Posljednji dosad čvrsti dio jedne od ogromnih antarktičkih ledenih ploča, tzv. Larsen B, ubrzano se smanjuje i vjerojatno će se u sljedećih nekoliko godina potpuno raspasti, što će dovesti do daljnjeg povećanja razine mora, pokazala je studija NASA-e objavljena ovaj tjedan.
Istraživanje se fokusiralo na ostatak ledene ploče Larsen B koja je postojala kroz najmanje 10.000 godina, ali se djelomično raspala 2002. Posljednji netaknuti dio površine velik je oko 1.600 četvornih kilometara.
Antarktika ima desetak ledenih ploča, ogromnih plutajućih platformi od leda koja ulaze u more s ruba obale kontinenta i od kojih se povremeno odlamaju ledeni bregovi koji potom plutaju kao sante. Najveća danas postojeća ledena ploča je otprilike veličine Francuske.
Larsen B nalazi se na Antarktičkom poluotoku koji se prostire prema Južnoj Americi i jedno je od najvažnijih područja na kontinentu na kojem su znanstvenici dokumentirali smanjivanje ledenih formacija.
Vodeći autor studije Ala Khazendar kazao je da analiza podataka pokazuje da će sve širi procijep na Larsenu B konačno prelomiti tu ledenu ploču, vjerojatno oko 2020. godine.
Kada se to dogodi, ledenjaci koje na mjestu drže ledene ploče počet će kliziti u ocean brže nego dosad što će djelovati na povećanje razine mora, kažu znanstvenici.
Istraživanje je također pokazalo da su se Leppard i Flask, dva najvažnija ledenjaka koja su hranila ovu ledenu ploču, stanjila posljednjih godina oko 20 metara. Brzina njihova stanjivanja ubrzala se odmah nakon 2002., kada se Larsen B djelomično raspao.