UŽIVO: RAT U UKRAJINI /

Istraživanje otkrilo koliko Rusi vjeruju Putinu; Ukrajincima stigla jeziva poruka: ‘Pripremite se za najgore’

Image
Foto: Profimedia

Danas je 268. dan ruske invazije na Ukrajinu, a tijek događanja iz minute u minutu pratite na portalu Net.hr

18.11.2022.
7:00
Profimedia
VOYO logo
  • Više od 10 milijuna Ukrajinaca bez struje
  • Ukrajina tvrdi da je dosad ubila više od 80 tisuća ruskih vojnika
  • U regiji Donjeck dosad najteže borbe
  • Ukrajinci tvrde da su u Hersonu Rusi mučili ljude

PRATITE TIJEK DOGAĐANJA:

Ukrajinci odbili 100 napada u Donjecku

23.14 - Ukrajinske snage odbile su u 24 sata oko 100 ruskih napada u istočnoj regiji Donjecka, bez prekida u borbama, rekao je u petak ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Vrlo žestoke borbe se nastavljaju u regiji Donjecka... nema prekida u borbama. Nije bilo zatišja", rekao je Zelenskiy u svom noćnom video obraćanju. "U 24 sata odbijeno je oko 100 ruskih napada u regiji Donjecka", dodao je.

Putinu vjeruje 78 posto Rusa?

21.25 - Istraživanje Ruskog centra za istraživanje javnog mnijenja pokazalo je da je ovog tjedna Putinu pala popularnost za 1,5 posto. "Na pitanje povjerenja građana u Vladimira Putina 78 posto ispitanika odgovorilo je pozitivno. Razina odobravanja rada ruskog predsjednika bila je 73.7 posto", piše ruska novinska agencija TASS.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Onesposobljena gotovo polovica ukrajinskog energetskog sustava

17.34 - Prema riječima premijera Denysa Shmyhala, Ukrajina treba potporu europskih partnera u energetskom sektoru, poput nabave dodatne opreme i dodatne financijske pomoći.

McDonald's odlazi iz Bjelorusije

16.30 - Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko smijao se u petak odlasku McDonald'sa iz svoje zemlje u kojoj će ga zamijeniti ruski lanac restorana brze hrane.

"I mi znamo prerezati kruh", rekao je. McDonald's će od 22. studenoga u Bjelorusiji raditi pod imenom "Ukusno i točka", kako se zove ruski lanac koji je preuzeo restorane te američke tvrtke u Rusiji. Službeno objašnjenje nije dano.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Bogu hvala da odlazi!", rekao je Lukašenko u petak tijekom susreta s radnicima iz poljoprivredno-prehrambenog sektora. "Moramo sami raditi ono što je nekoć radio McDonald's", rekao je 

"I mi znamo prerezati kruh i unutra staviti komad mesa, pržene krumpiriće i salatu", rekao je. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Franšiza restorana KSB Victory koja vodi McDonald'sove restorane u Bjelorusiji objavila je 11. studenoga da će uskoro promijeniti ime u "Ukusno i točka" kao u Rusiji.

Moskva teško optužila Ukrajinu: Pogubili su ruske ratne zarobljenike

15.54 - Rusko ministarstvo obrane izdalo je oštro priopćenje nakon pojavljivanja videosnimke za koju tvrdi da prikazuje ukrajinsko vojno osoblje kako namjerno ubija više od 10 zarobljenih ruskih vojnika. Ruska državna novinska agencija RIA Novosti prenosi sljedeće citate iz izjave:

"Namjerno i metodično ubijanje više od deset imobiliziranih ruskih vojnika od strane UAF-a degenerira izravnim hicima u glavu ne može se prikazati kao "tragična iznimka" u pozadini navodnog općeg poštivanja prava ratnih zarobljenika od strane kijevskog režima . Objavljeni novi video dokaz je masovnog masakra ukrajinskih vojnika nad nenaoružanim ruskim ratnim zarobljenicima i potvrđuje divljačku bit aktualnog kijevskog režima na čelu sa Zelenskim i onima koji ga štite i podržavaju". Ukrajinske vojne i civilne vlasti još nisu odgovorile na optužbe.

Nizozemska pozvala ruskog ambasadora na razgovor

15.20 - Nizozemska vlada će pozvati ruskog veleposlanika u Nizozemskoj zbog reakcije Rusije na presudu u suđenju za obaranje putničkog leta MH17, izvijestila je novinska agencija ANP pozivajući se na ministra vanjskih poslova Wopkea Hoekstru.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rusija je rekla da je odluka nizozemskog suda da osudi dvojicu bivših ruskih obavještajnih agenata i vođu ukrajinskih separatista za obaranje malezijskog putničkog zrakoplova 2014. "zanemarila nepristranost".

Orban: Europa igra opasnu igru, sve smo bliže ratu

15.14 - Mađarski premijer Viktor Orban ocijenio je da su sankcije EU protiv Rusije "korak prema ratu", zaoštravajući kritike protiv strategije Bruxellesa koju smatra "opasnom". "Tko god intervenira ekonomski u vojni sukob, zauzima poziciju", rekao je Orban u tradicionalnom intervjuu radiopostaji bliskoj vlasti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Malo-pomalo klizimo prema ratu", upozorio je, izrazivši zabrinutost zbog gomilanja mjera usvojenih u cilju sankcioniranja ruske ofenzive u Ukrajini.

