U siječnju je čelnik grupe aktivnih i umirovljenih ruskih vojnih časnika kazao da bi invazija na Ukrajinu bila "besmislena i ekstremno opasna". U njoj bi poginule tisuće ljudi, kazao je, Rusi i Ukrajinci postali bi doživotni neprijatelji, riskirao bi se rat s NATO-om i to bi bila prijetnja "postojanju same Rusije kao države", piše u svojoj vojnoj analizi rata u Ukrajini New York Times.
U siječnju je malo Rusa, a i ljudi diljem svijeta, vjerovalo da će Vladimir Putin zaista i krenuti u besmisleni rat u Ukrajini. No, dva mjeseca kasnije, sada kada je ruska vojska zaglibila sa svojom ofenzivom na ukrajinske gradove, mnogi su se prisjetili ovog zlokobnog proročanstva umirovljenog ruskog časnika.
Autor te izjave je umirovljeni general Leonid Ivašov. NY Times je do njega telefonski došao ovog tjedna, a on je potvrdio da i dalje stoji kod te izjave, iako zbog uvedene ratne cenzure u Rusiji više ne može govoriti slobodno i objašnjavati svoje stavove. "Ne odričem se onoga što sam rekao", kratko je izjavio.
Sve iz minute u minutu čitajte OVDJE
Velik broj generala poginuo u bitkama
Sporo napredovanje ruske vojske i veliki broj žrtava na njihovoj strani u Rusiji je pokrenulo pitanje o Putinovoj sposobnosti planiranja rata, njegova povjerenja u najviše dužnosnike obavještajne zajednice i lojalnog ministra obrane te kvalitete obavještajnih podataka koje je dobio. Otkrilo je i velike rupe u sustavu zapovijedanja jer dužnosnici i vojni zapovjednici na terenu imaju malo slobode za donošenje odluka na temelju onoga što se tamo događa.
Kao dokaz neuspjeha Putinova rata u Ukrajini navodi se činjenica da je velik broj ruskih zapovjednika navodno poginuo u bitkama. Ukrajina tvrdi da je ubila najmanje šestoricu ruskih generala, dok je Rusija priznala smrt jednog od njih, kao i zamjenika zapovjednika Crnomorske flote.
Američki dužnosnici nisu mogli potvrditi broj smrti među ruskim generalima, ali ističu kako je invazija na Ukrajinu loše krenula po Putina, zbog neadekvatnih obavještajnih podataka prema kojima se pripremala. Igor Girkin, bivši pukovnik u ruskoj zloglasnoj obavještajnoj agenciji FSB i bivši "ministar obrane" proruskih separatista u istočnoj Ukrajini, kazao je u videointervjuu ovog tjedna kako je Rusija napravila "katastrofalno netočnu procjenu", ukrajinskih snaga. "Neprijatelj je podcijenjen u svakom pogledu", kazao je Girkin.
'Nadali su se da otpor neće biti tako intenzivan'
I mnogi analitičari su iznenađeni sporim napredovanjem u Ukrajini uzimajući u obzir da Rusija ima brojnu i tehnološki naprednu vojsku koja je invaziju trebala izvesti u kratkom roku. Sam Putin je vjerojatno računao da će njegove trupe brzo zauzeti velike gradove, uključujući i glavni grad Kijev, pa da će svrgnuti vladu Volodomira Zelenskog i postaviti svoju marionetsku vlast. "Uzmite vlast u svoje ruke", poručivao je Putin ukrajinskim vojnicima drugog dana invazije nadajući se da će ta država pasti bez velikih borbi.
Umjesto toga, Ukrajina je pružila žestok otpor. Prošlo je gotovo mjesec dana, a čini se da je ruska vojska zapela u ukrajinskom blatu te bi se čak mogla suočiti i s napadima mnogo slabije, ali pokretljivije ukrajinske vojske. "Vjerojatno su se nadali da otpor neće biti tako intenzivan", kazao je o ukrajinskim snagama umirovljeni general pukovnik i stalni komentator na ruskoj državnoj televiziji Jevgenij Bužinski. "Očekivali su da će biti razumniji", dodao je. No, odgovarajući na te kritike, Putin često javno ponavlja kako rat "ide po planu".
"Definitivno možemo reći da im ništa ne ide po planu", kaže ruski vojni analitičar Pavel Lužin i dodaje da već "desetljećima sovjetska i ruska vojska nisu zabilježile takve gubitke u tako kratkom vremenu". Jedinu službenu brojku o gubicima Rusi su objavili prije tri tjedna, 2. ožujka, kada su kazali da je poginulo 498 vojnika. Prema konzervativnim procjenama Amerikanaca, u Ukrajini je poginulo oko 7000 ruskih vojnika. Rusija je objavila da je u borbi u Čečeniji potkraj 90-ih godina poginulo oko 11 tisuća vojnika.
