroz teror. Samo jedna osoba blokira mir, a ta osoba je u Moskvi", kazao je Zelenskij.
Orban: O miru u Ukrajini morali bi pregovarati Putin i Trump
17:31 - Mađarski premijer Viktor Orban se tijekom svog boravka u Berlinu u utorak založio za pregovore između Rusije i SAD-a o miru u Ukrajini i pritom naveo bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa kao pogodnog pregovarača.
"Možda će mnogima ovo zvučati brutalno, ali nada u mir se zove Donald Trump", rekao je Orban na raspravi njemačkog časopisa Cicero o globalnoj političkoj situaciji.
Orban smatra da aktualni američki predsjednik Joe Biden zbog svojih verbalnih napada na ruskog predsjednika Vladimira Putina nije pogodna osoba za pregovore na strani SAD-a. Mađarski predsjednik smatra da rat u Ukrajini neće biti okončan pregovorima Rusije i Ukrajine, nego Rusije i SAD-a.
„Tko vjeruje da ovaj rat može biti okončan rusko-ukrajinskim pregovorima, taj ne živi u realnosti. Raspodjela moći je negdje drugdje“, zaključio je Orban.
Orban, koji boravi u trodnevnom posjetu Berlinu, tijekom kojeg se susreo s aktualnim kancelarom Olafom Scholzom ali i bivšom kancelarkom Angelom Merkel, pohvalio je djelovanje bivše kancelarke nakon aneksije Krima 2014.
"Ono što je Angela Merkel učinila 2014. tijekom Krimske krize je remek-djelo“, rekao je Orban.
On je rekao kako tada nije došlo do rata samo zahvaljujući njemačkim diplomatskim naporima koji su, kako je rekao, ove godine, prilikom napada Rusije na Ukrajinu, izostali.
"U veljači nije bilo nikoga tko bi i pokušao spriječiti rat“, rekao je Orban, po čijem mišljenju bi Merkel spriječila rat u Ukrajini. Mađarski premijer žestoko je ranije kritizirao Merkel zbog odnosa prema izbjeglicama.
On je iznova kritizirao sankcije Europske komisije protiv Rusije. "Sankcije u ovoj formi će nas stajati glave“, rekao je Orban.
Glasnogovornik Kremlja: De facto, SAD je već uvučen u rat
16:48 - Kremlj očekuje još veću "konfrontaciju" sa Zapadom, objavio je u utorak prije virtualnog izvanrednog samita skupine G7 koji se očekuje tijekom dana na kojem će se razgovarati o jučerašnjim masovnim raketiranjima Ukrajine.
"Posve nam je jasno i predvidivo raspoloženje prije tog samita. Sukobljavanje se nastavlja", izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitirij Peskov i ustvrdio da će Rusija u Ukrajini "postići svoje zacrtane ciljeve". Osim toga kritizirao je izjave američkog predsjednika Joea Bidena koji je obećao svom ukrajinskom kolegi po dužnosti Volodimiru Zelenskom isporuku "poboljšanih sustava" protuzračne obrane.
"De facto, Sjedinjene Države već su uvučene u taj sukob", ocijenio je Peskov.
A isporuke takvih sustava taj će "sukob samo produljiti i za ukrajinsku stranu učiniti još bolnijim", ustvrdio je.
"No to neće promijeniti naše ciljeve niti konačan rezultat", dodao je. Biden je te sustave obećao Zelenskom nakon razornih raketiranja ukrajinskih gradova, civilnih meta s velikim brojem žrtava i uništavanja civilne infrastrukture u ponedjeljak kada su ukrajinske vlasti izbrojale više od 80 ruskih napada s kopna, mora i iz zraka, a mnoge je odvratila protuzračna obrana.
Ekonomist Jurčić: 'Ako se ovo ne zaustavi, mi smo u prvoj fazi Trećeg svjetskog rata'
16:39 - Ekonomist i bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić, gostujući na televiziji N1, kritizirao je način na koji se Europska unija nosi s krizom izazvanom ratom u Ukrajini te manjak solidarnosti, a iznio je i jednu vrlo mračnu prognzu.
