Sveučilište Oxford jedno je od otprilike 170 mjesta na svijetu gdje se trenutačno, u različitim fazama istraživanja, razvija cjepivo protiv koronavirusa, odnosno bolesti Covid-19 koju taj virus izaziva. Znanstvenici s Oxforda zasad su, kako tvrde, otišli najdalje u razvijanju cjepiva. Njihovo, nazvano ChAdOx1 nCoV-19, dosad je testirano na 1077 volontera, kod kojih su stvorena antitijela.
Jedan od volontera, koji je sudjelovao u kliničkim ispitivanjima tog cjepiva, bio je i Richard Fisher. On je svoje iskustvo opisao u tekstu za BBC.
Obećavajući rezultati prvih testiranja
"Sjedim na recepciji u bolnici, a dah mi zamagljuje naočale. Još maloprije trčao sam sparnim ulicama kasneći na sastanak. Dok pored mene prolaze liječnici i medicinske sestre, svjestan sam da ne izgledam najbolje. Posljednji put kad sam bio u bolnici St. George u Tootingu, na jugu Londona, bilo je to zbog rođenja moje kćeri. Danas je osjećaj posve različit. (...) Prilaze dvoje bolničkih djelatnika u zaštitnim odijelima i s maskama, a jedan od njih, poput taksista koji u zračnoj luci čeka putnika, drži natpis "testiranje cjepiva". Taj znak je za mene. Slijedim ih na udaljenosti od dva metra, dok oni prepričavaju tračeve s odjela.
Ovdje sam na početnom pregledu kao volonter u testiranju cjepiva ChAdOx1 nCoV-19 koje razvija Sveučilište Oxford. Idućih tjedana naučit ću kako je to biti sudionikom jednog od najznačajnijih pokušaja borbe s pandemijom koronavirusa. Od svih pokušaja diljem svijeta da se razvije cjepivo, Oxford je otišao najdalje.
Nekoliko tjedana kasnije, 20. srpnja, istraživači će objaviti iznimno obećavajuće prve rezultate testiranja provedenog na 1077 ljudi, sugerirajući da je cjepivo sigurno i da izaziva imunološki odgovor. (...) Sljedeća faza uključuje još tisuće ljudi, volontera iz cijelog Ujedinjenog Kraljevstva, ali i Brazila i Južna Afrike, u mojoj će se klinički ispitivati učinkovitost cjepiva na mnogo višoj razini od ove za koju sam se ja prijavio", napisao je Fisher.
Jedna skupina dobila probno, a druga kontrolno cjepivo
Dalje u tekstu napisao je kako se za testiranje prijavio nakon što je jedne noći u svibnju pročitao objavu na Twitteru jednog filozofa s Oxforda o studiji cjepiva za koje je, kaže, znao da se brzo razvija. Smjesta je ispunio obrazac na web-stranici i dobrovoljno se prijavio za testiranje. Nekoliko tjedana kasnije slušao je jednog od vodećih znanstvenika s Oxforda, Matthewa Snapea, kako objašnjava volonterima što će smjeti činiti tijekom testiranja, a što ne te na koje nuspojave trebaju obratiti pažnju. Objasnio im je, piše Fisher, da će ih biti 10 tisuća te će biti razvrstani u dvije skupine.
Jedna skupina primila je cjepivo koje ne pruža zaštitu od koronavirusa, a druga skupina dobila je probno cjepivo ChAdOx1 nCoV-19.
"To je cjepivo izrađeno na oslabljenoj verziji virusa obične prehlade od kojeg se obično zaraze čimpanze. Ta je tehnika razvijena još prije ove pandemije, u vrijeme borbe s epidemijom MERS-a i ebole. I zato su uspjeli tako brzo odgovoriti i na Covid-19. (...) Prvo su uzeli virus koji izaziva prehladu kod čimpanzi i genetski ga izmijenili da se ne bi širio među ljudima. Zatim su mu dodali gene koji čine proteine virusa Covida-19, tzv. bodljasti glikoprotein. Ako tijelo nauči prepoznati i razviti imunološki odgovor na njega, tada postoji nada da će to pomoći u zaustavljanju ulaska virusa Covid-19 u ljudske stanice." Polovica volontera dobit će to cjepivo - objasnio im je Snape.
Druga skupina dobit će već postojeće cjepivo MenACWY, koje štiti od meningitisa ili sepse. To je cjepivo, napisao je Fisher, odabrano umjesto inertnog placeba kako bi kontrolna skupina osjetila učinke (i nuspojave) stvarnog cjepiva te ih spriječila da shvate u kojoj se skupini nalaze.
'Svi moji uzorci smatraju se poklonom Sveučilištu Oxford'
Fisher nadalje piše kako su ga detaljno ispitali o njegovoj povijesti bolesti te je li imao ikakve simptome koronavirusa.
