Prema rezultatima ankete, konzervativni predsjednički kandidat Francois Fillon bi u drugome krugu izbora, probije li se do njega, trebao pobijediti desničarsku kandidatkinju Marine Le Pen s 57 posto u odnosu na 43 posto glasova. Ukoliko pak u drugome krugu izbora ostanu Le Pen i Macron, ankete predviđaju da će on osvojiti 65 posto biračkih glasova, Le Pen oko 35 posto.
Nakon zadnjih važnih sastanaka i okupljanja, svih će jedanaest predsjedničkih kandidata u četvrtak navečer imati priliku u petnaestominutnim govorima francuske birače uvjeriti zbog čega su upravo oni pravi kandidati za predsjednika države. To će biti njihovo zadnje pojavljivanje u medijima prije službenog zatvaranja kampanje u petak u ponoć.
Komplikacije u drugom krugu
Drugi bi krug izbora mogao biti zamršeniji i tješnji od prvoga, kada je o biračkim glasovima riječ, bez obzira na rezultate istraživanja javnog mišljenja.
"S najmanje 20 do 25 posto neodlučnih među biračima, posljednja tri dana odlučan su trenutak da se još neke stvari iskristaliziraju među gotovo 10 milijuna birača", smatra Chloe Morin, direktorica Opservetorija za javno mišljenje zaklade Jean-Jaures.
Procjenjuje se da su četiri kandidata u poziciji da se kvalificiraju u drugi krug izbora - kandidatkinja ekstremne desnice Marine Le Pen, kandidat centra Emmanuel Macron, konzervativac Francois Fillon i tribun radikalne ljevice Jean-Luc Melenchon.
Zadnji sati kampanje
U posljednjim satima kampanje svi kandidati žele ostaviti što bolji dojam na birače. Le Pen je govor fokusirala na tradicionalne teme svoje stranke - imigrante, sigurnosti i protivljenje euru.
Emmanuel Macron tvrdi da želi Francuzima zajamčiti sigurnost, a Francois Fillon je prilično izgubio na popularnosti i ostao bez bliskih suradnika nakon afere s navodnim fiktivnim poslom svoje supruge.
I dok je podrška za Le Pen i Macrona uglavnom stabilna (ili u relativno blagom padu od 2 do 3 posto), Melenchon se sve više diže, što je pošteno uplašilo tržišta i političare.
Melenchon i njegovi radikalno lijevi prijedlozi zbog kojih ga je Figaro prozvao francuskim Hugom Chavezom, posijat će i veću paniku među vladajućim strukturama s obzirom na činjenicu da se zalaže za skraćenje radnog tjedna s 35 na 32 sata, odlazak u mirovinu u 60. godini, poreznu stopu od 100 posto za sve koji zarađuju više od 33.000 eura mjesečno i dizanje minimalne plaće i socijalnih davanja, a zastupa i napuštanje nuklearne energije.