"Solidarnost je zapravo nestala, nema više tog mehanizma u Europi. Italija je osnivač, a njoj sad treba pomoć da ne bankrotira. Europska Unija je totalno anemična, s jedne strane politiku vodi Amerika, s druge strane Rusija, a Kina stoji sa strane. Ona sad postaje pravi suparnik EU i NATO-u. Svijet je u vrlo opasnoj situaciji, ako se ovo sad ne zaustavi, mi smo u prvoj fazi Trećeg svjetskog rata. I bit će opet spašavaj se tko može", kazao je Jurčić.
Više pročitajte OVDJE.
'Putin više ne pokušava dobiti rat, nego se trudi da ga vidljivo ne izgubi'
16:33 - Stravični napadi na Ukrajinu jučer, za koje Vladimir Putin tvrdi da su bili "odmazda" za uspješan ukrajinski napad na Krimski most, znak su da je ruski predsjednik, ako još nije očajan, sve bliže tome. Oni predstavljaju vrlo značajan psihološki pomak za opkoljenog vođu. On više ne pokušava dobiti rat: sada se jednostavno trudi da ga vidljivo ne izgubi. Ranije je mogao definirati pobjedu kako god je htio. No, aneksijom ukrajinskih regija podigao je ionako visoke uloge. Prepusti li takozvani "ruski" teritorij, postat će car koji je dao rusku zemlju umjesto moćnika koji je obnovio carstvo - piše profesor Mark Galeotti za Daily Mail.
Više o tome pročitajte OVDJE.
Stoltenberg: Pratimo ruske nuklearne snage, ali nismo uočili ikakve promjene
16:24 - Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg najavio je sastanak saveza ovoga tjedna kako bi se osnažila podrška Ukrajini.
"NATO nije strana u sukobu, ali naša potpora igra ključnu ulogu", rekao je Stoltenberg novinarima u utorak.
U srijedu će ministri obrane NATO-a pozvati svog ukrajinskog kolegu da "raspravljaju o naprednim sustavima protuzračne obrane i drugim sposobnostima Ukrajine". Stoltenberg se osvrnuo i na prijetnje nuklearnim udarom iz Moskve rekavši da "Rusija zna da se nuklearni rat ne može dobiti i da se nikada ne smije voditi".
"Pomno pratimo ruske nuklearne snage i nismo vidjeli nikakve promjene, ali ostajemo na oprezu", rekao je.
Meta na meti ruskih vlasti, stavili je na popis terorističkih organizacija
16:15 - Ruska agencija za financijski nadzor, Rosfinmonitoring, dodala je američkog tehnološkog diva Metu na popis "terorista i ekstremista", javila je novinska agencija Interfax.
Ranije ove godine, Rusija je službeno zabranila Facebook i Instagram, koji su u vlasništvu Mete, u prvom valu primjene svog opsežnog zakona o "ekstremizmu". Ruski državni tužitelji rekli su da je Meta "namjerno dopustila govor mržnje protiv Rusa, čime je stvorena alternativna stvarnost u kojoj je svaki proruski stav potisnut, a mržnja poticana".
Mnoga naselja bez struje nakon ruskih raketiranja
16:10 - Novi ruski zračni udari na energetska postrojenja u Dnjipropetrovskoj oblasti u srednjoj Ukrajini prouzročili su "velika razaranja", rekao je u utorak guverner oblasti Valentin Reznjičenko.
"Rusi su raketirali energetsku infrastrukturu u Pavlohradu i Kamjansku: prouzročena su velika razaranja", istaknuo je, dodajući da su "mnoga sela ostala bez struje". "Na tom području uveden je sustav posvemašnje štednje električne energije kako bi bolnice, javni prijevoz i druga važna društvena infrastruktura mogla raditi", dodao je, pozivajući stanovnike na "štednju struje".
Ukrajinska vlada je u utorak pozvala građane da "ograniče" potrošnju struje nakon ruskih napada dan ranije na energetska postrojenja u nekim oblastima.
"Danas vas pozivamo da ograničite potrošnju struje. Također, molimo vas da u vrijeme najveće potrošnje - od 17.00 do 23.00 sata - ne uključujete uređaje koji su veliki potrošači", pozvao je ukrajinski premijer Denis Šmihalj na Telegramu. U utorak su i druge oblasti bile na meti ruskih zračnih udara na energetsku infrastrukturu.
