SAD imaju specifičan izborni sustav u kojem ponekad za pobjedu nije dovoljno osvojiti više glasova od suparnika.
Američki izborni sustav jedinstven je na svijetu i temelji se na koledžu elektora koji biraju umjesto Amerikanaca.
Elektori
Svaka od 50 američkih saveznih država ustvari bira sama za sebe, i svaka izabire određeni broj elektora, odnosno skupinu dužnosnika koji onda u prosincu biraju predsjednika i potpredsjednika.
Elektora ukupno ima 538, što znači da je za pobjedu potrebno osvojiti njih 270. Broj elektora u pojedinoj saveznoj državi razmjeran je broju stanovnika te države.
Tko ima najviše elektora?
Najviše elektora daju Kalifornija 55, Teksas 38 te i New York i Florida po 29. Isto tako, važno je naglasiti da pobjednik osvaja baš sve elektorske glasove. Dakle, makar recimo Trump u Teksasu osvojio samo dva glasa više, svih 38 elektora ide njemu. Iznimka su samo dvije države, Nebraska i Maine, u kojima se elektori dijele ovisno o postotku osvojenih glasova.
I baš zbog ovakvog sustava, ne znači mnogo podatak prema kojem na nacionalnoj razini Joe Biden, kako barem govore posljednje ankete, ima golemih 8,5 posto prednosti ispred Donalda Trumpa. Takvu je prednosti imao tijekom cijele kampanje, na momente i više od 10 posto.
No, kada se pogleda situacija po saveznim državama, situacija je dosta kompleksnija - većina ih je tradicionalno naklonjena demokratima ili republikancima.
Sigurni elektori i swing states
Na ovim izborima Biden može računati na 203 takva, sigurna elektorska glasa, a Donald Trump na njih 125. Ostalih 10-ak država su takozvane swing states, koje variraju od izbora do izbora i svaki put ustvari odlučuju pobjednika.
Takozvano bojno polje je, recimo, Florida, jedna od država s najvećim brojem elektorskih glasova, njih 29. Stanovništvo te države je jako raznoliko, kao i u drugim sličnim ključnim državama liberalno u velikim gradovima, konzervativno u ostatku države.
I tu je Trump prije četiri godine tijesno pobijedio Hillary Clinton, a sada, kako govore posljednje ankete, Joe Biden ima sličnu, dosta tijesnu prednost.
Tu je zatim Pennsylvanija, industrijska država koju je Trump 2016. odnio s niti jedan posto prednosti, ovoga puta bi njezinih 20 elektorskih glasova moglo ići Bidenu, ankete mu daju dva,5 posto prednosti.
Zatim, ključan je i susjed Pennsylvanije, Ohio s 18 elektorskih glasova, Trump je tu prije četiri godine bio uvjerljiv s više od osma posto prednosti, a i sada vodi ispred Bidena, samo ni približno toliko uvjerljivo.
I na kraju, 16 elektorskih glasova nosi Georgia, gdje je Trump slavio 2016. s više od pet posto ispred Hillary, sada je razlika po anketama tek 0,2%, a kako se u Georgiji, kao i recimo u Pennsylvaniji, glasovi pristigli poštom počinju brojati tek danas, na izborni dan, rezultate bismo mogli dosta dugo čekati.
Sveukupno, samo ove četiri države koje smo spomenuli nose 83 elektorska glasa, i kada bi ih jedan kandidat sve osvojio, put do pobjede bit će mu otvoren.
Pet puta pobjednik nije bio onaj tko je osvojio najviše glasova
Za kraj, treba spomenuti da se baš zbog ovakvog izbornog sustava u Americi čak pet puta dogodilo da pobjednik izbora ne bude onaj tko je osvojio više glasova, od toga dvaput u posljednjih 20 godina.
Demokrat Al Gore je 2000. osvojio preko pola milijuna više od tadašnjeg predsjednika Georgea Busha mlađeg, ali je ipak Bush dobio i drugi mandat.
Još uvjerljivija razlika bila je prije četiri godine. Hillary Clinton tada je osvojila gotovo tri milijuna glasova više od Donalda Trumpa, ali je Trump dobio 77 elektorskih glasova više i ušao u Bijelu kuću.
Hoće li u njoj i ostati, nemoguće je reći kada ćemo znati sa sigurnošću, ali za očekivati je, prema nacionalnim anketama, da će više glasova dobiti Biden, samo je upitno hoće li se to pretočiti i u dovoljnoj elektorskih glasova.
Jedno je sigurno, čeka nas duga i uzbudljiva noć, bira se još i trećina Senata i cijeli Predstavnički dom Kongresa, vidjet ćemo sutra koliko će nakon svega ostati nepoznanica.
