- 135. je dan rata u Ukrajini
- Zelenskij pozvao Bidena da dođe u Kijev
- Lavrov: Nemamo o čemu razgovarati sa Zapadom
- Ukrajina: Severodonjeck i Luhansk čeka humanitarna katastrofa
- Zelenskij: Ako oružje stigne na vrijeme rat će završiti do kraja godine
- Putin: Europa će trpjeti katastrofalne posljedice zbog sankcija Rusiji
- SAD šalje Ukrajini novu pošiljku oružja vrijednu 400 milijuna dolara
PRATITE TIJEK DOGAĐANJA:
Umirovljeni američki general: 'Ukrajina treba gađati most na Krimu'
23:45 - Umirovljeni američki general Philip Breedlove, bivši zapovjednik NATO-a kazao je za londonski Times da Ukrajina može jednim udarom nanijeti razoran udarac Kremlju".
"Ukrajina bi to mogla učiniti napadom na most u Kerčkom tjesnacu, koji povezuje kopnenu Rusiju s Krimom, koristeći rakete Harpun", rekao je Breedlove.
Nakon aneksije Krima 2014. godine Kijev je onemogućio pristup vodi sa sjevera Krima pa je opskrba anektiranog poluotoka ovisila o pomorskim vezama. Stoga je Rusija pokrenula izgradnju mosta koji je spojio poluotok Kerč na Krimu i poluotok Taman u Rusiji. Upravo zahvaljujući tom mostu ruske su snage ostvarile najveće uspjehe na južnom bojištu u Ukrajini pa general Breedlove smatra da bi udar na taj objekt bio važan.
Ukrajinski ministar obrane: Ovo su tri scenarija za kraj rata
21:15 - Ministar obrane Ukrajine Oleksij Reznikov govorio je o tri moguća scenarija za kraj rata koji je Rusija pokrenula protiv Ukrajine.
"Prvi scenarij bio bi otprilike isti kao ‘dobra volja’ koju su Rusi izrekli kada su bježali iz regija Kijeva, Černihiva, Sumija i sa Zmijskog otoka. Dakle, prvo bi mi zauzeli pozicije koje od prije 24. veljače (dan početka invazije), a onda bi nastupili pregovori oko okupiranog Donjecka, Luhanska i Krima, ali za stolom s našim moćnim partnerima", kazao je Reznikov.
“Drugi scenarij je da ćemo postupno poraziti ruske oružane snage jer je ovo rat iscrpljivanja. Oni imaju više ljudi, teritorija, tenkova, aviona, ali to nije moderno, to je staro", nastavio je.
Naveo je da taj drugi scenarij nije brzo rješenje te da bi se to moglo dogoditi prije kraja ove godine ili početkom sljedeće.
“Treći scenarij je dramatičniji za Rusiju: to je kolaps Rusije. To ćemo sigurno vidjeti za života, ali ovo je prilično duga priča”, rekao je Reznikov, kako prenosi Interfax- Ukraine.
SAD šalje Ukrajini još četiri raketna sustava HIMARS
20:30 - Administracija američkog predsjednika Joea Bidena osigurat će Ukrajini još četiri topnička raketna sustava visoke pokretljivosti HIMARS, a u sklopu novog paketa pomoći u naoružanju, javlja CNN. Novi paket procijenjen je na 400 milijuna dolara, a oružje će biti poslano izravno iz američkih zaliha. Uz četiri sustava HIMARS paket uključuje i dodatno streljivo za te sustave, tri taktička vozila, tisuću komada topničkog streljiva 155 mm; protubaterijske radare, rezervne dijelove i drugu opremu, rekao je neimenovani američki vojni dužnosnik. Topničko streljivo od 155 mm SAD do sada nije isporučivao Ukrajini.
"Ima veću preciznost i omogućava precizno gađanje specifičnih ciljeva. Uštedjet će drugo streljivo jer je učinkovitije zbog svoje preciznosti. To je daljnji napredak u našoj potpori Ukrajini u bitci za Donbas,” rekao je isti dužnosnik.
Dodao je kako su tvrdnje Kremlja da su ruske snage uništile dva američka sustava HIMARS u Ukrajini - lažne.
"Ukrajinci ih i dalje koriste u borbi", rekao je.
Putin poziva ruske naftne tvrtke da se spreme za embargo
19:49 - Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je ruske naftne tvrtke da budu spremne na naftni embargo i novi paket sankcija Europske unije, izvijestila je ruska državna novinska agencija TASS.