Na jugu su "u raketnim i napadima bespilotnim letjelicama oštećena dva postrojenja" u okolici Vinnicje, pri čemu su dvije osobe ranjene, objavilo je južno zapovjedništvo ukrajinskih oružanih snaga na Faceooku. Ranije je guverner Ljvivske oblasti, na zapadu, izvijestio o "trima eksplozijama na dvama infrastrukturnim objektima na tom području". Rusija je u ponedjeljak pokrenula val zračnih udara velikih razmjera, kakvih nije bilo zadnjih mjeseci, u kojemu je prvi put od kraja lipnja gađan Kijev i koji su prouzročili velik prekid u opskrbi električnom energijom u nekoliko oblasti, napose onima udaljenim od bojišnice.
Rusija čeka službenu potvrdu Turske da bude domaćin pregovorima Rusije i Zapada
15:55 - Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova održala je brifing rekla je da Rusija još nije službeno primila turski prijedlog da bude domaćin mirovnih pregovora između Moskve i zapadnih zemalja.
Kremlj ne isključuje da bi Vladimir Putin i Recep Tayyip Erdogan mogli razgovarati o turskom prijedlogu da Turska bude domaćin mirovnih pregovora kada se sastanu u četvrtak, ali je ministarstvo vanjskih poslova reklo da o tome tek treba dobiti informaciju putem diplomatskih kanala.
Ukrajina: Rusi oteli čelnika nuklearne elektrane Zaporižje
15:40 - Ukrajinska državna kompanija za nuklearnu energiju Energoatom tvrdi da su ruske snage otele zamjenika šefa nuklearne elektrane Zaporižje koju je Rusija okupirala, javlja The Guardian. Valerij Martinjuk, zamjenik generalnog direktora za ljudske resurse u nuklearnoj elektrani, navodno je otet u ponedjeljak i zadržan na nepoznatoj lokaciji, objavio je Energoatom u objavi na Telegramu.
Navodi se da su ruski otmičari "vjerojatno koristili metode mučenja" na Martinjuku u pokušaju da dobiju informacije iz dosjea osoblja Zaporižja "kako bi natjerali ukrajinsko osoblje da radi za Rosatom (ruski državni dobavljač nuklearne energije) što je prije moguće".
Energoatom je apelirao na čelnika Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafaela Grossija i međunarodnu zajednicu da "poduzmu sve moguće mjere" za hitno oslobađanje Martinjuka.
Indonezijska ministrica potvrdila prisutnost Putina i Zelenskog na G20
15:10 - Indonezijska ministrica vanjskih poslova Retno Marsudi potvrdila je da će ruski predsjednik Vladimir Putin i Volodimir Zelenskij prisustvovati summitu G20 na Baliju. "Odgovor na naš poziv još uvijek je pozitivan", rekla je Marsudi na konferenciji za novinare u Jakarti.
Marsudi je rekla da njezino ministarstvo "nastavlja održavati kontakt s čelnicima dviju država", dodavši da je "trenutna situacija u svijetu nestabilna". Također je istaknula da je indonezijska vlada učinila sve kako bi osigurala da sve pozvane zemlje mogu sudjelovati na summitu G20.
Summit G20 održat će se u Indoneziji, na otoku Baliju, od 15. do 16. studenog.
Lavrov tvrdi da je Rusija spremna razgovarati sa Zapadom: 'Više puta smo to rekli'
15:00 - Šef ruske diplomacije Sergej Lavrov rekao je u utorak da je Moskva otvorena za razgovore sa Zapadom o ratu u Ukrajini, ali da još nije dobila ozbiljnu ponudu za pregovore.
Lavrov je na državnoj televiziji rekao da su dužnosnici, uključujući glasnogovornika Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Johna Kirbyja, rekli da su Sjedinjene Države bile otvorene za razgovore, ali ih je Rusija odbila. "To je laž", rekao je Lavrov. "Nismo dobili ozbiljne ponude za kontakt", dodao je.
Više pročitajte OVDJE.
'Britanija mora biti spremna na sukob s Rusijom'
14.20 - Putin pokušava zastrašiti svijet prijetnjama nuklearnim oružjem, no mora shvatiti da će odgovor Zapada biti bez presedana. Čelnici NATO-a, a posebno predsjednik SAD-a Joe Biden, moraju koristiti sve dostupne kanale kako bi Kremlj ovo shvatio.
