"Zid tuge" nalazi se na rubu moskovske prometne ceste od 10 traka i prikazuje velik broj žrtava bez lica. Mnogi od njih su poslani u logore i zatvore nakon što su lažno optuživani da su "neprijatelji naroda".
Tijekom Velikog terora između 1937. i 1938. ubijeno je, prema službenim konzervativnim podacima, više od 700 tisuća ljudi. Povjesničari procjenjuju da je tijekom da je tijekom tridesetogodišnje Staljinove vladavine, do njegove smrti 1953., odgovoran za smrt 20 milijuna ljudi.
"Nedvosmislena i jasna procjena represije će pomoći spriječiti da se ona ne ponovi", rekao je Putin na ceremoniji otvaranja.
"Ova grozna povijest ne smije biti izbrisana iz naše nacionalne memorije i ništa ju ne može opravdati", dodao je.
Njegov govor na ceremoniji bila je jedna od najstrožih osuda mračne strane Sovjetskog Saveza u njegovih 18 godina na političkom vrhu Rusije.
Putin je Staljina ranije nazivao "kompleksnom figurom" i tvrdio da su pokušaji demoniziranja sovjetskog vođe dio plana da se napadne Rusija. No na ceremoniji u ponedjeljak rekao je kako su to lekcije za Rusiju.
"To ne znači zahtijevati osvetu", istaknuo je čelnik, naglasivši da je potrebna stabilnost.
"Ne smijemo više nikad gurnuti društvo pred opasnu liticu podjela", rekao je Putin.
"Tragične stranice"
Putinove pažljivo birane riječi pokazuju nelagodu Kremlja oko ovogodišnje stote obljetnice Oktobarske revolucije iz 1917. koja je utrla put Staljinovoj diktaturi. Putin je ranije u ponedjeljak aktivistima za ljudska prava otkrio kako se nada da će ova obljetnica omogućiti društvu da podvuče crtu o turbulentnim događajima iz 1917. i da prihvati rusku povijest "s velikim pobjedama i tragičnim stranicama".
No neki povjesničari su nezadovoljni jer tvrde da Putinov dvosmisleni diskurs oko Staljina i ruska aneksija Krima iz 2014. ohrabruje Staljinove pobornike. Kipovi i spomen ploče Staljinu postavljani su u raznim ruskim regijama. Školske knjige su ublažile njegov imidž, a u jednoj anketi provedenoj u lipnju sovjetski je čelnik proglašen najistaknutijom povijesnom ličnošću Rusije.
Oni koji su radili na dokumentaciji Staljinovih zločina, poput udruga za ljudska prava, povjesničara i novinara, tvrde da su ponekad bili pod pritiskom vlasti zbog svog rada.
Skupina disidenata iz doba SSSR-a u ponedjeljak je objavila pismo u kojem optužuje Putina za cinizam.
"Smatramo moskovsko postavljanje spomenika žrtvama političke represije nepravodobnim i ciničnim", stoji u pismu objavljenom na portalu Kasparov.ru.
"Nemoguće je sudjelovati u memorijalnim događajima koje organiziraju vlasti koje tvrde da žale zbog žrtava sovjetskog režima, no u praksi nastavljaju s političkom represijom i guše građanske slobode", zaključili su aktivisti.
