Zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk kazala je da ruska opsada Mariupolja ima osobno značenje za Vladimira Putina tvrdeći da se osvećuje tom gradu jer ga nije uspio zauzeti 2014. godine kada je Rusija anektirala poluotok Krim.
"Mislim da je ovo Putinova osobna osveta stanovnicima Marijupolja, nakon što nije uspio zauzeti grad 2014. godine. To je kolektivno kažnjavanje jer su odbili biti pod ruskom vlašću", kazala je Vereščuk za francuski Liberation.
Mariupolj kao Vukovar i Alep
Ukrajinski parlamentarci optužuju Putina da izgladnjivanjem stanovnika Mariupolja nastoje prisiliti branitelje grada na predaju. A svjedoci iz grada javljaju da ondje u ruskom okruženju vlada tolika glad da stanovnici jedu pse i mačke kako bi preživjeli.
Iz Mariupolja, lučkog grada na Azovskom moru, stižu snimke koje u Hrvatskoj bude sjećanja i usporedbe s razorenim Vukovarom, a svjetsku javnost s prizorima razorenog Alepa u Siriji. Prema popisu stanovništva iz 2017. godine, grad je imao oko 440 tisuća stanovnika, a udio Ukrajinaca i Rusa bio je gotovo izjednačen. Procjenjuje se da je u opkoljenom gradu trenutno oko 200 tisuća ljudi, dok grad opsjeda oko šest tisuća ruskih vojnika.
BBC je naveo sljedeća četiri razloga zbog kojih je Mariupolj toliko važna strateška točka u Putinovu osvajanju Ukrajine:
1. Osiguravanje ključnog koridora
Geografski, područje Mariupolja nije veliko, ali tvrdoglavo stoji na putu ruskim snagama koje se s poluotoka Krima nastoje povezati sa svojim suborcima i separatistima u regiji Donbas na istoku Ukrajine. Time bi uspostavili kopneni koridor od Rusije do Krima i to bi za njih bio veliki strateški uspjeh. Zauzimanjem Mariupolja, Rusija bi uspostavila kontrolu nad više od 80 posto ukrajinske obale Crnog mora onemogućivši joj pomorsku trgovinu i dodatno je izolirajući od svijeta.
Početni neuspjesi u zauzimanju Mariupolja potaknuli su ruske zapovjednike da pribjegnu srednjovjekovnoj taktici opsade grada. Napali su grad topništvom, raketama i projektilima – oštetivši ili uništivši više od 90 posto grada. Također su prekinuli opskrbu električnom energijom, grijanjem, pitkom vodom, hranom i medicinskim zalihama, što je izazvalo zastrašujuću humanitarnu katastrofu.
2. Gušenje ukrajinskog gospodarstva
Osim što je najveća teretna luka na Azovskom moru, u gradu se nalaze velika željezara i čeličana. U mirnodopsko vrijeme grad je bio ključno izvozno središte ukrajinskog čelika, ugljena i kukuruza na Bliski istok i šire. No, nakon ruske aneksije Krima 2014. godine grad je "stisnut" između ruskih snaga na Krimu i proruskih separatista u Donbasu. Gubitak Mariupolja bio bi veliki udarac za ono što je ostalo od ukrajinskog gospodarstva, piše BBC.
Mariupolj je najvažnija izvozna luka u Ukrajini
3. Propagandni učinak
U Mariupolju je stacionirana jedinica ukrajinske milicije poznata kao pukovnija Azov. Ta je postrojba sporna jer se njeni pripadnici smatraju ekstremnim desničarima, a dio njih i neonacistima. Putinova tvrdnja da je "specijalna operacija" u Ukrajini pokrenuta i zbog "denacifikacije" umnogome se odnosila upravo na pukovniju Azov. Iako Azov čini vrlo mali dio ukrajinskih oružanih snaga, pobjeda nad njom bila bi važno propagandno oruđe u rukama Moskve. Ako ruske snage uspiju zarobiti značajan broj pripadnika te pukovnije, vjerojatno će to iskoristiti za diskreditaciju Ukrajine i njezine vlade.
Dio pripadnika bataljuna Azov
4. Podizanje morala
Pad Mariupolja imao bi psihološko značenje za obje strane. Kremlju bi poslužio kao dokaz da ruska vojska na bojištu u Ukrajini ostvaruje ciljeve i napreduje.
Za Ukrajince to ne bi bio samo težak vojni i ekonomski udarac, nego bi djelovao i na moral branitelja diljem zemlje. Mariupolj bi bio prvi veći grad nakon strateški manje značajnog Hersona koji je pao u ruke Rusa.
Mariupolj će, piše BBC, ući u povijest zajedno s Groznim u Čečeniji i Alepom u Siriji, kao mjesto koja je Rusija na koncu pokorila tako da ih je sravnila sa zemljom. U tom smislu, to bi bila poruka Rusije ostatku Ukrajine da ih može čekati slična sudbina
Situaciju u Ukrajini iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
