Po dolasku u Beograd za N1 televiziju predsjednica je otkrila o čemu će razgovarati sa srbijanskim kolegom.
'Razgovarat ćemo o pitanjima sigurnosti, ali i druge prirode. Pitanjima koja stoje pred nama kao prilika ne samo za poboljšanje stanja u jugoistočnoj Europi', kazala je Kolinda.
'Moramo gledati u budućnost'
Istaknula je kako je potrebno napraviti čvrsti iskorak, podvuči crtu pod povijest, riješiti pitanja nestalih osoba, arhiva i univerzalne jurisdikcije. Prije svega, kazala je Kolinda, potrebno je početi pragmatično gledati u budućnost.
'Srbija je kandidatkinja za članstvo u EU. Mi zaista želimo vidjeti Srbiju, BiH, Crnu Goru, Makedoniju i Albaniju u EU i u tome ćemo im svetrano pomoći, ali i ustrajati na tome da ispune sve ono što je i Hrvatska morala ispuniti. Previše ima ugroza da bismo ignorirali jedni drugi. Moramo zajedno raditi, sve naše službe pa čak i oružane snage', kazala je Grabar Kitarović.
Sigurnosna suradnja
Osvrnula se i na sigurnosnu suradnju te istaknula kako je ona potrebna zbog potencijalnih terorističkih, ali i drugih ugroza.
'Nikada ne znate tko, kada i gdje će biti žrtva terorističkom napada jer to i jest poanta tororizma - sijanje terora bez obrasca ponašanja. Tu je i krijumčarenje ljudima, drogama, oružjem i slično. Pitanja kriminaliteta, ali i pitanja lokalnih zajednica koje su počele izrastati nad našim teritorijima. Moramo osigurati kako nitko ne bi predstavljao prijetnju državnom poretku bilo kojoj od država', istaknula je.
Oštra Vučićeva retorika
Osvrnula se i na sve oštriju retoriku novog predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića, po pitanju Hrvatske. Kazala je kako će mu ukazati da 'difamacija jedne ili druge strane neće pomoći nijednoj državi da se učini korak naprijed.' Dodala je kako s bivšim predsjednikom Nikolićem nije mogla razgovarati zbog činjenice da ne priznaje BiH i pola Hrvatske. "Najveća zapreka našem odnosu su bile izjave, koje je Nikolić dao i pred svjedocima, na sastanku Brdo-Brijuni u Sarajevo da zapadna granica Srbije Virovitica-Karlovac-Karlobag znači legitiman politički program. S nekim tko ne priznaje BiH i pola Hrvatske ja ne mogu razgovarati", rekla je.
Novinare je zanimalo i mišljenje predsjednice o situaciji u Agrokoru, s obzirom da hrvatski koncern zapošljava i velik broj ljudi u Srbiji.
'To je pitanje Vlade i u to se ne želim previše miješati. Nadam se da će "lex Agrokor" riješiti neke od izuzetno bolnih aspekata tog pitanja. I dalje inzistiram da se nađe trag novca. Tko je prikrivao, zašto smo tek sada saznali za sve probleme? Najviše odgovornim držim sada već bivšu upravu, nadzorni odbor i obitelj koja je upravljala tvrtkom. Isto tako kada je riječ o radnim mjestima u svim zemljama, da će se naše vlade založiti da se ona održe, no znate kakvi su obrasci ponašanja u međunarodnom gospodarstvu i na slobodnom tržištu', kazala je Grabar Kitarović.
Inauguracija Aleksandra Vučića
Aleksandar Vučić, bivši premijer Srbije koji je na posljednjim izborima izabran za predsjednika, novu dužnost preuzeo je još 31. svibnja, ali je svečanu inauguraciju odlučio održati 23. lipnja. Nakon njegova izbora, predsjednica Grabar-Kitarović je u jednom hrvatskom dnevnom listu izjavila da u Vučiću "napokon" ima pravog sugovornika za iskrene i otvorene razgovore.
"Sada smo predsjednik Vučić i ja kolege i napokon imam pravog sugovornika za iskrene i otvorene razgovore. Ne trebamo glumiti prijateljstvo, nego rješavati otvorena pitanja i graditi odnose korak po korak", kazala je predsjednica u intervjuu za Novi list.
U tom je intervjuu odbacila i ocjenu da prošle godine potpisanom deklaracijom o unapređenju odnosa dviju zemalja nije došlo do napretka u odnosima i dodala da "to nije toliko javno vidljivo", ali da je ta deklaracija "bila bitan iskorak u pravom trenutku".
Susret se s predstavnicima Hrvata
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na početku svog boravka sastala se u hrvatskom veleposlanstvu s predsjednikom Nacionalnog vijeća Hrvata Slavenom Bačićem, te s predsjednikom Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) i zastupnikom u srbijanskom parlamentu Tomislavom Žigmanovom.
"Predstavnici hrvatske zajednice žele i dalje biti aktivni dio hrvatske vanjske politike kada su u pitanju odnosi sa Srbijom. Ukazat ćemo na najvažnije značajke svega onoga što određuje položaj hrvatske zajednice u Srbiji i izraziti očekivanja i nadu da im, u nastojanju da poboljšaju svoj položaj, Hrvatska u tome može pomoći", kazao je Žigmanov.