"Čak i tada, bojim se da je Putin dovoljno poremećen da izvrši svoje nuklearne prijetnje. Godinama sam upozoravao da se moramo pripremiti na mogućnost rata s Rusijom. Do sada, ulaganja u naše oružane snage su male. Britanskim čelnicima trebat će velika hrabrost i potpora cijelog našeg stanovništva. Iako Ukrajina uzvraća, rat između zemalja NATO-a i Rusije ostaje vrlo realna mogućnost", rekao je general Sir Richard Shirreff, bivši zamjenik vrhovnog zapovjednika savezničkih snaga u Europi.
Sve glasniji prosvjedi protiv politike njemačke vlade prema Rusiji
14.07 - U Njemačkoj se sve glasnije prosvjeduje protiv njemačke vlade, čiju se politiku prema Rusiji smatra glavnim krivcem za porast inflacije i rast cijena energenata, a tisuće ljudi, uglavnom na istoku zemlje, izišlo je u ponedjeljak navečer na nove prosvjede. U saveznoj pokrajini Mecklenburg-Prednje Pomorje na ulice je izišlo oko 7.000 prosvjednika, koji su nosili transparente sa zahtjevima za prekidom isporuke oružja Ukrajini te ukidanje sankcija Rusiji. Na prosvjedima održanim i u ostalim dijelovima istočne Njemačke (bivše Njemačke Demokratske Republike) mogle su se čuti kritike na račun politike vlade prema Rusiji i prijateljskog odnosa prema Ukrajini i izbjeglicama iz Ukrajine. „Mi ne možemo spasiti čitav svijet“, stajalo je na transparentima u Magdeburgu, u saveznoj pokrajini Saska-Anhalt. Na mnogim prosvjedima sudionici su, osim njemačkih, isticali i ruske zastave.
Turska poziva na primirje
14.06 - Turska je u utorak pozvala Rusiju i Ukrajinu na održivo primirje "čim to bude moguće", ocijenivši da se dvije zemlje udaljuju od puta diplomacije, dok rat ne prestaje. "Primirje se mora uspostaviti čim to bude moguće. Što prije, to bolje", rekao je turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu u televizijskom intervjuu. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan se nada da će se njegov ruski kolega Vladimir Putin i ukrajinski Volodimir Zelenskij sastati u Istanbulu kako bi razgovarali o primirju. Turska, članica NATO-a, zauzela je neutralno stajalište od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače i održava dobre veze s Moskvom i s Kijevom. "Nažalost (obje zemlje) su se brzo udaljile od diplomacije" nakon pregovora ruskih i ukrajinskih pregovarača u ožujku u Istanbulu, dodao je Cavusoglu. "Dok rat Ukrajine i Rusije traje, situacija se, nažalost, pogoršava i komplicira", dodao je.
Ministar je ujedno pozvao na "pravedan mir" utemeljen na teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine. "Mir mora biti pravedan za Ukrajinu. Gdje traje rat? Na ukrajinskom tlu", istaknuo je. "Proces koji će jamčiti teritorijalnu cjelovitost i granice Ukrajine mora početi", ocijenio je. "Bez prekida vatre nije moguće ispravno razgovarati o tim pitanjima: o održivom primirju i o pravednom ratu".
Dolazak ruskih vojnika u Bjelorusiju
13.22 - Ruski vojnici u vlakovima preplavljuju Bjelorusiju, prema izvješćima, nakon što je diktator Aleksandar Lukašenko najavio da će rasporediti "zajedničku vojnu jedinicu" s Moskvom na zapadnoj granici svoje zemlje u potezu za koji je Bjelorusija danas rekla da je "čisto obrambeni". Unatoč očitom pokušaju Minska da sve to umanji, Ukrajina je rekla da jača svoju sjevernu granicu s Bjelorusijom zbog straha da Rusija pokušava uvući svog saveznika u Putinov rat. U ponedjeljak, reporter Kyiv Posta Jason Jay Smart rekao je da mu je bjeloruski izvor rekao: "Ruski vojnici ulaze u Bjelorusiju punim vlakom. Putuju u stočnim vagonima - golema količina. Stižu valovi vlakova", napisao je na Twitteru, prenosi Daily Mail.
