Hrvatska ne prihvaća presudu ad hoc arbitraže o granici jer su slovenski dužnosnici nezakonito komunicirali sa sucima i umetali dokumente na temelju kojih je sud u Den Haagu donio presudu prije dva mjeseca. Slovenija, pak, ustraje na primjeni arbitražne presude i odbija ponudu Zagreba da spor iznova riješe bilateralnim pregovorima.
"Kompromitacija nepristranosti ili neovisnosti međunarodnih arbitraža i sudova, kao što je bio slučaj u arbitražnom postupku između Hrvatske i Slovenije, čini njihove odluke pravno nevažećima i nije Hrvatskoj ostavila drugog izbora osim da se povuće iz arbitražnog procesa", rekao je Plenković na zasjedanju najvišeg tijela UN-a u New Yorku.
"Smatramo da ovaj primjer nepoštivanja vladavine prava obeshrabruje države da sporove rješavaju pred nekom trećom stranom", dodao je.
Plenković se u svom prvom govoru pred Općom skupštinom osvrnuo i na aktualne svjetske probleme, poput krize na Korejskom poluotoku, sukoba na istoku Ukrajine, Pariškog klimatskog sporazuma i migracija.
Iako je njegova inicijativa već izazvala negativne reakcije Rusije, ponovno je ponudio hrvatsko iskustvo u mirnoj reintegraciji istoka Ukrajine koje kontroliraju proruski pobunjenici.
Jedna od najuspješnijih mirovnih misija UN-a bio je UNTAES u istočnoj Slavojini koja je završila u siječnju 1998. mirnom reintegracijom teritorija pod okupacijom bivše JNA i lokalnih Srba.
"Stavljamo na raspolaganje to jedinstveno znanje i iskustvo koje može poslužiti kao pomoć u naporima međunarodne zajednice u sličnim situacijama, kao što je primjena sporazuma iz Minska u Ukrajini s kojim postoje brojne sličnosti", rekao je Plenković.
Nuklearne i raketne testove Sjeverne Koreje nazvao je "izravnom prijetnjom međunarodnom miru i sigurnosti".
"Pozivamo sjevernokorejske vlasti da prekinu s razvojem i testiranjem nuklearnog oružja i ispune svoje obveze prema međunarodnom pravu i rezolucijama UN-a", istaknuo je Plenković.
Podupro je Pariški klimatski sporazum, kamen spoticanja između većine potpisnica i SAD-a koji je najavio povlačenje iz tog globalnog pakta za borbu protiv klimatskih promjena.
"Posljednjih mjeseci, nažalost, moja zemlja nije bila pošteđena šumskih požara i poplava...Ta zabrinjavajuća upozorenja poziv su na akciju, bez odgađanja", istaknuo je Plenković.
Hrvatski premijer je skrenuo pozornost međunarodne javnosti na BiH, nefunkcionalnu državu u kojoj od završetka rata 1995. tinjaju međunacionalni i socijalni problemi.
"Vjerujemo u izgradnju snažnih društava u našoj regiji, kako bi se s dugotrajnih kriza prešlo na politički dijalog i aktivni angažman. To je osobito važno u susjednoj BiH, gdje je ispravna primjena ustavne jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda, Bošjnaka, Srba i Hrvata, preduvjet za punu funkcionalnost i stabilnost države", istaknuo je šef hrvatske vlade.
Podsjetio je da je Hrvatska bila na putu golemog migrantskog vala 2015., pri čemu se vodila načelom "ljudi na prvom mjestu".
"Hrvatska zajedno s partnerima radi na zaustavljanju ilegalnih dolazaka ljudi, posebno istočnomediteranskom-balkanskom rutom, istovremeno konkretno pomažući zemljama iz kojih dolaze kako bi se riješili uzroci migracija", rekao je.
Plenković se na međunarodnoj sceni dotaknuo i aktualne domaće teme, obrazovne reforme, istićući da je reforma nužna za ostvarenje održivog razvoja i zapošljavanja mladih.
"Zajednički nam je zadatak prilagoditi naše obrazovne sustave kako bi stvorili buduće odgovorne građane i zadovoljili stvarne potrebe naših tržišta rada", rekao je.
Govoreći kao premijer zemlje koja je članica UN-a postala prije 25 godina, Plenković je istaknuo čvrstu predanost Hrvatske multilateralizmu, ali je pozvao na reformu Vijeća sigurnosti UN-a i povećanje broja stalnih i nestalnih članica tog najvažnijeg tijela Svjetske organizacije.
"Od ključne je važnosti da to članstvo, i stalno i nestalno, bude regionalno uravnoteženo i da bolje odražava svijet 70 godina nakon osnivanja organizacije", rekao je Plenković.
Predavanje na Columbiji
Plenković je u srijedu navečer u New Yorku održao prijam na koji su stigli mnogi ugledni američki Hrvati, no i visoki dužnosnici poput predsjednika Opće skupštine UN-a Miroslava Lajčaka i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna.
Premijer Plenković je prethodno održao i predavanje na sveučilištu Columbia gdje je okupljenim studentima govorio o hrvatskim pogledima na Europsku uniju, te među ostalim istaknuo kako su sljedeći ciljevi ulazak u zonu Šengena i u eurozonu. Za nekoliko tjedana pokrenut će se zajedno s Hrvatskom narodnom bankom i kampanja za ulazak u eurozonu, pa bi do 2020-te trebali postati dijelom europskog tečajnog mehanizma, a nekoliko godina kasnije i punopravna članica, najavio je. Premijer je govorio i o situaciji nakon Brexita, o populizmu, te nastojanjima da Europska unija postane što jača globalna sila.
