"Država je poslala te vojnike u nemoguću misiju i ondje ih napustila", rekao je odvjetnik Michael Ruperti.
"To im je nanijelo mnogo štete, tjelesne, psihološke i financijske, kao i njihovim društvenim životima", objasnio je.
Najveći zločin u Europi nakon Drugog svjetskog rata i danas budi prijepore u Nizozemskoj
Sredinom srpnja 1995. vojska bosanskih Srba osvojila je Srebrenicu, navodno zaštićenu UN-ovu zonu koju su čuvali slabo naoružani nizozemski vojnici u sastavu UN-a te su se oni zatvorili u svoju bazu, pa isprva primili u nju tisuće izbjeglih muslimana.
Kada su bili pretrpani najprije su zatvorili vrata za novopridošle pa zatim dopustili bosanskim Srbima da odvedu izbjeglice i izdvoje muškarce i dječake te ubiju njih oko 8000.
Zbog Srebrenice je 2002. pala nizozemska vlada, a zemlja je postala prva država koja je odgovarala za djela UN-ovih mirovnih snaga kada je nizozemski sud presudio 2013. da je država odgovorna za smrt 300 dječaka i muškaraca iz BiH.
Bila je to misija u nemogućim okolnostima
U lipnju je ministrica obrane Jeanine Hennis-Plasschaert priznala na Dan veterana da je bojna u Bosnu i Hercegovinu bila poslana "bez primjerene pripreme ... bez pravih sredstava, s malo informacija, da štite mir koji više nije postojao".
"Bila je to nerealistična misija, u nemogućim okolnostima", rekla je.
Odvjetnik Ruperti ističe da njegovi klijenti "još teško sudjeluju u društvenom životu" jer prošla su dva desetljeća od tada, a ljudi ih još na stadionu ili u kafiću zapitaju "Pa zašto niste nešto poduzeli?".
Država ih je napustila
"Njihov ugled kao vojnika i muškaraca narušen je jer ih je napustila nizozemska država", rekao je Ruperti.
Europski sud za ljudska prava u četvrtak je odbacio zahtjev za progonom nizozemskih zapovjednika jer nisu spriječili smrt triju žrtava pokolja iz 1995.