Bjelorusija i Rusija neće napasti sa sjevera
12.45 - Institut za proučavanje rata objavio je novu analizu i kartu sukoba u Ukrajini, prema kojoj je malo vjerojatno da će ruske i bjeloruske snage napasti Ukrajinu sa sjevera unatoč najavi bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da su se Bjelorusija i Rusija složile razmjestiti Regionalnu skupinu snaga Unije, stratešku formaciju ruskih i bjeloruskih jedinica čiji je zadatak obrana država. Lukašenko je izjavio da su se on i ruski predsjednik Vladimir Putin 7. listopada dogovorili o neodređenom "razmještanju" rusko-bjeloruskog RGV-a u "vezi s eskalacijom na zapadnim granicama Unije", ali nisu jasno definirali parametre raspoređivanja. Lukašenko je izjavio da će više od tisuću ruskog osoblja biti raspoređeno u Bjelorusiju i da se rusko-bjeloruska grupa počela formirati 8. listopada. Ruska komponenta bilo kojih RGV formacija u Bjelorusiji vjerojatno će se sastojati od mobiliziranih ljudi niske spremnosti ili ročnika koji vjerojatno neće predstavljati značajnu konvencionalnu vojnu prijetnju Ukrajini.
Umjesto toga Kremlj bi mogao pokušati upotrijebiti dodatne ruske snage u Bjelorusiji kako bi fiksirao ukrajinske snage u blizini Kijeva i spriječio njihovo preraspoređivanje na drugim lokacijama za protuofenzivu. Rusija nema sposobnost brzo formirati kopnene udarne snage od nule ili od postojećih jedinica u Bjelorusiji. Ukrajinski Glavni stožer izvijestio je da nije uočio pokazatelje da ruske snage formiraju ofenzivne skupine u Bjelorusiji i izričito je naveo da nema prijetnje od napada s teritorija Bjelorusije.
UN: napadi na ključnu civilnu infrastrukturu su povreda međunarodnog prava
12.38 - Rusija je možda prekršila načela vođenja neprijateljstava prema međunarodnom humanitarnom pravu smrtonosnim udarima na Ukrajinu u ponedjeljak, rekla je glasnogovornica Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava (OHCHR). "Ozbiljno smo zabrinuti što se čini da su neki od napada bili usmjereni na ključnu civilnu infrastrukturu... što ukazuje da su tim napadima možda prekršena načela vođenja neprijateljstava prema međunarodnom humanitarnom pravu", rekla je Ravina Shamdasani na tiskovnoj konferenciji u utorak. "Pozivamo Rusku Federaciju da se suzdrži od daljnje eskalacije i da poduzme sve moguće mjere kako bi spriječila civilne žrtve i štetu nanesenu civilnoj infrastrukturi", dodala je.
UN osobito brinu civilni ciljevi kao i odabrano vrijeme za bombardiranje ciljeva u Ukrajini. "Izravno ciljanje civila i civilne infrastrukture - to jest onih koji nisu vojni ciljevi - je ratni zločin", rekla je Shamdasani. Prema izvješću Visokog povjereništva, najmanje 12 civila je ubijeno, a više od stotinu ozlijeđeno u raketnim napadima u ponedjeljak. Najnoviji ukrajinski bilans govori o 19 mrtvih i 105 ozlijeđenih u zemlji. "Ozbiljno smo zabrinuti što se čini da su neki od napada bili usmjereni na ključnu civilnu infrastrukturu. Brojni civilni objekti, uključujući desetke stambenih zgrada i vitalna civilna infrastruktura - uključujući najmanje 12 energetskih objekata - oštećeni su ili uništeni u osam regija, što ukazuje da su ovi udari možda prekršili načela vođenja sukoba prema međunarodnom humanitarnom pravu", rekla je Shamdasani. Oštećenja velikih elektrana i dalekovoda prije zime "izazivaju novu zabrinutost za zaštitu civila, a posebice utjecaj na ranjivo stanovništvo", dodala je.
Novi ruski napadi na Ukrajinu
12.36 - Rusija je u utorak ujutro lansirala rakete i borbene bespilotne letjelice iznad nekoliko ukrajinskih regija, nakon teškog bombardiranja dan prije u kojem je poginulo najmanje 19 ljudi. Vlasti u južnoj regiji Zaporižji izvijestile su o raketnim napadima, a u okolici Kijeva i zapadnoga grada Hmjeljnickija odjekivale su eksplozije. Ruski raketni napad na Lavov u utorak ostavio je dio zapadnog ukrajinskog grada bez struje, napisao je gradonačelnik Andrij Sadovji u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram. Reutersov svjedok izvijestio je o tri eksplozije u gradu malo poslije podneva po lokalnom vremenu. Grad je prethodno pretrpio nestanak struje i probleme s opskrbom vodom nakon ruskih raketnih napada u ponedjeljak.