"Kao što znate, EU je uvela još jedan paket sankcija protiv Rusije s naftnim embargom. Domaće tvrtke trebaju biti spremne na ovu odluku", rekao je Putin na sastanku s članovima vlade.
U svibnju je EU dogovorila uvesti embargo na 90 posto nafte koju uvozi iz Rusije. Putin je rekao da Zapad pokušava prisiliti druge zemlje da povećaju proizvodnju energenata, ali da je "rusko tržište stabilno i ne tolerira strku".
"Od početka godine razina proizvodnje nafte premašila je prethodnu godinu za 3,5 posto. Proizvodnja plina od siječnja do svibnja smanjena je, ali neznatno, za samo 2 posto", rekao je ruski predsjednik.
Rusija prijeti Litvi zbog zastoja u Kalinjingradu
17:45 - Rusija je upozorila Litvu i Europsku uniju da bi mogla usvojiti "oštre mjere" protiv njih ako se ne nastavi tranzit nekih roba u rusku eksklavu Kalinjingrad i iz nje, piše Reuters.
"Ako se situacija ne stabilizira u nadolazećim danima, Rusija će poduzeti oštre mjere protiv Litve i EU-a", izjavila je Maria Zaharova, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova. "Problem se predugo rješavao", dodala je.
Litva, koja je članica NATO-a, zabranila je tranzit robe koja podliježe sankcijama EU-a preko svog teritorija u i iz Kalinjingrada.
Putin: Europa će trpjeti katastrofalne posljedice sankcija
17:40 - Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je u petak na moguće "katastrofalne" posljedice zapadnih sankcija na svjetsko energetsko tržište.
"Daljnja primjena politike sankcija može, bez pretjerivanja, prouzročiti još teže, pa i katastrofalne posljedice na svjetskom energetskom tržištu", upozorio je Putin. "Sankcije protiv Rusije uzrokuju mnogo više štete upravo zemljama koje ih uvode", rekao je, što je dosad puno puta ponovio, istaknuvši da su cijene energenata u zapadnim zemljama eksplodirale.
Izrazio je zadovoljstvo zbog toga što se ostale zemlje proizvođači nafte odupiru zapadnim zahtjevima za povećanje proizvodnje kako bi se nadoknadila bojkotirana ruska nafta i spriječio rast cijena.
Ofenziva koju je Moskva potkraj veljače počela u Ukrajini prouzročila je neviđeni val zapadnih sankcija, pa tako i embargo na uvoz ruske nafte koji su uveli Bruxelles i Washington. Moskva je, odgovarajući na zapadne sankcije, zadnjih tjedana znatno smanjila dopremu plina Europljanima koji su i dalje ovisni o ruskim ugljikovodicima unatoč nedavnim naporima da diversificiraju svoje dobavljače. Tako je provoz ruskog plina kroz Ukrajinu bio u lipnju na povijesno niskoj razini. Tomu se dodaje sve veća zabrinutost Njemačke koja u ponedjeljak potpuno zatvara plinovod Sjeverni tok 1 zbog održavanja. Posljedica svega toga je skok cijena energenata, što potiče rast inflacije i rizik dugotrajnog usporavanja potrošnje i rasta.
Moskovski vijećnik osuđen na sedam godina zatvora zbog antiratnih komentara
17:26 - Vijećnik moskovskog okruga Krasnoselski, Aleksej Gorinov, osuđen je u petak na sedam godina zatvora zbog kritiziranja ruske invazije na Ukrajinu, javlja Reuters. Njegov odvjetnik rekao je da je to prvi slučaj da netko ide u zatvor prema novom zakonu o "širenju lažnih informacija" kojim se praktički zabranjuje i kažnjava svaka javno izrečena kritika o ruskoj invaziji na Ukrajinu. Gorinov je 15. ožujka, na sjednici vijeća okruga Krasnoselski, tijekom rasprave o nekom natjecanju za dječje crteže, rekao da Rusija vodi agresivni rat protiv Ukrajine.
"O kakvom natjecanju za dječje crteže možemo govoriti kad djeca umiru svaki dan?" rekao je Gorinov, što se vidjelo i čulo na snimci sjednice objavljenoj na YouTubeu.