Orban se protivi i prijedlogu Europske komisije da se Ukrajini dodijeli pomoć od 18 milijardi eura 2023. u obliku zajmova čije bi kamate otplaćivale države članice EU. "Mađarska neće prihvatiti da članice EU zajedno ugovaraju zajmove za pomoć Ukrajini", rekao je na jednoj konferenciji, prenijela je agencija MTI.

Ukrajinski stručnjaci rade na mjestu pada rakete u Poljskoj

15.07 - Ukrajinski stručnjaci već rade na poprištu u pograničnom području jugoistočne Poljske gdje je raketa usmrtila dvije osobe, rekao je u petak ukrajinski ministar Dmitro Kuleba.

Napisao je na Twiteru da će Ukrajina nastaviti s "otvorenom i konstruktivnom" suradnjom s Poljskom po pitanju incidenta u utorak, u kojem su dvije osobe izgubile život. Varšava i njezini zapadni saveznici kažu da dokaz s poprišta ukazuje na to da je eksploziju uzrokovala ukrajinska protuzračna raketa zalutala u potjeri za ruskom raketom. Kijev to niječe, rekavši da ima dokaz o "ruskom tragu" u eksploziji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Ukrajinski stručnjaci već rade na mjestu tragedije u Przewodówu koja je uzrokovana ruskim raketnim terorom protiv Ukrajine", napisao je Kuleba. "Zahvalan sam poljskoj strani što je omogućila pristup. Nastavit ćemo našu suradnju na otvoren i konstruktivan način, kao što to čine najbliži prijatelji".

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij ustraje u tome da eksploziju nije izazvala ukrajinska raketa iako su Poljska i NATO savez u srijedu rekli da je vjerojatno riječ o zalutalom projektilu ukrajinske protuzračne obrane, a ne o ruskom napadu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Potpuno zamračenje u Kijevu?

14.23 - "Pripremamo se za različite scenarije, uključujući potpuno zamračenje", rekao je zamjenik načelnika Kijevske gradske državne uprave Mykola Povoroznyk. Stanovnici Kijeva ponovno su pozvani na štedljivu potrošnju električne energije.

EU Parlament priznaje Rusiju kao državnog sponzora terorizma

14.17 - Europski parlament pripremio je rezoluciju kojom Rusiju priznaje kao "državnog sponzora terorizma", javlja ruski portal MK. "U srijedu će zastupnici Europskog parlamenta glasovati o rezoluciji koja Rusiju kvalificira kao državu sponzora terorizma u svjetlu intenziviranja masovnih napada na civilne mete", rekla je službena predstavnica Europskog parlamenta Delphine Colard.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ukrajinski ministar: Ukrajinski stručnjaci došli su na mjesto pada rakete u Poljskoj

14.13 - Ukrajinski stručnjaci već rade na mjestu raketnog udara u istočnoj Poljskoj, izjavio je danas poslijepodne ukrajinski ministar vanjskih poslova. Dmitro Kuleba dodao je da će Ukrajina nastaviti "otvorenu i konstruktivnu" suradnju s Poljskom oko incidenta u kojem su poginule dvije osobe.

Poljska i njezini zapadni saveznici kažu da dokazi s mjesta događaja ukazuju na to da je eksploziju izazvala raketa ukrajinske protuzračne obrane koja je zalutala gađajući za ruskom raketom. Kijev to opovrgava, tvrdeći da ima dokaze o "ruskom tragu" u eksploziji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Ukrajinski stručnjaci već rade na mjestu tragedije u Przewodówu. Zahvalan sam poljskoj strani što je odobrila pristup stručnjacima. Nastavit ćemo našu suradnju na otvoren i konstruktivan način, kao što to čine najbliži prijatelji", rekao je.

Kremlj kaže da zasad nema govora o samitu između Putina i Bidena

13:37 - Ruski predsjednik Vladimir Putin i američki predsjednik Joe Biden trenutačno nemaju u planu sastati se, objavio je Kremlj u petak nakon što je ruski zamjenik ministra vanjskih poslova rekao da Moskva ne isključuje sastanke na visokoj razini između dvije zemlje.

"Trenutačno nema govora o samitu", rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao je, s približavanjem sastanka dvije zemlje u Kairu o nuklearnoj proliferaciji, da Rusija ne isključuje sastanke sa SAD-om na visokoj razini po pitanju "strateške stabilnosti".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Međutim, Rjabkov je dao naslutiti da se nema što razgovarati sa SAD-om na temu Ukrajine. Dvije strane imaju radikalno različite pozicije, rekao je.

Ukrajinci tvrde da su Rusi dosad pretrpjeli strahovite gubitke

12:40 - Ukrajina je objavila najnovije podatke o broju gubitaka koje je Rusija pretrpjela od početka rata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ukrajina tvrdi da je dosad ubijeno 83.460 ruskih vojnika i da je uništeno 5.808 oklopnih vozila.

Ostala vojna oprema koja je potučena uključuje 261 helikopter, 2879 tenkova i 278 zrakoplova.

Sky News ističe da nije uspio neovisno provjeriti ove tvrdnje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ruski vojnik priznao da je moral među vojnicima bio izuzetno nizak

11:45 - Nikita Čibrin, ruski vojnik koji je bio dio postrojbe optužene za počinjenje ratnih zločina u Kijevskoj regiji, izjavio je da je spreman svjedočiti na međunarodnom sudu o svojim iskustvima u Ukrajini, javlja The Guardian.

