Potpuni prekid opskrbe naftom i plinom iz Rusije u EU-u može ugroziti oko 11 posto radnih mjesta u 14 najvažnijih industrijskih djelatnosti, procijenila je osiguravateljska kompanija Allianz u analizi "Tko bi se trebao bojati zaustavljanja ruske opskrbe energijom?", piše u petak Jutarnji list. Od prosjeka EU-a, prema istom izvoru, rizik gašenja radnih mjesta u hrvatskoj industriji u slučaju potpunog embarga na ruski plin i naftu još je veći te iznosi 13 posto.
Veći rizik u Hrvatskoj
"Europska unija može lako upravljati trenutnim embargom na uvoz sirove nafte iz Rusije, no trenutačni prekid uvoza prirodnog plina iz Rusije vjerojatno će uzrokovati ozbiljne posljedice i poremećaje u opskrbi. Osim što mnoge članice Unije mnogo više ovise o Rusiji u pogledu plina u odnosu na naftu, globalna tržišta plina već su vrlo uska za potražnju", jedno je od polazišta u analizi Allianza koji je razmatrao i posljedice energetskog embarga na dodanu vrijednost u industriji Europske unije. I tu stojimo lošije od prosjeka Unije.
Naime, dok je Allianzova procjena rizika gubitka dodane vrijednosti za industriju 13 posto, u slučaju Hrvatske istovrsna procjena iznosi 14 posto. U spomenutom istraživanju razmatrao se utjecaj prekida uvoza nafte i plina u Uniju, među ostalim za autoindustriju, farmaceutsku, prehrambenu, drvnu i metalsku industriju te energetiku. Kao jedna od djelatnosti na udaru u Hrvatskoj, ako se obustavi dotok nafte i plina iz Rusije, u Allianzovoj analizi označena je i drvna industrija.
'Otkud im takva procjena?
Ne znam otkud im takva procjena jer svi koji poznaju energetske prilike u drvnoj industriji znaju da tvrtke iz naše branše u najvećem obimu koriste energiju koju same proizvedu, iz sječke i kore", komentirao je Stjepan Vojinić, član uprave Pervanova, najveće drvoprerađivačke kompanije u Hrvatskoj. Kada govorimo o plinu, dodaje Vojinić, on u energetskim potrebama drvne industrije sudjeluje s 0,5 posto, ne više, piše novinar Jutarnjeg lista Vedran Marjanović.
