Kina će se usredotočiti na pripreme za rat jer je sigurnost zemlje sve nestabilnija i neizvjesnija - izjavio je u utorak kineski predsjednik Xi Jinping. Prošlog mjeseca Xi je već najavio brži razvoj vojske, veća ulaganja u vojnu tehnologiju te fokusiranje na obranu kineskih interesa u inozemstvu, piše Daily Mail.
Xijeva najnovija izjava potiče strahove da bi Kina mogla uskoro napasti Tajvan, za koji Peking tvrdi da je kineski teritorij.
'Dok je Xi prijetio, Zapad je malo toga poduzeo'
Kina, koja je drugo najveće gospodarstvo i ima drugu najveću vojsku na svijetu, u više je navrata prijetila da će Tajvan pripojiti i silom ako bude potrebno. Analitičari se slažu da su Xijeve najnovije izjave iznimno zabrinjavajuće te da ih Zapad mora shvatiti ozbiljno i upotrijebiti sva potrebna sredstva da odvrati kineskog čelnika od invazije na Tajvan.
Dr. Alan Mendoza, izvršni direktor organizacije za ljudska prava Henry Jackson Society u Londonu kaže da je Xi godinama zaoštravao retoriku oko upotrebe vojne sile za ponovno ujedinjenje Kine i Tajvana, dok je Zapad na to učinio vrlo malo.
''Liberalne demokracije sada mu moraju vjerovati na riječ i zajednički djelovati, koristeći sva potrebna sredstva, da ga odvrate od invazije na Tajvan'', kazao je Mendoza za Daily Mail.
Ukloniti kineski utjecaj iz najkritičnijih industrija
Po njegovim riječima, Zapad bi najprije trebao započeti proces uklanjanja kineskog utjecaja iz kritičnih industrijskih područja poput energije, vode i nuklearne energije.
''Nakon toga, treba započeti proces odvajanja Kine od mnogih zapadnih mreža opskrbnih lanaca na koje se najviše oslanjamo i razviti nove s partnerskim nacijama. Ako međunarodna zajednica želi udariti Kinu istom razinom sankcija koje su osakatile Rusiju, moramo biti spremni da će to izazvati ekonomski preokret. Ako se ne pripremimo, trenutna kriza izazvana sankcijama protiv Rusije i ruskih energenata bila bi kap u moru u usporedbi s posljedicama koje bi izazvale sankcije Kini'', kazao je Mendoza.
Prošlog je mjeseca Komunistička partija Kine u svoj ustav dodala članak o ''odlučnom suprotstavljanju i odvraćanju'' od neovisnosti Tajvana i 'odlučnom provođenju politike ''jedna zemlja, dva sustava'' - formuli prema kojoj planira upravljati Tajvanom u budućnosti.
'Bio bi to najgori rat u suvremenoj povijesti'
Napadne li Kina Tajvan, u sukob bi gotovo sigurno bio uvučen i SAD koji Tajvan opskrbljuje obrambenim oružjem i obvezao se sa svojim saveznicima, počev od geografski bliskog Japana, štititi otok. SAD je na prijetnje Kine da će napasti Tajvan odgovorio da će rasporediti bombardere s nuklearnim oružjem u Australiji, upozoravajući time Kinu da bi mogla izazvati ''najgori rat u suvremenoj povijesti''.
Sve to dogodilo se u trenutku kada je Kina u moru oko Tajvana izvodila svoje najveće vojne vježbe ikad, a nakon što je Tajvan posjetila predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi. Taj je posjet izazvao bijes u Pekingu koji je to doživio kao pokušaj SAD-a da se upliće u unutarnje stvari Kine.
Nedavno je zapovjednik američki mornaričkih operacija, admiral Michael Gilday, upozorio da bi Kina mogla iznenaditi i napasti Tajvan već ove godine.
''Nije stvar samo u onome što govori XI, nego i u onome kako se Kinezi ponašaju i što rade. U proteklih 20 godina vidjeli smo da su ispunili svako obećanje koje su dali puno ranije nego što su rekli da će ga ispuniti. Ne želim dizati uzbunu, samo kažem što se može očekivati'', rekao je Gilday.