Čibrin je odlučio pobjeći iz Rusije u Španjolsku nakon što je napustio svoju jedinicu u lipnju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kazao je da se svojoj jedinici pridružio 24. veljače i da "nije imao pojma" da će se boriti u Ukrajini.

Tome je dodao da su njega i njegove kolege vojnike prevarili viši zapovjednici.

Između ostalog je kazao i to da je moral među ruskim vojnicima bio "izuzetno nizak" i da su "svi pokušavali pronaći načine da se izvuku s ratišta".

"U pitanju je zločinački rat koji je započela Rusija. Želim učiniti sve što mogu da ga zaustavim", rekao je za The Guardian.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U plinovodima Sjevernog toka pronađeni tragovi eksploziva

10:20 - Švedski tužitelj izjavio je da su na mjestu oštećenih plinovoda Sjevernog toka pronađeni tragovi eksploziva.

Preliminarna istraga štete na dva plinovoda Sjeverni tok u danskom dijelu Baltičkog mora pokazala je da je curenje uzrokovano "snažnim eksplozijama".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Slučaj se istražuje kao čin teške sabotaže: "Složena i sveobuhvatna istraga koja je u tijeku utvrdit će mogu li se identificirati osumnjičenici", navelo je švedsko tužiteljstvo.

Četiri curenja u cjevovodima, koji povezuju Rusiju i Njemačku preko Baltičkog mora, postala su žarište ukrajinske krize.

Do curenja je došlo u međunarodnim vodama, ali unutar isključivog gospodarskog pojasa Danske i Švedske.

Oštećeni cjevovodi Sjevernog toka nekoliko su dana ispuštali ogromne količine metana, snažnog stakleničkog plina.

Međunarodna agencija za atomsku energiju pozvala Rusiju da se odmah povuče iz elektrane Zaporižja

8:30 - Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) donijela je u četvrtak treću rezoluciju od izbijanja rata u Ukrajini i apelirala na Rusiju da prekine sve akcije u ukrajinskim nuklearnim postrojenjima, posebno je pozvavši na trenutno povlačenje iz elektrane Zaporižja.

Odbor guvernera te UN-ove agencije broji 35 članova, a kako je doznao Reuters od diplomata koji su glasovali iza zatvorenih vrata. 24 zemlje glasovale su za rezoluciju.

Rusija i Kina bile su protiv, dok su Kenija, Namibija, Indija, Pakistan, Saudijska Arabija, Južna Afrika i Vijetnam bile suzdržane.

"Izražavamo ozbiljnu zabrinutost što Ruska Federacija nije poslušala pozive Odbora da odmah obustavi sve akcije protiv i u nuklearnim objektima u Ukrajini te tražimo da to odmah učini", stoji u tekstu rezolucije.

Odbor je izrazio i zabrinutost zbog neprihvatljivog pritiska i pritvaranja ukrajinskog operativnog osoblja u nuklearnoj elektrani Zaporižja, kao i opetovanih prekida vanjske opskrbe električnom energijom nakon granatiranja u okolnom području.

Kako piše Reuters, ukrajinsko osoblje nastavlja upravljati elektranom Zaporižja u uvjetima za koje IAEA ocjenjuje da ugrožavaju sigurnost elektrane.

Rusija i Ukrajina međusobno se optužuju za granatiranje koje je oštetilo zgrade u nuklearki i presjeklo električne vodove važne za hlađenje goriva reaktora i izbjegavanje nuklearnog taljenja.

Čelnik IAEA-e Rafael Grossi pozvao je na uspostavu zaštitne zone oko elektrane, kako bi se zaustavilo granatiranje i smanjio rizik od katastrofalne nuklearne nesreće.

Zelenskij: Više od 10 milijuna Ukrajinaca bez struje; U Kijevu pao prvi snijeg

8:25 - Više od 10 milijuna Ukrajinaca trenutačno nema električne energije, objavio je u četvrtak navečer predsjednik Volodimir Zelenskij, dok je ukrajinska vojska priopćila da se energetska infrastruktura u zemlji nalazi pod stalnim ruskim napadima.

"U ovom trenutku više od deset milijuna Ukrajinaca nema struju, posebno u regiji Kijeva", izjavio je ukrajinski predsjednik u video obraćanju, dodajući da su vlasti u nekim mjestima naredile prisilno hitno isključenje struje.

U Kijevu je pao prvi snijeg, a službe rade na ponovnom uspostavljanju opskrbe strujom u cijeloj zemlji nakon što je Rusija početkom ovog tjedna izvela, prema tvrdnjama Ukrajinaca, najteže bombardiranje civilne infrastrukture od veljače i početka rata.

Ukrajina obično ima duge, hladne zime sa srednjim temperaturama nekoliko stupnjeva ispod nule, a najnižima do minus 20 stupnjeva Celzijevih. Agencija UN-a je rekla da stoga prijeti ozbiljna humanitarna kriza, gdje će ove zime milijuni biti suočeni sa "stalnim isključenjima struje".

Ukrajinska vojska je priopćila da se energetska infrastruktura nalazi pod upornim napadima ruskih projektila i dronova, od glavnog grada Kijeva na sjeveru do Dnjepra u središnjoj Ukrajini i Odese na jugu.

