Toni Morrison, prva afroamerička književnica koja je dobila Nobelovu nagradu za književnost, umrla je u noći na utorak u New Yorku u dobi od 88 godina, objavila je u utorak njezina obitelj.
"Toni Morrison preminula je mirno prošle noći, okružena obitelji i prijateljima", priopćio je njezin izdavač Alfred A. Knopf, prenosi AFP. Umrla je nakon kratke bolesti.
Morrison je bila književnica, urednica, predavačica i profesorica emerita na Princetonu.
U svojim djelima bavila se afroameričkim identitetom, posebice Afroamerikanki, pišući o nepoznatima, neželjenima i potlačenima. Njezini romani bili su puni poetičnosti, tragedija, ljubavi, avantura, ali i običnih tračeva, povezujući sve od afričke književnosti i folklora robova do Biblije i Gabriela Garcije Marqueza u iznimno raznolik, ali skladan književni opus.
Rođena je kao Chloe Ardelia Wofford 18. veljače 1931. u industrijskom gradiću Lorainu u Ohiju kao drugo od četvero djece u radničkoj afroameričkoj obitelji.
Studirala je engleski jezik na sveučilištu za crnce Howard u Washingtonu, a 1955. godine diplomirala je na Cornellu. Više godina provela je kao predavačica na raznim američkim sveučilištima, od Texas Southerna do Princetona, povremeno gostujući i na Yaleu. U međuvremenu se udala za jamajkanskog arhitekta Harolda Morrisona i rodila dvoje djece, a nakon šest godina braka rastala se i počela pisati romane te je postala urednica njujorške nakladničke kuće Random House.
Naklonost kritike stekla je već prvim romanom "Oko savršeno modro" 1970., priči o djevojčici Pecoli koja sanjari o nedostižnim bjelačkim idealima, a za treći roman "Solomonova pjesma" iz 1977., bildungsroman o Milkmanu Deadu, dobila je i nagradu američkih književnih kritičara.
Godine 1988. dobila je Pulitzerovu nagradu i Američku nagradu za književnost za roman "Voljena", po kojem je snimljen istoimeni film s Oprah Winfrey i Dannyjem Gloverom. Roman je inspiriran istinitom pričom o afroameričkoj ropkinji koja je ubila svoju malenu kćer kako bi je poštedjela ropstva, čiji je (zlo)duh poslije opsjeda.
Godine 1993., nakon što je napisala samo šest romana, Morrison je dobila Nobelovu nagradu za književnost, postavši prva Afroamerikanka i prva crnkinja te druga žena kojoj je dodijeljena ta ugledna nagrada. Švedska akademija pohvalila je njezino korištenje jezika i "vizionarsku snagu".
Na svečanoj dodjeli nagrade, Morrison je govorila o snazi pričanja priča, ispričavši priču o slijepoj, staroj crnkinji kojoj pristupi skupina mladih i postavi joj pitanje: "Nema li konteksta za naše živote? Nikakve pjesme, književnosti, pjesme pune života, povijesti povezane s iskustvom koju možete prenijeti kako bi nam pomogli da snažno startamo?.. Razmislite o našim životima i pričajte nam o vašem specifičnom svijetu. Izmislite priču."
Godine 2005. dobila je počasni doktorat Sveučilišta u Oxfordu, a predsjednik Barack Obama 2012. dodijelio joj je Predsjedničku medalju slobode.