U Kijevu je oglašena uzbuna za zračni napad, zbog čega su građani morali potražiti sigurnost u hitnim skloništima. Područja Dnipropetrovska, Vinice, Mikolajeva i Rivna također su bila pod vatrom. U regiji Vinici, jugozapadno od Kijeva, borbenim bespilotnim letjelicama napadnuta je termoelektrana. Žrtava nije bilo, priopćio je tiskovni ured elektrane. Ukrajinski mediji izvijestili su da je u utorak ujutro palo 20 raketa. Ruski vojni blogeri bliski Kremlju također su potvrdili novu baražnu raketnu vatru na Ukrajinu. U ponedjeljak su ukrajinske vlasti izbrojale više od 80 ruskih napada s kopna, mora i iz zraka. Mnoge je odvratila protuzračna obrana. Prema prvim informacijama, 19 ljudi je poginulo, a više od 100 je ranjeno širom zemlje.
Ponestaje li Rusiji projektila?
11.22 - Naveliko se šuška da bi Moskvi moglo ponestati projektila, unatoč tome što je u ponedjeljak u jednom danu lansirala 84 projektila na glavne ukrajinske gradove. Michael Clarke, sigurnosni i obrambeni analitičar, kaže da je to očito jer je Rusija "improvizirala" njihovu upotrebu u nekoliko različitih prilika, javlja Sky News.
"Vidjeli smo rakete kako udaraju u zgrade, a to su rakete s mora, to su protubrodske rakete koje nose bojevu glavu od pola tone protiv nosača zrakoplova", rekao je za Sky News. "Vidjeli smo rakete zemlja-zrak zamišljene kao protuzračne rakete koje se koriste protiv zemaljskih ciljeva. A Rusi nemaju toliko, čini se, Kalibra, krstarećih projektila za lansiranje s brodova – koje koriste i koje su koristili nekoliko jučer. "Ali, da imaju više, siguran sam da bi više koristili. Problem je što im izgleda ponestaje komponenti koje su im potrebne za te stvari jer su već dosta dugo pod sankcijama."
Analitičari tvrde da se Rusija sve više oslanja na inozemni uvoz oružja, ali ima relativno malo međunarodnih saveznika. Ukrajina je jučer rekla da su u napadima korištene bespilotne letjelice iranske proizvodnje. Profesor Clarke je dodao da je rat u Ukrajini "povratak industrijskog ratovanja u Europu. Tko god prevlada u ovoj borbi na kraju će odlučiti da se može mobilizirati u industrijskom kapacitetu", rekao je. "Za Rusiju je to njihov industrijski kapacitet, za Ukrajinu je naš".
Prijeti li Kijevu nova invazija s bjeloruske granice?
10.27 - Vladimir Putin i bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko dogovorili su formiranje zajedničkih trupa na ukrajinskoj granici što za sobom povlači strahove od nove kopnene invazije na Kijev. Lukašenko je na sastanku svog vijeća sigurnosti rekao da su se on i ruski predsjednik prošlog vikenda složili okupiti svoje trupe "zbog napetosti na zapadnoj granici" Bjelorusije.
Ova je najava došla istog dana kada je Rusija simultano napala niz ukrajinskih gradova, uključujući Kijev, što je objasnila osvetom zbog ukrajinskog napada na Krimski most. Lukašenko nije precizirao koliko će bjeloruskih vojnika biti raspoređeno, niti kamo će točno biti poslani. No ta je izjava najbliža dosad priznanju da bi mogao poslati vojsku u Ukrajinu, piše The Telegraph.
U novim napadima jedna osoba poginula
9.23 - Novi ruski napadi u Zaporižji traju od jutros. Najmanje 12 projektila pogodilo je razna postrojenja, a poginula je najmanje jedna osoba. Na jednom mjestu izbio je i veliki požar. Među oštećenim zgradama je i škola.