Žestoke borbe u Donjecku

8:20 - Ukrajinske snage su u protekla 24 sata oborile dvije krstareće rakete, pet projektila koji se lansiraju iz zraka i pet bespilotnih letjelica Shahed-136 iranske proizvodnje, tvrdi ukrajinska vojska.

Ukrajinska vojska izvijestila je i da se u regiji Donjeck odvijaju najteže borbe u dosadašnjem devetomjesečnom ratu, pri čemu su ruske snage ojačane trupama povučenima iz Hersona na jugu.

Ruske snage topništvom su gađale gradove Bahmut i obližnji Soledar, između ostalih, rekla je ukrajinska vojska.

Ruska vatra također je pogodila Balakliju u sjeveroistočnoj regiji Harkiv, kao i Nikopolj, grad blizu Zaporižja, gdje se nalazi najveća europska nuklearna elektrana, priopćila je ukrajinska vojska, čije izvješće Reuters nije uspio dodatno provjeriti.

Savjetnik ukrajinskog predsjednika Oleksij Arestovič odvojeno je objavio da je u Zaporižju poginulo sedam ljudi, a da su ukrajinske snage odbile ruske napade na grad Huljajpole u toj regiji.

Ukrajinski povjerenik za ljudska prava: "U Hersonu istražitelji otkrili 63 tijela s tragovima mučenja"

8:10 - Ukrajinski povjerenik za ljudska prava Dmitro Lubinec objavio je u četvrtak video koji po njegovim riječima prikazuje komoru za mučenje koju su koristile ruske snage u nedavno oslobođenoj regiji Herson.

U videu objavljenom na društvenim mrežama Telegram i Facebooku Lubinec govori iz više podzemnih prostorija s prljavim zidovima i podovima, uključući i malu prostoriju u kojoj je prema njegovim tvrdnjama istovremeno držano do 25 ljudi.

Video je objavljen nakon što je ukrajinski ministar unutarnjih poslova Denis Monastirski u četvrtak ujutro objavio da su u Hersonu istražitelji otkrili 63 tijela s tragovima mučenja.

Lubinec je rekao da su prostorije korištene za zatočenje, ispitivanje i mučenje, pri čemu su za iznuđivanje priznanja korišteni električni šokovi.

Reuters nije uspio provjeriti navode Lubineca dok Rusija, čije snage su se prošlog tjedna povukle iz Hersona, negira da su njezine trupe na meti imale civile ili da su počinile zločine.

Neimenovani sredovječni muškarac na snimci kazao je da je u jednoj od soba držan 24 dana. Posvjedočio je da je bio vezan za stolicu te opetovano podvrgnut mučenju elektrošokovima.

Ministar Monastirski je u četvrtak rekao da je istraga ruskih zločina u Hersonu tek počela.

"Sada su 63 tijela otkrivena u regiji Hersonu, ali moramo shvatiti da je potraga tek počela, bit će otkriveno još mnogo tamnica i grobnih mjesta", citirala je ukrajinska novinska agencija Interfax Monastirskijevu izjavu nacionalnoj televiziji.

Rekao je i da su tijela za provedbu zakona otkrila 436 slučajeva ratnih zločina tijekom ruske okupacije Hersona, koja je započela nedugo nakon invazije ruskih snaga na Ukrajinu u veljači.

Pritom, otkriveno je jedanaest zatočeničkih mjesta, uključujući četiri na kojima su ljudi bili mučeni.

Policijska postaja poznata kao "Rupa" bila je najozloglašenije od nekoliko mjesta gdje su, prema navodima više mještana s kojima je Reuters razgovarao u gradu Khersonu, ljudi ispitivani i mučeni tijekom devetomjesečne ruske okupacije.

Wagnerovci koristili termobaričko oružje

23:32 - Wagnerovi plaćenici koji podržavaju Vladimira Putina upotrijebili su termobaričko oružje tijekom neprekidnih teških borbi u istočnoj Ukrajini, piše The Sun. Čini se da snimke vatrenih eksplozija snimljene u području Bakhmuta u Donjeckoj oblasti pokazuju korištenje termobaričkog oružja od strane Wagnerovih ubojica. To dolazi u trenutku kada je glavni tajnik Ujedinjenih naroda pozdravio sporazum o produljenju sporazuma o žitu u Crnom moru. Ranije danas Oleksandr Kubrakov, ukrajinski ministar infrastrukture, objavio je da je dogovor produžen na 120 dana. Ministar vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva, James Cleverly, također je objavio na Twitteru: "Dobrodošla je vijest da će se Inicijativa za žito u Crnom moru obnoviti do ožujka. Žito će nastaviti teći iz Ukrajine kako bi se prehranio svijet."

Kremlj: 'Operacija se nastavlja neovisno o vremenskim uvjetima'

22:04 - “Specijalna vojna operacija se nastavlja, ne ovisi o klimatskim ili vremenskim uvjetima. Njezini ciljevi se moraju postići”, rekao je danas medijima glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov, piše ruska državna novinska agencija TASS.

Odgovarajući na pitanje o milijunima građana Ukrajine koji su 15. studenoga ostali bez električne i toplinske energije zbog borbenih djelovanja u vrijeme kada su vremenske prognoze predviđale niže temperature zraka, Peskov je rekao da je to posljedica udara na objekte “direktno ili indirektno povezane s ukrajinskim vojnim potencijalom ili ukrajinskim režimom”.

