Prijeteći televizijski govor ruskog predsjednika Vladimira Putina u srijedu bio je mnogo više od pokušaja da promijeni tijek svog posrnulog rata protiv Ukrajine. Putin je svojim govorom pokušao preokrenuti agresijski rat protiv susjeda u rat obrane ugrožene "domovine", što je tema koja pada na plodno tlo u Rusiji, zemlji prožetoj patriotskom poviješću, piše New York Times.
Putin je imao za cilj ništa manje nego promijeniti značenje rata za svoju zemlju, podižući uloge za cijeli svijet. Nedvojbeno je upozorio Zapad - "Ovo nije blef!" - da bi pokušaj da se oslabi ili porazi Rusija mogao izazvati nuklearnu kataklizmu. Zveckajući svojom nuklearnom sabljom, optužujući Zapad da nastoji "uništiti" njegovu zemlju i naredivši mobilizaciju 300.000 vojnih rezervista, Putin je priznao da rat koji je započeo 24. veljače nije prošao kako je želio. Ukrajince je prikazao kao puke pijune "vojnog stroja kolektivnog Zapada".
Udaljivši se jako od svog izvornog cilja demilitarizacije i "denacifikacije" Ukrajine, učinio je besmislenim nategnute tvrdnje Kremlja da se rat odvija po planu i prešutno priznao nešto što je uvijek poricao: stvarnost i sve veći otpor jedinstvene ukrajinske nacije.
Putin stjeran u kut najopasniji je Putin
Ali, Putin stjeran u kut najopasniji je Putin. To je bila jedna od ključnih lekcija njegove mladosti koju je naučio iz bijesne reakcije štakora kojeg je stjerao u kut na stubištu u tadašnjem Lenjingradu.
"Rusija je pobijedila u svojim obrambenim ratovima protiv Napoleona i Hitlera, a najvažnija stvar koju je Putin ovdje učinio iz psihološke perspektive bila je ta da tvrdi kako je u pitanju i obrambeni rat", rekao je Michel Eltchaninov, francuski autor knjige "Unutar uma Vladimira Putina". "Bio je to agresivan rat. Sada je to obrana ruskog svijeta od zapadnih pokušaja komadanja."
U Putinovom govoru, taj zamišljeni svijet, prožet nekom neotuđivom ruskom biti, porastao je. Rekao je da će Rusija podržati predstojeće referendume u četiri regije Ukrajine o tome hoće li se pridružiti Rusiji - glasove koje su Ukrajina i Zapad već unaprijed osudili kao laž i vjerojatni uvod u aneksiju. Kremlj je signalizirao da bi se, ako Rusija apsorbira taj teritorij, ukrajinske protuofenzive - koje su u tijeku na istoku i jugu - smatrale napadima na rusko tlo, opravdavajući bilo koju razinu odmazde, uključujući nuklearni odgovor.
"Ako teritorijalni integritet naše zemlje bude ugrožen, mi ćemo naravno upotrijebiti sva sredstva koja su nam na raspolaganju da obranimo Rusiju i naš narod", rekao je Putin.
Sredstvo plašenja Zapada i naglašavanja podjele oko opskrbe oružjem
Njegov govor, koji naravno može biti blef unatoč njegovom poricanju, ipak je pred Zapad postavio dilemu svojstvenu njegovoj politici od početka rata: dokle može trajati intenzivna vojna i logistička potpora Ukrajini — zapravo sve osim NATO trupa na terenu — bez pokretanja nuklearnog sukoba?
"Vjerujem da je nuklearna prijetnja blef, ali daje Putinu sredstvo da prestraši Zapad i naglasi podjele oko opskrbe oružjem jer neki sada to mogu smatrati preopasnim", rekla je Sylvie Bermann, bivša francuska veleposlanica u Rusiji.
Nekoliko sati nakon govora u Moskvi, američki predsjednik Joe Biden osudio je Putinove "otvorene nuklearne prijetnje" Europi, opisujući ih kao "nepromišljene". Obraćajući se Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, rekao je da će Zapad biti "jasan, čvrst i nepokolebljiv" u svojoj odlučnosti dok se suočava s "brutalnim, bespotrebnim ratom" Putina u Ukrajini.
"Ovaj rat je oko gašenja prava Ukrajine da postoji kao država, jasno i jednostavno", rekao je Biden. "Tko god da jeste, gdje god da živite, u što god vjerujete, to bi vam trebalo lediti krv u žilama", poručio je američki predsjednik u svom govoru.