Zelenskij: 'Ukrajina se ne može zastrašiti'
8.53 - Nakon teških ruskih raketnih napada na mnoge veće gradove u Ukrajini, predsjednik Volodimir Zelenskij naglasio je volju svoje zemlje za otporom. U raketnim napadima na mnoge gradove poginulo je 14 ljudi a ranjeno 97, rekle su hitne službe, dok su napadana raskrižja, parkovi i turistička mjesta. Eksplozije su prijavljene u Kijevu, Ternopilu i Žitomiru u zapadnoj Ukrajini, Dnipru i Kremenčuku u središnjoj, Zaporižji na jugu i Harkivu na istoku, rekle su ukrajinske vlasti. Deseci krstećih projektila zasuli su zemlju iz zraka, zemlje i s mora, u najraširenijem valu zračnih napada koji je pogodio daleko prve crte bojišnice, od početnih napada prvog dana rata 24. veljače.
"Ukrajina se ne može zastrašiti. Umjesto toga još smo ujedinjeniji", rekao je Zelenskij u večernjem video obraćanju u Kijevu u ponedjeljak. "Sve ćemo učiniti da ojačamo svoje oružane snage", rekao je u obraćanju kasno navečer. "Bojište će za neprijatelja biti još bolnije", dodao je.
Ukrajinsko ministarstvo obrane u priopćenju u ponedjeljak navečer navodi da je Rusija izvela najmanje 84 raketna i zračna napada, a ukrajinska protuzračna obrana uništila je 43 krstareća projektila i 13 dronova. Govoreći na oštećenom cestovnom raskrižju pored kijevskog sveučilišta a ne iz svojeg dobro čuvanog predsjedničkog ureda kao što to inače čini, rekao je da su ispred sveučilišta samo civilni ciljevi u parku i oko njega i da nema vojnih objekata, za koje je Rusija rekla da ih gađa. Buldožeri, kamioni i druga oprema za čišćenje može se vidjeti u pozadini. Ujutro su ondje padale rakete.
"Okupatori nam se ne mogu suprotstaviti na bojištu i to je razlog zbog kojega nastavljaju teror", rekao je Zelenskij. U mnogim gradovima, dodao je, službe popravljaju prekinute električne vodove i vodovod. "Potrajat će još nekoliko sati". Ukrajinski čelnik pozvao je građane na "razumno korištenje električne energije" koliko je moguće. "Što više Ukrajinaca štedi struju, to će mreža stabilnije raditi". Napadi su namjerno izvedeni u vrijeme prometnih gužvi u ponedjeljak da ubiju ljude i prekinu struju, prema Zelenskiju.
Premijer Denis Šmihal priopćio je da je pogođeno 11 velikih infrastrukturnih ciljeva u osam regija, zbog čega su dijelovi Ukrajine bez struje, vode i grijanja. Obećao je popraviti infrastrukturu što je prije moguće. Pokušavajući spriječiti ispade elektroenergetske mreže Ukrajina je prekinula izvoz struje u Europsku uniju u vrijeme dok se kontinent već suočava s višim cijenama struje koja je povećala inflaciju i narušila industrijsku aktivnost.
Hitan sastanak G7
8.24 - Sjedinjene Američke Države i druge sile G7 održat će danas hitne razgovore o ruskom bombardiranju Ukrajine u kojemu je ubijeno 14, ranjeno 97 osoba te uništen dio energetske infrastrukture zemlje. Sastanak dolazi dan nakon što su ruski projektili prvi put u nekoliko mjeseci pogodili glavni grad Ukrajine, a predsjednik Volodimir Zelenskij upozorio je Moskvu da se njegova zemlja "ne može zastrašiti".
Uzbune diljem Ukrajine
8.03 - Zračna uzbuna izdana je jutros u svim regijama Ukrajine, dok su se ljudi pripremali za put do škole i posla. Prizor je sličan onom od ponedjeljka, kada su ruski projektili pogodili glavne ukrajinske gradove u jutarnjoj špici, javlja Sky News. Karta u nastavku prikazuje gdje su se sve čule sirene za zračnu uzbunu, a najranije su se čule u regiji Vinica malo prije 7 ujutro po lokalnom vremenu. Upozorenja su se ponovno čula u Kijevu prije otprilike sat vremena, a regija Lavov posljednja je uključila signale, prema internetskoj karti. Crvena boja prikazuje područja u kojima su se čule sirene, a tamnija boja označava područja s dužom uzbunom.