“Ukrajinsko odbijanje rješenja problema i nespremnost ulaska u pregovore i, štoviše, ukrajinsko odbijanje pristajanja na dogovoreni tekst (Istanbulskih sporazuma) i tako dalje glavni su uzroci posljedica. To je ono o čemu također treba razgovarati”, rekao je još o napadima na ukrajinsku infrastrukturu koji utječu na živote običnih građana.

Glasnogovornik ruskog ministarstva obrane Igor Konašenkov jučer je rekao da su ruske oružane snage 15. studenoga izvele masovan napad visokopreciznim oružjem dugog dometa iz zraka i mora na ukrajinski vojni, zapovjedni i kontrolni sustav i povezana energetska postrojenja. Kazao je da su ciljevi napada postignuti.

Prekid odnosa Rusije i SAD-a?

19.50 - Prekid vanjskopolitičkih odnosa između Rusije i SAD-a nije isključen, ali to nije u interesu Rusije, rekao je u četvrtak za RTVI (International Russian Television International) zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov. "To u potpunosti ovisi o izboru koji će napraviti u Washingtonu. Ne isključujem ništa unaprijed, ali naravno da to nije naša želja i nije naš izbor. Mi svoju politiku vodimo dosljedno, proaktivno, a ne reaktivno, uključujući na američkom kolosijeku, vođeni samo i isključivo našim nacionalnim interesima", rekao je visoki diplomat. "U našem je interesu da ne prekinemo diplomatske odnose sa SAD-om", rekao je Rjabkov na pitanje o mogućnosti potpunog prekida odnosa između Rusije i Sjedinjenih Država. Komunikacija i dijalog među državama su potrebni, ali ako Amerikanci u jednom trenutku budu mislili drugačije, "stvari će završiti razlazom", naglasio je. "Razina rusofobije u SAD-u apsolutno je bez presedana u svim sektorima i granama vlasti i u glavnim medijima. To osjećamo svakodnevno", rekao je Rjabkov, javlja TASS.

Granatiranje u Belgorodu

17.22 - Rusija je javila da je granatirana regija Belgorod, pri čemu je jedna osoba ozlijeđena. Regija graniči s ukrajinskom Harkivskom oblašću, čiji je najveći dio Ukrajina oslobodila od ruske okupacije početkom rujna. Ruske snage još uvijek često granatiraju oslobođena sela, javlja Kyiv Independent.

Finska će sagraditi ogradu na granici s Rusijom

17.17 - Finska vlada predložila je u četvrtak da za 139 milijuna eura sagradi ogradu duž dijelova finske granice s Rusijom, ispunivši obećanje dano nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači. Finska, koja je zatražila ulazak u NATO, ima povijesno iskustvo ratovanja s Rusijom, ali granica između dviju zemalja duga 1300 kilometara i prekrivena šumama i dalje je većinom obilježena samo znakovima i plastičnim oznakama. Finska je u lipnju rekla da će sagraditi ograde duž dijelova granice s Rusijom kako bi povećala pripravnost na hibridne prijetnje kao što je potencijalni masovni dolazak migranata. Finska pogranična straža rekla je da planira sagraditi između 130 i 260 kilometara ograda, što će pokriti 10 do 20 posto granice, fokusirajući se u prvom redu na granične prijelaze i okolna područja na jugoistoku zemlje. Finsku vladu lijevog centra početkom iduće godine očekuju izbori.

Sastanak u Ankari između šefa ruske obavještajne službe i šefa špijuna CIA-e inicirao je SAD

16.29 - Sastanak u Ankari između šefa ruske vanjske obavještajne službe Sergeja Nariškina i direktora CIA-e Williama Burnsa održan je 14. studenoga na inicijativu SAD-a, rekao je u četvrtak za RTVi zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov. "Sastanak putem obavještajnih kanala inicirao je SAD. Pitanja o kojima se razgovaralo su osjetljiva", precizirao je ruski diplomat, piše TASS.

Ruski i američki obavještajni šefovi sastali su se u ponedjeljak u sjedištu Turske nacionalne obavještajne službe (MIT) u Ankari. Direktor komunikacija turskog predsjedništva Fahrettin Altun rekao je nakon razgovora da su dužnosnici razgovarali o prijetnjama međunarodnoj sigurnosti, uključujući one povezane s mogućom uporabom nuklearnog oružja. Koordinator američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost za strateške komunikacije John Kirby rekao je ranije za Bloomberg da je sastanak Naryshkin-Burns održan kako bi se održala sigurnosna komunikacija između dviju zemalja.

Burns je Nariškina upozorio da će bilo kakvo korištenje nuklearnog oružja imati posljedice, a i na rizik koji takvo nešto predstavlja za stratešku stabilnost, piše Reuters. Bio je to prvi sastanak licem u lice visokopozicioniranih američkih i ruskih dužnosnika otkad je Rusija krajem veljače napala Ukrajinu. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden Burnsa je krajem 2021. godine poslao u Moskvu kako bi ovaj zbog ruskog gomilanja vojske na ukrajinsko-ruskoj granici upozorio ruskog predsjednika Vladimira Putina. Burns je od 2005. do 2008. godine bio američki ambasador u Rusiji.

Ribakov je rekao da će Rusija i SAD-om ponovno stupiti u kontakt kada se od 29. studenog do 6. prosinca u Kairu u Egiptu sastane bilateralna konzultantska komisija koja se bavi Novim START-om.