Hoće li Xi 'prepisati zadaću' od Putina?
Američki dužnosnici zabrinuti su da bi Xi mogao prepisati ''zadaću'' Vladimira Putina iz Ukrajine. Peking nije osudio invaziju Moskve na tu zemlju, a neposredno prije početka agresije u veljači, Xi i Putin objavili su zajedničku izjavu kojom su najavili novu eru bezgranične suradnje i prijateljstva.
Prvih dana rata u Ukrajini, kinesko ministarstvo vanjskih poslova ponavljalo je ruske tvrdnje o ekspanzionizmu NATO-a i ''hladnoratovskom načinu razmišljanja'' Zapada, a kritiziralo je novinare koji su rabili izraze ''rat'' ili ''invazija''. No, kako su ruske snage počele trpjeti poraze na ratištu i ton službenog Pekinga se promijenio. Na summitu u Uzbekistanu u rujnu, Putin je bio prisiljen javno priznati da je Xi tijekom sastanka s njim izrazio zabrinutost zbog rata u Ukrajini. A prošlog je tjedna Xi izravno upozorio Putina da ne koristi nuklearno oružje, što je bio dosad najoštriji kineski prijekor Kremlju. Xi je također pozvao njemačkog kancelara Olafa Scholza u posjet Pekingu te mu rekao da bi međunarodna zajednica trebala ''stvoriti uvjete za nastavak pregovora i suprotstaviti se uporabi ili prijetnji nuklearnim oružjem''.
Kina ima oružje koje je zaprepastilo zapadne saveznike
Bez obzira na to, Kina je u posljednje vrijeme pojačala vojne vježbe u Tajvanskom tjesnacu. U srpnju i kolovozu prošle godine kineska vojska je lansirala raketu koristeći sustav tzv. frakcijskog orbitalnog bombardiranja koji omogućava nuklearni napad iz svemira. To je zaprepastilo SAD pokazujući Washingtonu da su kineske vojne sposobnosti daleko veće nego što se mislilo.
''Ono što smo vidjeli bio je vrlo značajan i vrlo zabrinjavajući događaj testiranja hipersoničnog oružanog sustava i vrlo je zabrinjavajući'', rekao je tada general Mark Milley, zapovjednik Združenog stožera
SAD-u je teže otkriti kineske hipersonične projektile, a Peking ujedno poboljšava svoje sposobnosti za obaranje satelita ili njihovo izbacivanje iz orbite. Osim napretka u razvoju hipersoničnog oružja, Kina širi i mrežu podzemnih silosa koji bi se mogli koristiti za lansiranje nuklearnih projektila interkontinentalnog dometa, te je odbila pozive SAD-a da se pridruži pregovorima o kontroli nuklearnog naoružanja. SAD je požurio odgovoriti na to najavom izgradnje prstena satelita u niskoj orbiti čiji je cilj ubrzati otkrivanje hipersoničnih lansiranja i omogućiti da ostatak tog prstena i dalje fukcionira ako jedan američki satelit bude napadnut.
Atole i grebene pretvorili u male nuklearne baze
Daily Mail također piše kako su nove snimke kineskih vojnih baza u Južnom kineskom moru dale do sada najdetaljniji pogled na ono što je Xi Jinping gradio. Naime, Kina je skoro cijelo desetljeće pretvarala udaljene atole i grebene u Južnom kineskom moru u visoko razvijene vojne baze koje su sada opremljene mornaričkim topovima, protuzračnim sustavima, radarima, jurišnim brodovima i hangarima u koje stanu desec vojnika. Izgrađena su i najmanje dva ogromna odjeljka za vozila, dovoljno velika da sakriju mobilne lansere za ispaljivanje protubrodskih, protuzračnih i balističkih projektila koji bi mogli nositi i nuklearne bojeve glave.
Izgradnjom tih baza Xi nastoji uspostaviti kontrolu nad tim morem, a time i nad plodnim ribolovnim područjima i brodskim putovima kroz koje svake godine prolazi roba u vrijednosti od 5 trilijuna dolara. Međutim, međunarodni arbitražni sud ustvrdio je da pravo na taj komad oceana imaju i Tajvan, Filipini, Malezija i Bruneji.