On je potom uhićen prema članku novog kaznenog zakona, donesenog nakon što je Rusija pokrneula invaziju na Ukrajinu, a kojim se zabranjuje "namjerno širenje lažnih informacija o ruskoj vojsci".
Članice G20 traže od Rusije ukidanje blokade ukrajinskih žitarica
17:07 - Ministri vanjskih poslova zemalja G20 postigli su na sastanku u petak u Indoneziji konsenzus oko zahtjeva da Rusija ukine blokadu ukrajinskog izvoza žitarica, kazao je jedan zapadni dužnosnik koji je sudjelovao na sastanku.
"Nadamo se da će kao rezultat ovog sastanka Rusija uvidjeti koliko je raširen konsenzus o potrebi da se postigne napredak oko pitanja žitarica, rekao je dužnosnik, ističući da je riječ o vrijednome rezultatu no da ostaje za vidjeti hoće li izazvati promjene.
Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je na sastanku ministara vanjskih poslova skupine G20 da skupina mora, želi li ostati relevantna, Rusiju smatrati odgovornom zbog njezinih akcija u Ukrajini, rekao je viši dužnosnik američkoga State Departmenta. Blinken je pozvao države članice da Rusiju smatraju odgovornom i naglasio potrebu da se krene naprijed s globalnim planom za hranu, rekao je dužnosnik te dodao da Rusija nastoji potkopati multilateralne institucije koje SAD nastoji ojačati.
Na sastanku ministara vanjskih poslova G20 neki od najžešćih kritičara ruske invazije suočili su se s glavnim diplomatom Kremlja Sergejem Lavrovom.
Ruski ministar vanjskih poslova nije prisustvovao većini popodnevnih sesija samita G20 u petak na Baliju te je napustio dvoranu nakon svojih izjava, rekao je visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku Josep Borrell. On je novinarima rekao da Lavrov, nakon što je rekao svoje, nije čekao da čuje ostale primjedbe, ponašavši se na način "u kojemu nije bilo puno poštovanja". Lavrov je ranije prekorio zapadne zemlje zbog, kako je rekao, "bjesomučnog kritiziranja" Rusije.
Proruske vlasti: Ukrajinci pogodili hidroelektranu u Hersonu
16:42 - Proruski dužnosnici u regiji Herson tvrde da su ukrajinski projektili u petak ujutro pogodili hidroelektranu u gradu Nova Kahovka, ali da je nisu uništili.
"Ukrajinci su pokušali granatirati hidroelektranu Kahovka. Posljedice uništenja takvog proizvodnog pogona mogle bi biti katastrofalne za stanovnike cijele regije", priopćile su okupacijske vojno-civilne vlasti regije Herson. "Ruska protuzračna obrana uspješno je odbila raketni napad iz Ukrajine", dodali su.
Hidroelektrana Nova Kahovka nalazi se na rijeci Dnjepar, a grad su zauzele ruske snage još na početku invazije. Proteklih mjeseci grad je postao meta ukrajinskih projektila i raketa dugog dometa kojima ukrajinske snage pokušavaju prekinuti ruske opskrbne linije. Ukrajinski dužnosnici tvrde, pak, da je u Novoj Kahovki pogođeno skladište streljiva i protuzračne obrane te da je u napadu ranjeno ili ubijeno desetak ruskih vojnika.
U okupiranom Severodonjecku prijeti humanitarna katastrofa
16:18 - Grad Severodonjeck je na "rubu humanitarne katastrofe" dva tjedna nakon što su ga zauzele ruske snage, upozorio je guverner Luhanske regije Serhij Hajdaj.
"Rusi su potpuno uništili svu ključnu infrastrukturu i ne mogu ništa popraviti", kazao je.
Hajdaj kaže da je u gradu, u kojemu je prije rata živjelo oko 100.000 stanovnika, sada ostalo samo njih 8.000.
"Nema vode, struje, plina, a Rusi pljačkaju sve što stignu. Oko 80 posto stambeni objekata je uništeno", objavljeno je na društvenim mrežama.
Hajdaj je zanijekao tvrdnje da Moskva u potpunosti kontrolira regiju Luhansk.
"Luhansk nije u potpunosti osvojen iako su Rusi angažirali sav svoj arsenal da postignu taj cilj. Vode se žestoke borbe u nekoliko sela na granici regije. Rusi se oslanjaju na tenkove i topništvo u napredovanju, ostavljajući za sobom spaljenu zemlju. Napadaju svaku zgradu za koju misle da bi mogla biti utvrđeni položaj. Ne zaustavlja ih činjenica da su civili tamo ostavljeni i da ginu u svojim kućama i dvorištima", tvrdi Hajdaj.