Tri proruska vojnika osuđena za ubojstvo zbog smrti 298 ljudi na letu MH17

Tri vojnika proruske separatističke vojske osuđena su na doživotni zatvor za ubojstvo zbog smrti 298 ljudi na letu MH17. Rusi Igor Girkin i Sergey Dubinskiy te ukrajinski državljanin Leonid Kharchenko proglašeni su krivima za 298 točaka optužnice za ubojstvo i protuzakonito izazivanje pada zrakoplova od strane Okružnog suda u Haagu u zračnoj luci Schiphol u Amsterdamu. Četvrtooptuženi Oleg Pulatov oslobođen je optužbi nakon što je sud utvrdio da nije imao nikakvih prethodnih saznanja o planu ispaljivanja projektila. Sudac Okružnog suda u Haagu Hendrik Steenhuis također je utvrdio da je MH17 oboren ruskim projektilom Buk ispaljenim iz područja istočne Ukrajine pod okupacijom Kremlja.

Zalihe nekih američkih oružja za Ukrajinu sve su manje

15:34 - SAD-u ponestaje nekih vrhunskih raketnih sustava i streljiva u zalihama namijenjenima Ukrajini, izjavila su za CNN tri neimenovana američka dužnosnika.

Opterećenje zaliha oružja i mogućnost američke industrije oružja da drži korak s potražnjom jedan su od ključnih izazova s ​​kojima se suočava Bidenova administracija dok SAD nastavlja slati milijarde dolara vrijedno oružje u Ukrajinu. Jedan od dužnosnika rekao je CNN-u da se zalihe određenih sustava "smanjuju" nakon gotovo devet mjeseci kontinuiranog slanja Kijevu. SAD ima "gornju granicu" zaliha koje ima na raspolaganju za slanje Ukrajini - rekao je.

Među sustavima naoružanja kojeg ponestaje u američkim zalihama su topničko streljivo kalibra 155 mm te prijenosni protuzračni raketni sustavi Stinger, kažu izvori. Neki su izvori također izrazili zabrinutost oko proturadijacijskih projektila HARM, GMLRS projektila zemlja-zemlja i prijenosnih protutenkovskih projektile Javelin, usprkos tomu što je SAD povećao proizvodnju spomenutih sustava.

Nakon lanjskog povlačenja iz Afganistana, prvi put u dva desetljeća SAD nije izravno uključen u neki oružani sukob pa bez potrebe za proizvodnjom oružja i streljiva za rat nije proizveo količine oružja potrebne za održavanje dugotrajnog sukoba visokog intenziteta. Više je dužnosnika naglasilo da SAD nikada ne bi ugrozio vlastitu obrambenu sigurnost, a pazi se da svaka pošiljka oružja Ukrajini ne utječe na američke strateške rezerve i ratne planove.

Image
A TEK PROJEKTILI... /

Još problema za Ruse, ovo su nova moćna oružja Ukrajine: Može pratiti i napasti do 54 cilja u razmacima od par sekundi

Image
A TEK PROJEKTILI... /

Još problema za Ruse, ovo su nova moćna oružja Ukrajine: Može pratiti i napasti do 54 cilja u razmacima od par sekundi

U današnjim raketiranjima ubijene najmanje četiri osobe

15:15 - Nastavljaju se ruski raketni udari na ukrajinske gradove i infrastrukturu. U današnjem valu napada ubijene su najmanje četiri osobe, a deset ih je ranjeno. Gađan je i Dnjipro, grad u središnjoj Ukrajini, gdje su pogođene i neke stambene zgrade. U Kijevu je gradska vojna uprava priopćila da je protuzračna obrana oborila najmanje dvije krstareće rakete i pet dronova.

Gradonačelnik Dnjipra, Boris Filatov, na društvenim je mrežama objavio fotografiju gelerom probušene jakne jednog od službenika gradske uprave koji je ranjen u današnjem raketiranju.

Kremlj tvrdi da ne može zamisliti javne pregovore s Kijevom

14.30 - Kremlj je optužio Kijev za pomicanje okvira oko mogućih mirovnih pregovora. Ruska vlada rekla je da ne može zamisliti sudjelovanje u javnim pregovorima i pozvala Washington da gurne Kijev prema diplomaciji.

Kremlj je također danas rekao da nijedan ruski dužnosnik ne razmatra korištenje nuklearnog oružja. U brifingu s novinarima, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je rekao da je SAD sposoban uzeti u obzir zabrinutost Rusije i da mogu potaknuti Kijev da se vrati za pregovarački stol ako to želi.

Peskov je također rekao da je Ukrajina promijenila svoje stajalište o tome i čak je nekoliko puta tijekom devetomjesečnog sukoba htjela pregovarati s Moskvom i na nju se nije moglo osloniti.

Ruski i američki šefovi obavještajaca sjeli za isti stol

14.11 - Direktor američke Središnje obavještajne agencije William Burns i šef obavještajne službe predsjednika Vladimira Putina razgovarali su o "osjetljivim" pitanjima kada su se ovog tjedna sastali u Turskoj, otkrio je danas zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov. Burns je upozorio Sergeja Nariškina, šefa ruske vanjske obavještajne službe SVR, o posljedicama bilo kakve uporabe nuklearnog oružja i o rizicima za stratešku stabilnost.