Svađe u ruskom vodstvu
Početni neuspjeh u Ukrajini počeo je stvarati napukline među ruskim vodstvom, tvrdi to Andrej Soldatov, publicist i stručnjak za ruske vojne i obavještajne službe. Soldatov tvrdi i da je glavni ruski obavještajni dužnosnik, koji je zadužen za nadgledanje regrutacije špijuna i diverzije u Ukrajini, stavljen u kućni pritvor, a isto se dogodilo i njegovu zamjeniku. Dodaje da je čak i ruski ministar obrane Sergej Šojgu, koji je zajedno ljetovao s Putinom, a vidjelo ga se i kao njegova nasljednika, izgubio dio ugleda. "Čini se kao da su svi na rubu", kaže Soldatov.
Njegove tvrdnje nisu nezavisno potvrđene, a neki nezavisni stručnjaci se s njima ne slažu. No, od 27. veljače nije prikazan niti jedan sastanak Putina i Šojgua, dok su njegov vojni zapovjednik, general Valerij Gerasimov, i on sjedili na kraju dugačkog stola kada im je Putin, s drugog kraja, naredio da na najvišu razinu budnosti stave ruske nuklearne snage. "Rat je pokazao da se ruska vojska loše bori. A ministar obrane za to je odgovoran", kazao je ruski vojni analitičar Luzin.
Zašto je ruska vojska zapela u Ukrajini?
Analitičari smatraju da će veliki broj smrti visokopozicioniranih ruskih zapovjednika brzo utjecati na učinkovitost ruske vojske. "U modernom ratovanju, ne pogiba mnogo generala. No, ovo je vrlo ubojito bojište", rekao je bivši zapovjednik američke vojske u Europi, general pukovnik Ben Hodges. Bivši zapovjednik američkog središnjeg zapovjedništva, general Joseph L. Votel, kazao je da smrti ruskih generala mogu održavati izazove s kojima se suočavaju na bojištu, ali i potvrditi neke izvještaje da neke ruske jedinice nisu razumjele svoju misiju, a čak su i napustili opremu. Kao rezultat toga, zapovjednici su morali djelovati bliže frontu kako bi "nadgledali trupe i zadržali ih u borbi, svojim osobnim primjerom ili zastrašivanjem".
"Stalan gubitak zapovjednika nije dobar. Gubitak vodstva utječe na moral, srčanost ratnika i učinkovitost", kazao je Votel. Dio problema za ruske generale je što su mnogi od njih protekla desetljeća proveli boreći se u različitom tipu rata. U Čečeniji, početkom 2000-ih, Rusija je uspjela pacificirati separatističku pobunu na malom teritoriju razarajući gradove sa zemljom. Nedavno su u Siriji ruske operacije uglavnom bile fokusirane na zračne napade na populaciju koja nije imala sofisticirano oružje ili čak niti vojsku.
S druge strane, Ukrajina je dobro naučila lekciju iz osmogodišnjeg rata protiv proruskih separatista koji je bio sličan rat, ali na manjem teritoriju. Ukrajina ima svoje zračne snage i moderne protuzračne sustave. Kada su ruski konvoji s tenkovima i drugim naoružanjem napunili ukrajinske ceste prema gradovima, ukrajinske snage su ih gađale dronovima te su ih napadale manje jedinice koje su brzo kreću prostorom. I tako smo došli u situaciju da su ruske snage, uglavnom, zastale diljem bojišnice.
Nuklearna prijetnja
No, analitičari upozoravaju da vojni neuspjesi nisu odvratili Putina koji je u domaćoj javnosti predstavio rat kao egzistencijalno bitan za Rusiju te sve više rusku javnost priprema na to da će borba biti dugačka. Pitanje je mogu li teški gubici i posljedice zapadnih sankcija natjerati Putina na nekakav kompromis kako bi se rat završio i je li ukrajinski predsjednik Voldomir Zelenskij spreman ponuditi mu neke ustupke kako bi ga zadovoljio.
Jučer je glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov odbacio nade o trenutnom primirju te kazao da razgovori s Ukrajinom idu "mnogo sporije nego bi oni očekivali. "Rusko vodstvo ne može izgubiti", kazao je generalni direktor ruskog Vijeća za međunarodne poslove, organizacije bliske ruskoj Vladi, Andrej Kortunov. "Bez obzira na sve, oni će cijelu priču morati završiti s nekom vrstom pobjede", zaključio je.
Upozorenje umirovljenog generala Leonida Ivašova zabrinjavajuće je u dijelu u kojem on spominje da bi to bila prijetnja "postojanju same Rusije kao države", jer je upravo Peskov jučer jasno naveo kada bi Rusija mogla upotrijebiti nuklearno naoružanje. "Ako bude postojala egzistencijalna prijetnja za našu zemlju", kazao je jučer Peskov CNN-u.