Padobranci zaustavili rusku ofenzivu na istoku Ukrajine
15.19 - Ukrajinski padobranci uništili su dvanaest ruskih tenkova i pet oklopnih transportera u četvrtak tijekom neprijateljske ofenzive na istoku zemlje, priopćila je ukrajinska vojska.
Ruski tenkovi pokušali su se probiti kroz ukrajinske linije, pokušavajući ih probiti granatiranjem. "Ali za svaku silu postoji protusila", poručili su iz Glavnog stožera ukrajinske vojske, prenosi Sky News.
Branitelji su koristili projektile NLAW i Javelin, sve dok nisu onesposobili ruske strojeve. "S takvim gubicima neprijatelj je zaustavio ofenzivu i povukao se", tvrde ukrajinski dužnosnici.
Zelenskij: Ako oružje stigne na vrijeme, rat će završiti do kraja godine
14.51 - Zelenskij je za CNN poručio da ako oružje stigne na vrijeme, rat će završiti do kraja godine.
Ukrajina odgovorila na Putinovu novu prijetnju: 'Je li to Staljinova matematika?'
14.32 - Mihajlo Podoljak, ključni savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, odgovorio je na novu prijetnju Vladimira Putina, koji je rekao da "Rusija nije ni počela u Ukrajini".
"37.000 mrtvih ruskih vojnika. Zajedno s ranjenima to je 98-117 tisuća ljudi. Eliminirano 10 generala. 1605 tenkova, 405 aviona i helikoptera pretvoreno u otpad. Rusija se još nije ni počela boriti? Zar Kremlj razmatra rat koristeći Staljinovu matematiku - 20 milijuna mrtvih?" zapitao se Podoljak na Twitteru.
Ruski ambasador zaprijetio Zapadu 'ozbiljnim mjerama'
13.09 - Ruski ambasador u Njemačkoj, Andrej Kelin, rekao je da će Moskva moratu poduzeti "ozbiljne mjere" ako zapadno oružje u Ukrajini "ugrozi stratešku situaciju Rusije" U razgovoro za Reuters Kelin je rekao da će Ukrajina prije ili kasnije morati odlučiti hoće li postići mirovni sporazum s Rusijom ili će "nastaviti tonuti prema propasti".
Na pitanje kako bi sukob u Ukrajini mogao završiti, Kelin je rekao da će Rusija pobijediti ukrajinske snage u cijeloj istočnoj regiji Donbas. "Oslobodit ćemo cijeli Donbas", rekao je Kelin.
Ustvrdio je i da "nije vjerojatno" da će se ruska vojska i proruski separatisti povući s velikog okupiranog područja širom južne obale Ukrajine. "Već smo vidjeli da nako povlačenja počinju provokacije, pucaju u ljude i tako dalje", rekao je Kelin.
Zelenskij: 'Rusija koristi razne instrumente da uništi Ukrajinu'
12.46 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u petak se u obraćanju slovenskim parlamentarcima i državnom vrhu zahvalio na potpori u borbi Ukrajine protiv ruske agresije i upozorio na opasnosti koje prijete europskoj stabilnosti djelovanjem Rusije na različitim područjima.
"Rusija koristi različite instrumente da bi nas uništila. Njena meta nije samo Ukrajina nego Europa kao najvažniji cilj, žele slomiti Ukrajinu, ali i europsku stabilnost", kazao je Zelenskij.
Češka za produljenje misije Althea čak i ako Rusija to blokira u VS UN-a
11.26 - Češka je spremna razmotriti druge opcije za produljenje mandata europske vojne misije u BiH Althea ako to Rusija blokira u Vijeću sigurnosti UN-a, izjavila je u petak u Pragu češka ministrica obrane Jana Černohova.
"Čekamo kakva će biti pozicija Rusije. Učinit ćemo sve da se ta misija nastavi, spremni smo povećati broj vojnika i osigurati novi mandat pod okriljem UN-a, ali ako to ne bude moguće, imamo spremne druge opcije", izjavila je ministrica Černohova skupini briselskih dopisnika koji borave u Pragu u povodu preuzimanje rotirajućeg predsjedništva Vijećem EU-a.