Bio je to prvi poznati američko-ruski kontakt na visokoj razini licem u lice otkako je Rusija napala Ukrajinu u veljači. Burnsa, bivšeg američkog veleposlanika u Rusiji, poslao je u Moskvu krajem prošle godine predsjednik Joe Biden da upozori gospodina Putina o gomilanju trupa Moskve oko Ukrajine.

"Kontakt između Burnsa i Nariškina inicirala je američka strana", rekao je g. Rjabkov za RTVI. "Pitanja o kojima se tamo raspravljalo bila su osjetljive prirode", dodao je.

Rusija regrutira silovatelje i kanibale

13.45 - Ruski predsjednik Vladimir Putin već je regrutirao do 35.000 zatvorenika, uključujući silovatelje, ubojice, pa čak i 'manijaka' kanibala. Novi regruti bit će pomilovani i moći će slobodno živjeti u društvu bez obzira na zločine ako prežive šest mjeseci rata.

Ovaj tjedan šef Wagnera, Jevgenij Prigožin, posjetio je područje bivšeg gulaga u istočnom Sibiru i ruskom Dalekom istoku kako bi regrutirao dodatne robijaše.

Više pročitajte ovdje.

Xijeva poruka Putinu

13.15 - Postupci koji potiču sukobe i narušavaju međunarodne norme "previše su česti" i svijet bi trebao zajednički odbaciti mentalitet hladnog rata i blokovsku konfrontaciju, istaknuo je kineski predsjednik Xi Jinping u pisanom govoru objavljenom u četvrtak. Xi je također rekao da bi svi trebali odbaciti unilateralizam, protekcionizam i svaki pokušaj upletanja politike i oružja u gospodarske i trgovinske odnose.

Xi je prvotno trebao iznijeti primjedbe na poslovnom forumu na marginama samita Azijsko-pacifičke gospodarske suradnje (APEC) u Bangkoku. Međutim nepredviđeni sporovi oko rasporeda uzrokovali su otkazivanje nastupa, rekli su organizatori foruma.

U govoru, koji je medijima dostavilo kinesko izaslanstvo, također se pozivaju poslovni čelnici da se "aktivno uključe" u "kineske reforme, nastojanja za otvaranje i modernizaciju, te pridonesu jačanju razvoja i prosperiteta azijsko-pacifičke regije i svijeta".

Rusija izvodi 'masivne napade' na plinska postrojenja

12.17 - Ranije smo izvijestili da je jutros bilo izvješća o ruskim raketnim napadima koji su oštetili ili uništili neka od ukrajinskih postrojenja za proizvodnju plina. Potvrdila je to i državna energetska tvrtka Naftogaz.

Izvršni direktor Naftogaza Oleksij Černišov rekao je da je Rusija izvela "masivni napad" na infrastrukturu proizvođača plina Ukrgazvydobuvannia u istočnoj Ukrajini. "Trenutno znamo za nekoliko objekata koji su uništeni. Drugi su pretrpjeli štetu različitog stupnja", rekao je Čerinšov.

'Ukrajina kontrolira 1 posto regije Luhansk'

12.11 - Ukrajinske snage kontroliraju oko 1 posto teritorija u istočnoj regiji Luhansk, citirala je novinska agencija RIA Novosti današnju izjavu čelnika tog područja postavljenog od strane Rusije. Administrator kojeg podržava Moskva Leonid Pasečnik rekao je da Ukrajina kontrolira selo Belogorovka i još dva naselja u regiji.

Rusija je proglasila regiju Luhansk svojom nakon što je održala referendume u okupiranim područjima Ukrajine.

Snimka rakete u Dnjjipru

11.30 - Na društvenim mrežama pojavila se zastrašujuća snimka koja stiže iz Dnjepra, snimljena iz automobila ispred kojeg pada projektil.

Snimku pogledajte ovdje.

Snimke eksplozija na Krimu

11.22 - Na društvenim mrežama objavljene su prve snimke eksplozija koje su se tijekom noći dogodile na Krimu. Prema izvješćima ukrajinskih medija, granatirana je zračna luka pod ruskom kontrolom.

Mediji navode da su se u noći između srijede i četvrtka čule snažne eksplozije u gradu koji je pod kontrolom Rusije. Kasno noćas granatiran je grad Džankoj na Krimu, gdje su prijavljene eksplozije. Osim toga, ističe se da je pogođen i tamošnji aerodrom, koji je također pod kontrolom Rusa.

Rusi gađaju ukrajinska postrojenja za proizvodnju plina

9.22 - Novi ruski raketni udari gađali su postrojenja za proizvodnju plina i tvornicu raketa u četvrtak, citirala je novinska agencija Interfax Ukraine izjavu ukrajinskog premijera Denisa Šmihala.

"Projektili upravo sada lete iznad Kijeva. Sada bombardiraju našu proizvodnju plina (postrojenja), bombardiraju naša poduzeća u Dnjepru i Južmašu (tvornica projektila)", citiralo ga je kako je rekao na konferenciji.

Zamjenik predsjedničkog ureda Ukrajine Kirilo Timošenko rekao je da je bilo više eksplozija u središnjem gradu Dnjepru, gdje su oštećena dva infrastrukturna objekta, a najmanje jedna osoba je ranjena.

Dogovor o žitu produžen za 120 dana

9.11 - Postignut je dogovor o produljenju crnomorskog ugovora o žitu za 120 dana, rekao je ukrajinski ministar infrastrukture Oleksandr Kubrakov. U izjavi na Twitteru, Kubrakov je nazvao ovaj potez "još jednim važnim korakom u globalnoj borbi protiv prehrambene krize".