Masovna evakuacija iz Hersona
7.36 - Dužnosnici ruske i okupacijske uprave postavljaju uvjete za preseljenje do 40.000 stanovnika iz oblasti Herson na Krim i u Rusku Federaciju, javlja Sky News.
Šef okupacijske uprave Hersonske oblasti Vladimir Saldo objavio je da su guverneri Krima, Krasnodarskog kraja, Stavropoljskog kraja i Rostovske oblasti pristali preuzeti do 10.000 ljudi, izvijestio je u subotu think tank Institut za proučavanje rata. Saldo je uobličio ovo preseljenje stanovnika Hersonske oblasti kao program "odmora" za djecu.
Rudari zatočeni pod zemljom
7.28 - Ukrajinska državna novinska agencija Ukrinform javlja da je 98 rudara još uvijek zarobljeno pod zemljom nakon ruskog granatiranja Krivij Rih, rodnog grada ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Gotovo 900 rudara ostalo je zarobljeno u četiri rudnika nakon napada, no većina je u međuvremenu oslobođena.
Nastavljena raketiranja Zaporižja
7.24 - Guverner Oleksandr Staruh poručio je kako su nastavljena ruska raketiranja tijekom noći s ponedjeljka na utorak. Rusi su, rekao je, ciljali zgradu u Zaporižiji. Zasad nema informacija o ozlijeđenima i nastaloj šteti. Informacije nisu neovisno provjerene.
Sirene za zračnu uzbunu oglasile su se ponovno jutros u Kijevu.
Rusija zaprijetila Zapadu
7.19 - Moskva je jutros uputila novo upozorenje Zapadu. Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov, kako prenosi ruska državna RIA, kazao je da će Rusija poduzeti protumjere kao odgovor "na sve veću upletenost" Zapada u ratu.
"Upozoravamo i nadamo se da su shvatili opasnost od nekontrolirane eskalacije u Washingtonu i drugim zapadnim prijestolnicama", rekao je.
Jučer je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da je niz raketnih napada koji su pogodili ukrajinske gradove, usmrtivši najmanje 14 osoba, bio odmazda za napade na ruski teritorij. Vjerojatno je mislio na napad na Krimski most, za koje Moskva okrivljuje ukrajinske snage.
Biden Ukrajini obećao napredne sustave protuzračne obrane
7.12 - Američki predsjednik Joe Biden obećao je ukrajinskom predsjedniku Volodomiru Zelenskom da će Sjedinjene Američke Države (SAD) Ukrajini osigurati napredne zračne sustave, nakon što su u ponedjeljak zabilježeni razorni raketni napadi iz Rusije. Biden je telefonski razgovarao sa Zelenskim kako bi ga uvjerio da SAD kontinuirano podržava Ukrajinu i kako bi osudio "besmislene napade" iz Rusije kojima su mete bili civili.
"Predsjednik Biden obećao je da će Ukrajini nastaviti pružati potporu potrebnu da se obrani, uključujući i napredne sustave protuzračne obrane", stoji u priopćenju Bijele kuće nakon telefonskog razgovora.
Biden je također rekao Zelenskom da će SAD i njihovi saveznici i partneri nastaviti nametati Rusiji troškove, "smatrati Rusiju odgovornom za njezine ratne zločine i zvjerstva te pružati Ukrajini sigurnosnu, gospodarsku i humanitarnu pomoć", priopćila je Bijela kuća. Od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače, SAD je osigurao sigurnosnu pomoć u vrijednosti od 16,8 milijardi američkih dolara Ukrajini te nametnuo ekonomske sankcije Moskvi.
Zelenskij: Bojno polje bit će još bolnije za Ruse
7.04 - Predsjednik Ukrajine Volodomir Zelenskij kazao je da će bojno polje učiniti još bolnijim za ruske trupe nakon jučerašnjih žestokih ruskih napada na ukrajinske gradove i civile. Ukrajinski predsjednik rekao je da je protuzračna obrana "prioritet broj jedan" nakon što su tisuće ljudi provele ponedjeljak u skloništima dok su eksplozije izbijale u gradovima diljem zemlje. Najmanje 14 ljudi je ubijeno, a 97 ozlijeđeno u napadima na Kijev, Harkov, Dnjepar, Lavov, Sumi, Zaporožje, Žitomir i drugdje.