Sadašnji mandat misiji Althea istječe početkom studenoga. Na Zapadu postoji bojazan da bi Rusija mogla glasati protiv produljenja vojne misije Althea u BiH koju čine vojnici europskih vojnih snaga (EUFOR), što bi posljedično moglo ugroziti stabilnost i mir u toj zemlji.
Ukrajina: Severodonetsk i Luhansk čeka humanitarna katastrofa
10.42 - Ukrajina poručuje kako Severodonetsk i Luhansk čeka humanitarna katastrofa. Kazao je to čelnik regionalne vojne uprave Serej Haidai dodavši da Sjeverodonjeck nema vode i struje.
Lavrov: Nemamo o čemu razgovarati sa Zapadom
9.01 - Ruski šef diplomacije Sergej Lavrov obratio se novinarima na Baliju nakon sastanka s kolegama iz drugih zemalja iz skupine G20. Lavrov je rekao da je Rusija spremna pregovarati s Ukrajinom i Turskom o izvozu žita, ali ostalo je nejasno kad i gdje bi se ti pregovori mogli održati.
"Ako Zapad ne želi pregovore, nego pobjedu Ukrajine nad Rusijom na bojišnici, onda vjerojatno nemamo o čemu razgovarati sa Zapadom. S takvim pristupom ne dozvoljavaju Ukrajini da krene u mirovni proces", rekao je Lavrov, a prenosi ruska prorežimska agencija RIA Novosti.
"Tijekom diskusije zapadni partneri izbjegavali su zadatak skupine G20, a to je globalna ekonomija. Razgovor je odmah skrenuo s teme čim su zapadni diplomati počeli govoriti, na suludu kritiku Ruske Federacije vezanu uz situaciju u Ukrajini. Agresori, okupatori, osvajači.. puno toga smo čuli danas", rekao je Lavrov.
Počeo summit G20, ondje su šefovi diplomacije Amerike i Rusije
8.23 - Danas je na Baliju u Indoneziji počeo summit G20, na kojem između ostalih sudjeluju i Antony Blinken i Sergej Lavrov, američki i ruski ministri vanjskih poslova. Indeonezijska šefica diplomacije Retno Marsudi je odmah na početku summita pozvala na okončanje rata u Ukrajini. "Naša je odgovornost da što prije okončamo rat i riješimo nesuglasice za pregovaračkim stolom, a ne na bojišnici", rekla je Marsudi.
Naglasila je da je svijet koji se tek oporavlja od pandemije covida-19 suočen s novom krizom - ratom u Ukrajini. "Efekti rata se već osjećaju globalno - na cijenama hrane i energenata, ali i u fiskalnom prostoru", rekla je indonezijska šefica diplomacije.
"Kao i obično, najteže su pogođene zemlje u razvoju", dodala je. Na summitu na Baliju će se ruski ministar vanjskih poslova prvi put od početka rata susresti s kolegama iz niza zemalja koje se oštro protive ruskoj invaziji Ukrajine.
Scholz: Pomagat ćemo Ukrajini koliko god to bude trebalo
7.22 - Njemački kancelar Olaf Scholz poručio je kako će pružati pomoć Ukrajini koliko god to bude trebalo i kako ne prihvaćaju da nijedna država napada drugu. "Sada ću ukrasti dio od tvoje države i on sada pripada meni", objasnio je.
Zelenskij: Sretan sam što Švedska i Finska ulaze u NATO
7.16 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij poručio je kako je sretan što su Švedska i Finska primljene u članice NATO-a, "iako se zapadni vojni savez dugo opirao primanju Ukrajine u članstvo". "To nije površno, već duboko razumijevanje rizika za te zemlje zbog agresivnog stava Rusije prema suverenim zemljama", rekao je Zelenskij za CNN.
"Zato u potpunosti podupiremo njihovo članstvo. Cijeli svijet pomaže Ukrajini, neki pružaju humanitarnu pomoć, neki financijsku ili vojnu pomoć, obje stranke u SAD-u nas podržavaju. Svijet čini mnogo, ali moglo je biti lakše - Ukrajina je mogla biti prihvaćena kao članica NATO-a. Bilo bi mnogo jednostavnije nego što ljudi zamišljaju", rekao je Zelenskij te dodao da bi dodatna pomoć iz SAD-a bila korisna za pobjedu u ratu te je pozvao Bidena da posjeti Kijev.