Dogovor o žitu u Crnom moru od 22. srpnja omogućio je nastavak isporuka žita iz određenih ukrajinskih luka na Crnom moru, što je dovelo do isporuka nekih 10 milijuna tona i pomoglo smanjenju međunarodnih cijena. Sporazum su također potpisali UN i Turska na svečanosti u Istanbulu.

Ruski projektil pogodio Odesu

8.50 - Ruska raketa pogodila je južni lučki grad Odesu, priopćile su ukrajinske vlasti. Ukrajinski mediji također su izvijestili o eksplozijama u Kijevu i gradu Dnjepru - strateški važnom gradu koji povezuje istok i zapad Ukrajine.

Odesa je treći po veličini grad u Ukrajini i ostaje važan Vladimiru Putinu zbog svog položaja. Ako uspije zauzeti grad, onda bi mogao odsjeći Ukrajinu s mora, zbog čega je ona jedan od glavnih ciljeva ruske ofenzive.

Snimka obaranja ruske rakete

8.22 - Na društvenim mrežama se pojavila snimka u kojoj se vidi kako ukrajinska protuzračna objava presreće i obara ruski projektil koji nestaje u plamenu.

Na području Ukrajine proglašena je zračna uzbuna

8.03 - Od 07:04 uzbuna je najavljena u Kijevu, Kijevskoj oblasti, Odesi, Mikolaivu, Hersonu, Zaporožju, Donjecku, Lugansku, Harkovu, Dnjepropetrovsku, Poltavi, Sumi, Černigovu, Kirovogradu, Čerkasima, Vinici i Žitomirskoj oblasti. Od 07:44 alarm je upaljen u cijeloj Ukrajini.

"Prve 4 rakete su u zraku. Čuvajmo se", rekao je šef Mikolajivske regionalne državne uprave Vitalij Kim.

Biden upozorio Zelenskog

7.37 - Američki predsjednik Joe Biden osporio je komentare ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da projektili koji su pali u Poljsku nisu ukrajinskog porijekla. Jučer je Zelenskij rekao da "nema sumnje" da projektil koji je izazvao eksploziju u Poljskoj "nije ukrajinski", izvijestila je novinska agencija Interfax.

Zelenskij je dodao da Ukrajina "mora imati pristup" mjestu gdje su dvije osobe poginule, a četiri su ozlijeđene. Međutim, samo nekoliko sati ranije poljski predsjednik Andrzej Duda rekao je da je raketu koja je pala u zemlju "vjerojatno koristila ukrajinska protuzračna obrana".

Obraćajući se novinarima, Duda je rekao da Poljska još uvijek analizira mogućnost pokretanja procedure članka 4. NATO-a, ali se čini da možda neće biti potrebno koristiti tu mjeru. Osporavajući sinoćnje komentare gospodina Zelenskog, američki čelnik je novinarima Bijele kuće rekao: "To nije dokaz."

Mrtva tijela u Hersonu

7.11 - Najmanje 63 tijela pronađena su sa znakovima mučenja u nedavno oslobođenom gradu Hersonu, rekao je jučer ukrajinski ministar unutarnjih poslova Denis Monastirski.

"63 tijela otkrivena su u regiji Herson, ali moramo shvatiti da je potraga tek započela, tako da će još mnogo tamnica i grobnica biti otkriveno", rekao je ministar, a izvijestila je novinska agencija Interfax Ukrajina.

Dodao je da su na tom području otkrivena 436 slučaja ratnih zločina te 11 mjesta u kojima su bili zatvoreni ljudi, među njima u kojima su ruski okupatori mučili ljude.

Eksplozije na Krimu

6.29 - Eksplozije su se čule u okupiranom Džankoju na Krimu sinoć kasno navečer, javlja Ukrinform pozivajući se na lokalne Telegram kanale. Još uvijek nisu objavljena službena izvješća o podrijetlu eksplozija.

Zapad oštro kritizirao Rusiju

3.16 - Sjedinjene Države i njihovi saveznici u srijedu su kritizirali Rusiju u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda zbog raketnih napada na Ukrajinu, na sastanku održanom dan nakon što je projektil, za koji je NATO rekao da je najvjerojatnije ukrajinski, eksplodirao na teritoriju Poljske.

Vojni savez NATO i Poljska objavili su da je vjerojatno riječ o zalutalom projektilu koji je ispalila ukrajinska protuzračna obrana, a ne o ruskom napadu, čime su ublažena međunarodna strahovanja o eskalaciji rata. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je međutim da raketa sasvim sigurno nije ukrajinska.

Dvije su osobe poginule od projektila u poljskom selu u blizini ukrajinsko-poljske granice u utorak, istog dana kada je Rusija ispalila desetke projektila na gradove diljem Ukrajine, ciljajući njezinu energetsku mrežu i pogoršavajući nestanke struje za milijune ljudi. Vlada u Kijevu rekla je da je to bio najintenzivniji raketni napad u devetomjesečnom ratu.

"Ova se tragedija nikada ne bi dogodila da nije bilo nepotrebne ruske invazije na Ukrajinu i njezinih nedavnih raketnih napada na ukrajinsku civilnu infrastrukturu", rekla je na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a američka veleposlanica Linda Thomas-Greenfield. "Ukrajina ima puno pravo braniti se od napada", rekla je Thomas-Greenfield.

Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo