Moskva se odlučila, nakon zapadnih sankcija, za ekonomski protunapad. Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je uredbu kojom se zabranjuje izvoz sirovina i proizvoda svim zapadnim pojedincima i tvrtkama koje će ruska vlada u idućih deset dana staviti na popis sankcioniranih.
Uredbom se utvrđuju "posebne gospodarske mjere odmazde u vezi s neprijateljskim djelovanjem nekih stranih država i međunarodnih organizacija".
Ponegdje se precizira da se uredba odnosi na 48 država kolektivnog Zapada koje su Rusiji uvele sankcije.
Prema dokumentu koji je objavljen na pravnom portalu ruske vlade Pravo.gov.ru, uredbom se prekidaju i sva dospjela plaćanja zapadnim prodavateljima koji se nađu na popisu sankcioniranih, bez obzira na postojeće ugovore.
Zabrana se odnosi ne samo na zaključivanje novih ugovora, već i na ispunjavanje ranije ugovorenih obveza.
Riječ je o ruskom odgovoru na zapadne sankcije i oduzimanje ruske imovine na Zapadu. Ruski mediji pišu da je Putin ovaj dekret donio kao odgovor na ono što je ranije nazvao "nezakonitim radnjama SAD-a i njegovih saveznika". Dekret je stupio na snagu trenutkom objave i vrijedit će "do ukidanja posebnih gospodarskih mjera".
Putin je vladi dao rok od deset dana da sastavi popis sankcioniranih. Upravo ta neizvjesnost po pitanju tko će sve naći na spisku, uz mogućnost širokog tumačenja dekreta koji je formuliran na način da se može odnositi doslovno na bilo koga, sprječava analitičare da jasnije sagledaju posljedice Putinova poteza.
"Ovo je okvirna uredba. Sada bi sve konkretne popise trebala izraditi vlada. To je glavna stvar i trebamo čekati", izjavila je za Reuters politologinja Tatjana Stanova iz moskovskog Carnegie centra, osnivačica nezavisne analitičke tvrtke R. Politik.
Reuters ocjenjuje da je posrijedi "dosad najteži odgovor Kremlja na teret sankcija koje su mu nametnuli SAD i saveznici" zbog ruske invazije na Ukrajinu.
"Dekret daje Moskvi ovlast da posije kaos na tržištima, jer u svakom trenutku može zaustaviti izvoz ili raskinuti ugovore sa subjektom ili pojedincem koje je sankcionirao", upozorava Reuters.
Mnoge na Zapadu brine taj mogući kaos. I drugi analitičari ističu da Kremlj ovim dekretom može pokrenuti silovite napade na tržišta, jer u svakom času može prekinuti dostavu esencijalnih proizvoda. To mogu biti energenti poput plina, nafte i ugljena, ali i sirovine kao što su uran i litij – koje su nužne za proizvodnju visoko sofisticiranih proizvoda – kao i rijetki metali, gnojiva, žitarice itd.
Stručnjaci ističu da posljedice ovako radikalnog napada na tržišta mogu biti dramatične: nestašice, glad, društveni prevrati…
Reuters ističe kako je pokušaj Zapada da ekonomski izolira Rusiju "gurnuo globalnu ekonomiju u nepoznate vode, uz rastuće cijene i prijetnje o nestašici hrane", te dodaje kako je "Putin više puta upozorio da će Moskva odgovoriti istom mjerom, iako je do utorka najoštriji gospodarski odgovor Kremlja bio prekid isporuke plina Poljskoj i Bugarskoj te nova shema plaćanja za europske kupce plina".
Sada je Kremlj u svom gospodarskom odgovoru otišao mnogo dalje: neki čak tvrde da je ovim Putinovim dekretom "počeo Prvi svjetski hibridni rat".
Popis sankcioniranih entiteta ruska vlada Putinu mora dostaviti do 13. svibnja. Tada ćemo tek znati nalazi li se na njemu i neki pojedinac ili tvrtka iz Hrvatske, piše Slobodna Dalmacija.
