Lijekovima se teže boriti protiv virusa nego protiv drugih uzročnika zaraznih bolesti. U slučaju novog koronavirusa situacije je osobito nezgodna - radi se o uzročniku bolesti kojim su doktori širom svijeta na početku pandemije bili iznenađeni, ali i šokirani. Premda su cjepiva unazad par mjeseci ugledala svjetlo dana, potraga za lijekom protiv Covida traje.
Kada se govori o lijeku za Covid, tada se ne misli na cjepivo nego doslovno o sredstvu za izlječenje oboljele osobe. Svoju analizu o razlozima zašto je potraga za lijekom neuspješna i teška, u svojoj analizi iznijela je Julia Köppe, urednica rubrike Znanost na portalu Der Spiegela.
07.04.2021., Sibenik - Bez guzvi na testiranju na koronavirus ispred sibenske opce bolnice. Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Analizu je započela citatom Cihana Celika, specijalista pulmologa iz Darmstadta koji je u intervjuu lani u travnju, dakle na početku pandemije, rekao da "to nije vidio niti kod jedne druge bolesti". U svojim prvim susretima s Covid pacijentima liječnici diljem svijeta su govorili isto dok su opisivali "podmuklost" pandemije koronavirusa.
Fenomen zvan 'happy hypoxia'
Köppe navodi da je jedan od niza zbunjujućih detalja kod bolesti Covid-19 i to što se čini da su teško oboljele osobe relativno dobrog stanja. Tako se čini iako su im već neko vrijeme pluća tako zahvaćena da ne primaju dovoljno kisika. Odjednom se naglo srozaju i u vrlo kratkom roku završe "prikopčani" na respirator. Urednica piše da stručnjaci taj fenomen zovu "happy hypoxia".
To bi se moglo prevesti kao "sretna hipoksija", točnije kao "sretan manjak kisika". Köppe dalje objašnjava da bi pronalazak lijeka protiv Covida značio drastično smanjenje smrtnosti kao i preopterećenosti bolnica. No, virus je doista poseban jer riječ je o općenito organskoj strukturi bez vlastita metabolizma. Dakle, nije se u stanju sam razmnožavati nego mora prodirati u stanice te ih navesti da one proizvode njegove kopije.
Zbog toga se znanstvenici ne mogu složiti oko toga jesu li virusi uopće oblici života. Primjerice, s bakterijama je neusporedivo lakše, naravno osim ako se radi o sojevima otpornima na antibiotike. Odgovor na pitanje zašto danas, gledajući generalno bez obzira na to da su se stvorile mutirane verzije, u bolnicama danas Covid ubija nešto manje ljudi nego početkom pandemije glasi: zato što su liječnici u međuvremenu naučili koji lijekovi mogu pomoći oboljelima. U to spadaju heparin, deksametazon, lijekovi protiv astme...
Lijekovi ne uništavaju virus
Kod različitih pacijenata različita sredstva često čine razliku između života i smrti u ovisnosti o simptomima. Međutim, problem je u tome što tu nije riječ o lijekovima koji napadaju virus, već o sredstvima koja ublažavaju simptome te pomažu organizmu pacijenta da se othrva koroni i tako ozdravi.
Određeni antivirusni lijekovi se primjerice upotrebljavaju u sprječavanju koronavirusa da uopće krene svoj prodor stanicama. Ali i dalje ne postoji nešto što bi uništavalo koronavirus ili jednostavno to još uvijek nije poznato.
EMA analizira lijekove
Europska agencija za lijekove (EMA) trenutačno analizira lijekove bazirane na antitijelima i to od četiri proizvođača. Pored Rochea koji je svoju terapiju razvio s Regeneronom, tu su još i Celltriona od Eli Lilly i GSK/Vir Biotechnology. Vrlo je jednostavna logika tih terapija - od osobe koja je preboljela Covid i razvila imunitet uzima se antitijelo i potom se to antitijelo u laboratoriju dešifrira.
Ono što se pokušava napraviti jesu kopije u ogromnim količinama čiji je cilj da se takva antitijela daju oboljelima ne bi li se spriječio ili pak zaustavio razvoj teškog oblika bolesti. Za sada se zna da i kod ovih terapija se radi o pomoći koja je bitno učinkovita ako se uzima na samom početku.
Najbolje bi to bilo učiniti odmah nakon kontakta sa zaraženim ili barem tijekom jednog dana nakon pozitivnog PCR testa.
Problem cijene
Spiegel navodi novi problem, a to je cijena. Radi se o 2.000 eura po dozi, do čega je došlo računanjem da je Njemačka za 200.000 doza lijekova s antitijelima do sada platila 400 milijuna eura, što je iznos od gotovo pola milijarde.
07.11.17., Osijek - Novac, kune i euri. Photo: Dubravka Petric/PIXSELL
Također, Spiegel piše da je u Njemačkoj liječenje Covid pacijenata u bolnicama u prosjeku dođe 11.400 eura, što bi značilo da dobra procjena primjene čak i tako skupog lijeka može dovesti do ublažavanja financijskog udara na javno zdravstvo Njemačke. Primjerice, navodi se da spašavanje života Covid pacijentu s teškom kliničkom slikom na respiratori može premašiti iznos od 41.000 eura.
U svakom slučaju, to nije rješenje jer se takve terapije daju intravenozno, što znači u bolnici, a to traje.
Terapija koja je kandidat za pravi lijek protiv Covida
Sveti grad u borbi protiv pandemije koronavirusa, nakon otkrića cjepiva, jest lijek koji bi se proizvodio brzo, masovno, jednostavno i jeftino. Po prvi puta je proteklog tjedna Covid pacijent dobio terapiju "ATR-002" i to u bolnici Charite u Berlinu.
Radi se o ispitivanju za koje se liječnici i znanstvenici nadaju da će istodobno i trenutno zaustavljati širenje virusa oboljelih te regulirati imunološki sustav oboljele osobe. Spomenuta terapija je za sada stigla do odobrenja druge faze ispitivanja.
To je odobrilo nadležno tijelo za kontrolu lijekova Savezne Republike Njemačke.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