Ukrajina kao stožer neonacita, Zapad kao motor rusofobije
Započela je igra prevare u kojoj američki i ruski čelnici pokušavaju nadmudriti jedni druge dok rat tinja. Čak i ako Ukrajina i njeni saveznici sada imaju prednost, ta prednost nipošto nije sigurna. Nakon sedam mjeseci rata, njegovo okončanje čini se daljim nego ikad, a odjeci opasniji.Američki i ruski čelnici možda se još od kubanske raketne krize prije šest desetljeća nisu tako eksplicitno i oštro suočili s opasnošću od nuklearnog rata.
Kao što je Olaf Scholz, njemački kancelar, rekao, SAD i njegovi zapadni saveznici pokušavaju upotrijebiti "sva moguća sredstva" kako bi pomogli Ukrajini "bez stvaranja nekontrolirane eskalacije". Ali rizik te eskalacije, vjerojatno početak Trećeg svjetskog rata, samo je porastao jer Putin sada može drugačije definirati ono što predstavlja udar "unutar Rusije".
Pun bijesa i otrova, prikazujući Ukrajinu kao stožer neonacista, a Zapad kao divovski motor "rusofobije", Putin se u svom govoru činio zabludjelim o susjedu kojeg je napao, kao što je to bio i u svom govoru od 24. veljače kada je najavio rat.
Teški govori uoči teške zime u Europi
Putin je umanjio ruske vojne ambicije u Ukrajini - uzdrmane ruskim porazom u Kijevu i nedavnim neuspjesima na bojnom polju na sjeveroistoku - bez smanjivanja svoje opsesije ruskim poniženjem nakon raspada Sovjetskog Saveza prije tri desetljeća. U srijedu je, kao i u veljači, lažno optužio ukrajinske vlasti za genocid nad etničkim Rusima. Hvalio se nuklearnim oružjem koje je "naprednije" od zapadnog. Iznio je divlje optužbe o prijetnji Rusiji. Aludirao je, primjerice, na "izjave nekih visokih predstavnika vodećih država NATO-a o mogućnosti i dopustivosti uporabe oružja za masovno uništenje – nuklearnog oružja – protiv Rusije". Za to nema dokaza.
Putin je "tvrdio da mora djelovati jer je Rusija bila ugrožena. Ali nitko nije prijetio Rusiji i nitko osim Rusije nije tražio sukob", rekao je Biden.
Govori ruskog i američkog čelnika dolaze uoči zime koja će biti teška u Europi, s rastućom inflacijom i troškovima energije, te danima prije talijanskih izbora u nedjelju na kojima je kandidatkinja krajnje desnice Giorgia Meloni favorit. Europska ekstremna desnica općenito je bila naklonjena Moskvi, iako se čini da se njezina vlastita pozicija mijenja.
Do sada je predsjednik Biden bio vrlo učinkovit u učvršćivanju zapadnog jedinstva. Ali dok Bidenova administracija u ovoj fazi očito nema vjere u diplomaciju s Moskvom, Francuska i Njemačka i dalje traže dijalog s Rusijom koji je francuski predsjednik Emmanuel Macron spomenuo u svom govoru u srijedu u Ujedinjenim narodima, dijalog koji se smatra neophodnim, rekao je, jer "Mi tražimo mir."
Pokušaj obnove imperija na opasnom raskrižju
No, ne pod svaku cijenu. Položaj Macrona je očvrsnuo. Predstavio je oštru sliku svijeta koji lebdi na rubu rata i brutalne podjele kao rezultat ruske "imperijalne" agresije. Rekao je da je svijet blizu "ere proširenog sukoba, trajnog, gdje će se suverenitet i sigurnost određivati silom, veličinom vojski". Bio je imperativ, inzistirao je Macron, da oni koji su ostali neutralni - očito referirajući se na Indiju i Kinu, između ostalih - progovore. "Oni koji danas šute, usprkos sebi ili potajno, služe cilju novog imperijalizma", rekao je Macron.
Ruski pokušaj obnove imperija izgubljenog raspadom Sovjetskog Saveza nalazi se na opasnom raskrižju. Nakon višestrukih vojnih neuspjeha, Putin je govorio sa slabije pozicije od one koju je imao prije sedam mjeseci. "Situacija je vrlo opasna jer je Putin u zamci", rekla je Bermann.
