Mađarski premijer Viktor Orban najavio je da će u utorak zid koji razdvaja Srbiju i Mađarsku biti dovršen. Grčka (tradicionalno nesklona Makedoniji) radi pritisak na tu zemlju i neselektivno propušta sve i svakoga preko makedonske granice. U "utrobi Balkana" bi se mogao u jednom trenutku naći preveliki broj izbjeglica koji će se morati na neku stranu kanalizirati obzirom da se njihova namjera da stignu na zapad Europe do sada pokazala čvrstom i nepokolebljivom, piše Deutsche Welle.
Brze promjene
"Ističemo kako su migracijska kretanja podložna brzim promjenama ovisno o situacijama u zemljama podrijetla migranata kao i u zemljama tranzita, te ovisno o toj situaciji i u Hrvatskoj može doći do promjene broja i strukture migranta i tražitelja međunarodne zaštite“, tvrde iz Ministarstva unutarnjih poslova RH.
Nije lako prijeći "tepsiju"
Za razliku od Mađarske, Hrvatska nije dio Schengenskog prostora pa stoga nije na putu migracijskih ruta. Doduše ilegalnih emigranata ima, ali iz godine u godinu sve manje. Sve manji broj "ilegalaca" leži u dva jednostavna razloga. Prvi se zove Dunav koji se proteže većim dijelom istočne hrvatske granice i nije ga lako prijeći, a prijeći ga neprimijećeno je gotovo nemoguća misija. Drugi razlog je konfiguracija zemljišta koja je u dijelu granice gdje Dunav ne razdvaja Hrvatsku i Srbiju, od Iloka, preko Tovarnika i Batrovaca do Račinovaca izrazito ravničarska. Slavonci bi rekli – tepsija. U noćima s mjesečinom vidljivost je takva da je lako uočljivo svako kretanje. Za noći bez mjesečine hrvatska policija je opremljena uređajima za noćno promatranje i slabe su šanse da netko ili nešto neprimijećeno prijeđe preko granice. Uz to, granična policija se već godinama priprema za ulazak u Schengenski prostor pa je sve bolje opremljena, kako ljudstvom, tako i opremom. Sve su to razlozi koji su itekako poznati onima koji se bave krijumčarenjem ljudi i stoga izbjegavaju granicu na istoku Hrvatske.
No, bez obzira na dobro čuvanu granicu, šanse da se stvari preko noći promjene su vrlo velike. U MUP RH ne žele izlaziti s informacijama, a očito da ne vide problem samo kao humanitarni, već i kao sigurnosni. Navode kako će Hrvatska primiti i izvjestan broj azilanata iz Italije i Grčke kojima će se omogućiti smještaj, ali napominju kako preseljenje nije još započelo. U tu operaciju se upregao cijeli državni aparat.
Svi pripremljeni
Premda za sada nema pritiska na hrvatskoj granici, iz Ministarstva gospodarstva – Ravnateljstva za robne zalihe saznajemo da se i oni pripremaju za eventualnu humanitarnu krizu. Kako kažu, za sada imaju u pripravnosti opremu za hitno zbrinjavanje 9.000 izbjeglica za koje mogu u roku od 24 do 48 sati podići šatorsko naselje na lokaciji bilo gdje u Hrvatskoj. Spremni su još dodatno zbrinuti 15.000 osoba u zidanim objektima (vojarne, dvorane, hosteli...) pokrivačima, jastucima, plahtama a raspolažu i s 1.500 šatora različitih veličina, 7500 vreća za spavanje i suhim obrocima. Kako navode, u stanju su hraniti 50.000 ljudi minimalno 30 dana u slučaju potrebe.
Hrvatska raspolaže sa dva prihvatna centra za izbjeglice, jedan u Kutini (kapaciteta oko 100 osoba) i jedan kod Zagreba koji može primiti oko 600 azilanata. Trenutno se gradi i Prihvatni centar za strance u Tovarniku koji je uz samu granicu i izvan naseljenog mjesta.
Građani uzeli stvar u ruke
U međuvremenu su se hrvatski građani samoorganizirali i kad već neće izbjeglice njima, odlučili su oni krenuti prema izbjeglicama. Građanska inicijativa „Dear refugees: Welcome to Croatia“ nastala je u trenutku kad su ljudi željeli pomoći, ali nisu znali kako. Sanja Kastratović je u Osijeku počela prva prikupljati pomoć za ljude koji prolaze opasan put.
„Prošli tjedan smo skupljali pomoć u udruzi Infocentar za mlade i odaziv je bio veći od očekivanog“, kaže za Deutsche Welle Sanja Kastratović koja je osobno i odvezla stvari u Beograd povezavši se s udrugom „Inicijativa za razvoj i saradnju Srbija“ koje kao pravna osoba s druge strane granice pomaže pri distribuciji pomoći. Od osobne inicijative nastala je cijela organizacija, priključili su se pojedinci, nevladine udruge, prijevoznici...
