Nakon tjedana nemilosrdnog raketiranja ukrajinskih gradova bespilotnim letjelicama iranske proizvodnje, Vladimir Putin potiho je postigao dogovor s Teheranom o početku proizvodnje stotina bespilotnih letjelica s oružjem u Rusiji, prema obavještajnim podacima američkim i drugih zapadnih sigurnosnih agencija, piše Washington Post.
Ruski i iranski dužnosnici finalizirali su dogovor tijekom sastanka u Iranu početkom studenog, a dvije zemlje ubrzano prenose dizajne i ključne komponente koje bi mogle omogućiti početak proizvodnje u roku od nekoliko mjeseci, rekla su u intervjuima tri dužnosnika upoznata s tim pitanjem, piše WP.
Sporazum bi, ako se u potpunosti realizira, predstavljao daljnje produbljivanje rusko-iranskog saveza koji je već pružio ključnu potporu za posrnulu vojnu kampanju Moskve u Ukrajini, rekli su dužnosnici. Kupnjom vlastite proizvodne trake Rusija bi mogla dramatično povećati svoje zalihe relativno jeftinih, ali vrlo razornih sustava oružja koji su posljednjih tjedana promijenili karakter ukrajinskog rata.
Raspoređeno je 400 iranskih dronova
Rusija je rasporedila više od 400 iranskih bespilotnih letjelica protiv Ukrajine od kolovoza, kažu obavještajni dužnosnici, a mnoge od letjelica korištene su u napadima na civilne infrastrukturne ciljeve poput elektrana. Nakon što su ruski vojnici bili prisiljeni napustiti ukrajinski teritorij koji su zauzeli početkom rata, Moskva je prešla na strategiju nemilosrdnih zračnih napada na ukrajinske gradove, koristeći kombinaciju krstarećih projektila i samodetonirajućih bespilotnih letjelica napunjenih eksplozivom za isključivanje struje i tekuće vode za milijune ljudi.
Za Moskvu bi sporazum mogao ispuniti kritičnu potrebu za precizno navođenim streljivom, kojega nema dovoljno nakon devet mjeseci borbi. Taj aranžman također nudi značajne ekonomske i političke koristi za Iran, kažu dužnosnici. Dok se Teheran nastojao prikazati kao neutralan u ukrajinskom ratu, pojava bespilotnih letjelica iranske proizvodnje iznad ukrajinskih gradova izazvala je prijetnje novim gospodarskim sankcijama iz Europe. Iranski čelnici možda vjeruju da mogu izbjeći nove sankcije ako se dronovi fizički sastave u Rusiji, rekli su dužnosnici.
'Iran i Rusija mogu lagati svijetu, ali ne mogu sakriti činjenice'
Pojedinosti iransko-ruskog sporazuma finalizirane su na sastanku početkom studenog, koji je uključivao tim pregovarača ruske obrambene industrije koji su otputovali u Teheran kako bi razradili logistiku, prema sigurnosnim dužnosnicima dviju zemalja koji su pratili događaje. Dužnosnici su pristali razgovarati o tome pod uvjetom da se njihovi identiteti i nacionalnosti ne otkrivaju, navodeći potrebu da se zaštite osjetljivi i tekući napori prikupljanja obavještajnih podataka.
Zasebno izaslanstvo na čelu s tajnikom ruskog Vijeća sigurnosti Nikolajem Patruševim otputovalo je u Teheran 9. studenog kako bi razgovarali, među ostalim temama, o ekonomskim sankcijama i drugom "uplitanju Zapada" u poslove njihovih vlada, prema državnim ruskim i iranskim medijima.
Više zemalja NATO-a, uključujući Sjedinjene Države, također je vidjelo ove obavještajne podatke, ali vladini dužnosnici odbili su razgovarati o detaljima. Bijela kuća je odbila komentirati konkretno izvješće o suradnji Rusije i Irana. No glasnogovornica Vijeća za nacionalnu sigurnost Adrienne Watson rekla je u izjavi za The Washington Post: “Iran i Rusija mogu lagati svijetu, ali ne mogu sakriti činjenice: Teheran pomaže u ubijanju ukrajinskih civila pružanjem oružja i pomaganjem Rusiji u svoje operacije. To je još jedan znak koliko su Iran i Rusija izolirani.”
Iranski glasnogovornik ranije ovog mjeseca priznao je da je Teheran prodao neke od svojih bespilotnih letjelica Moskvi, ali je to učinio prije ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače. Ta tvrdnja došla je pod pitanje nakon neovisnih ispitivanja oborenih dronova pronađenih u Ukrajini. Neki od dronova sadržavali su iranske dijelove s datumom proizvodnje veljače 2022., što dovodi u sumnju jesu li letjelice mogle biti sastavljene, otpremljene u Rusiju i raspoređene prije početka rata.
Što će zauzvrat dobiti Iran?
Iran ima dugu evidenciju opskrbljivanja oružjem proteheranskih milicijskih skupina, kao i pomaganja ključnim saveznicima da započnu domaću proizvodnju projektila i bespilotnih letjelica koje je dizajnirao Iran. Među prošlim korisnicima su vlade i šijitske milicije u Libanonu, Jemenu i Siriji, rekao je Michael Knights, vojni i sigurnosni stručnjak za Bliski istok s Washingtonskog instituta za bliskoistočnu politiku.
"U ovom slučaju, Iran djeluje kao dizajnerski biro za veliku silu", rekao je Knights. “Iranski ekonomski dizajn i polustoljetna tajna nabava zapadne tehnologije spajaju se s industrijskim razmjerima velike sile — Rusije. To će imati koristi i za Rusiju i za Iran.”
Dužnosnici s kojima je razgovarao WP su rekli da nije jasno kakvu pomoć Teheran traži od Moskve zauzvrat, osim novca i prednosti koje proizlaze iz ojačanog savezništva. U prošlosti je Rusija Iranu opskrbila satelit za nadzor koji mu je omogućio špijuniranje susjeda, kao i ključne komponente za nuklearnu elektranu Bushehr. Zapadne novinske kuće izvijestile su da Iran možda traži dodatnu nuklearnu pomoć u zamjenu za svoju pomoć Rusiji.