"Uzorak moje krvi uzima se za analizu i moram pristati na različite postupke ispitivanja. Pristao sam na fotografiranje mjesta uboda, da neću darivati krv; da ću pristati na učinkovitu kontracepciju ako sam žena u rodnoj dobi... No, jedno je posebno privuklo moju pažnju: 'Slažem se da će se moji prikupljeni uzorci smatrati poklonom Sveučilištu Oxford.' Nisam mogao da se ne nasmijem znajući da će od nekih sudionika iz one druge skupine na isti način tražiti uzorke stolice. (...) Kao i u svakom kliničkom ispitivanju, potrebno je osigurati da sudionici budu svjesni mogućih nuspojava, od onih blagih (mučnina, glavobolja...) do rijetkih i teških (Guillain-Barreov sindrom, koji uzrokuje jaku slabost i može biti fatalan). Iako znam da su rizici mali, ne mogu poreći da je pomalo zastrašujuće čuti ih sve odjednom. Na pregledu su volonteri bili upoznati i s 'teoretskom mogućnošću' da cjepivo može pogoršati učinke koronavirusa. (...) No, laknulo mi je kada sam čuo da su tisuće ljudi već primile ovo cjepivo i da nisu imali ozbiljnih nuspojava, što je 20. srpnja objavljeno i u znanstvenom časopisu Lancet."
Tjedan dana kasnije, Fisher je dobio injekciju. "Cjepivo je ušlo u moj krvotok i do kraja ispitivanja neću znati je li pravo ili kontrolno", napisao je.
'Uzimanje uzoraka je dobro ako osjetim škakljanje u mozgu'
"Sljedeća faza traje dugo. Sudionici su podijeljeni u skupine, od kojih svaka ima drugačiji raspored prijavljivanja simptoma, testiranja i davanja uzoraka krvi. Za mene je taj sljedeći korak uslijedio sedam dana nakon primljenog cjepiva i tome se nisam posebno veselio. Moram protrljati krajnike pamučnim štapićem ne dodirujući zube ili jezik, a potom isti taj štapić ugurati u nos koliko god je dublje moguće. Pročitao sam da je uzimanje uzoraka ispravno obavljeno ako osjetim "škakljanje u mozgu". Nije bilo strašno, ali niti ugodno.
Potom stavljam štapić s brisom u zapečaćenu vrećicu, a nju u kutiju na kojoj piše "Biološka supstancija kategorija B" te je šaljem poštom. Nekoliko dana kasnije na mobitel primam poruku da je moj test na koronavirus negativan. Ovu ću rutinu ponavljati jednom tjedno u iduća četiri mjeseca, a krvne testove morat ću redovito obavljati sljedećih godinu dana. To je nužan i dugotrajan proces koji mnogi ljudi, ponajviše političari, ne shvaćaju kada je u pitanju testiranje cjepiva. Iako je cjepivo s Oxforda već pokazalo obećavajuće rezultate, radi se o samo 1000 ljudi. Da bi se cijepili milijuni ili cijelo čovječanstvo potrebna je ona razina pouzdanosti do koje se može doći samo strpljenjem i ispitivanjima."
'Štogod se dogodilo, trebamo biti spremni za dugu vožnju'
Fisher podsjeća na slučajeve kada je uvođenje cjepiva krenulo po zlu, poput onog protiv svinjske gripe u SAD-u 1976. godine. Američka vlada tada je ubrzala razvoj cjepiva, ali pandemija se nije dogodila, a tridesetak ljudi je, prema procjenama, umrlo zbog štetnih posljedica cjepiva.
"Zato tijela koja odobravaju lijekove diljem svijeta imaju veliku odgovornost. Kao što je 21. srpnja rekao sir John Bell, profesor medicine s Oxforda, ne možemo si priuštiti luksuz čekanja konačnih dokaza iz kliničkih ispitivanja, kakvo bismo imali u normalnim okolnostima. "Najteži posao imaju regulatorna tijela koja moraju donijeti odluku je li nešto sigurno i učinkovito da bi bilo pušteno u javnost. Ne bih volio biti u njihovoj koži, to su zaista teške odluke. Ako daš zeleno svjetlo, odjednom će se stvoriti red u kojem 3,5 milijardi ljudi čeka cjepivo", rekao je Bell. Druga je, pak, stvar da odobrena cjepiva neće biti svemoguća i da neće posve spriječiti bolest.
Drugim riječima, ona možda neće u potpunosti izbrisati virus, već će samo ublažiti njegove učinke. (...) Štogod se dogodilo, trebamo biti spremni za dugu vožnju. Ovaj virus možda zauvijek bude s nama. Što se mene tiče, spoznaja da su izgledi 50:50 da sam dobio dozu obećavajućeg cjepiva tješi me i mirniji sam, ali zbog toga sigurno neću promijeniti svoje ponašanje. Sve dok ne budem siguran da sam primio cjepivo koje djeluje, štiteći svoju ženu, kći, prijatelje, obitelj i neznance koje srećem na ulici i dalje ću slijediti upute za socijalno distanciranje", napisao je Richard Fisher za BBC.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.