Premijer Andrej Plenković komentirao je davanje Ukrajini i Moldaviji status kandidata za članstvo u Europskoj uniji.
"Odlučili smo Ukrajini dodijeliti status kandidata, smatram da je to odlično, u ime hrvatske vlade sam nastajao poručiti tu poruku kolegama, zagovarao da se to učini, to je jedini logičan odabir u ovim okolnostima u kojima se Ukrajina našla uslijed brutalne ruske agresije. Činjenica da je Europska komisija napisala mišljenje koje je dalo argumente i podržalo takvu odluku. To je važna poruka solidarnosti ukrajinskom vodstvu i narodu. Ista odluka donesena je za Moldovu što je ohrabrenje u naporima i stabilnosti Moldove. Maloprije smo čuli Zelenskog koji je zahvalio svakome ponaosob", kazao je premijer.
Kazao je kako je Gruziji izražena spremnost za davanje statusa kandidata sukladno ocjeni Europske komisije.
"Na taj način se dogodila velika tektonska promjena gdje su zemlje koje nisu imale eu perspektivu najedanput iz politike susjedstva prešle praktički današnjim odlukama u politiku proširenja", kazao je.
Kazao je i kako su imali popodne raspravu o Zapadnom Balkanu te da je Hrvatska bila najveći zagovornik za BiH.
"Uspjeli smo napraviti formulaciju gdje je Europsko vijeće je po prvi put jasno izrazilo spremnost da BH dodjeli status kandidata. Za to je potrebno da nas EK izvijesti o najbitnijim reformama koje su zadržane u mišljenju Komisije. Iz njih se treba izvući one koje su najvažnije i nakon toga je Vijeće spremno odijeliti status kandidata BiH. BH je naša susjedna država, pola milijuna Hrvata živi u BiH, želimo da ulovi korak s drugim zemljama regije, Ukrajinom, Gruzijom i Moldovom. Bila je kvalitetna sadržajna rasprava. Poruka liderima BiH je a se hitno pristupi reformi Ustava i izbornog zakona kako bi se taj ključni preduvjet za izbore koji u listopadu mogao dovršiti na najbolji mogući način", kazao je premijer.
Kazao je i kako se cijeli proces BiH intenzivirao zaključcima Europskog vijeća u ožujku.
"Naša Vlada je tražila posebnu raspravu o BiH prvi put možda uopće ikad samo o BiH u povijesti Europskog vijeća. Donijeli smo zaključke, zatražili angažman na najvišoj razini Charles Michel je preuzeo tu ulogu, postigli su dobar dokument koji je podržao i Dragan Čović u ime HDZ BiH i precizno se navodi koje su to reforme, tu su i pitanje Zakona o sudbenom vijeću, tužiteljskom vijeću, sukobu interesa, spominje se zakon o javnim nabavama koji je u parlamentu", kazao je Plenković.
Kazao je i da redovit izvještaj o napretku BiH slijedi u listopadu te da je to nova šansa da se BiH daju signali za korak dalje.
"BiH aplicira kad je Čović predsjedatelj Predsjedništva BiH 15.2.2016., tada zastupnici HDZ-a i SPD-a u Europskom parlamentu lobiraju, taj važan korak za BiH su radile hrvatske političke stranke. Idemo korak prema kandidatskom statusu, mišljenje Komisije je išlo 2019. pa onda zaključci. Danas smo je objeručke gurnuli korak dalje prema tom statusu", kazao je premijer.
Govoreći o Sjevernoj Makedoniji i Bugarskoj, premijer je kazao da problemi traju.
"Zadnje Junckerovo i Tuskovo Vijeće je bilo u jesen 2019. kad smo bili nadomak, pa neke druge zemlje nisu dopustile otvaranje pregovora. To se oteglo dvije i pol godine. Francuska je posredovala između Bugarske i Sjeverne Makedonije. Koliko smo uspjeli vidjeti bugarskom premijeru Petkovu je izglasano nepovjerenje, idu na odbor za vanjske poslove s dokumentom s kojim je Francuska posredovala. Danas na sastanku makedonski premijer nije bio zadovoljan tim prijedlogom. Ako ga Bugarska prihvati, da li će ga prihvatiti Makedonija, nisam stekao dojam da je taj dokument temelj oko kojeg se obje zemlje mogu usuglasiti", kazao je Plenković.
Kazao je i da BiH ima dva mjeseca da zakone koji su spremni donesu i prije.
"Ako postoji politička volja na strani političkih stranka u BiH ima dovoljno prostora da se ti zakoni donesu", kazao je.
Komentirao je i u kakvoj je poziciji Dragan Čović s obzirom da nije bio na sastanku u Bruxellesu.
"Njemu i svim strankama koje su okupljene u okviru Hrvatskog narodnog sabora je bitno da BiH ide prema Europskoj uniji. On je podnio zahtjev za članstvo. Hrvati u BiH su ti koji snažno podupiru europski put zemlje. Zakoni koji su nabrojani, ne vidim poteškoće, da bi hrvatske političke stranke trebale imati nešto protiv njihovog donošenja. Spremni su podržati zakone, a u političkom smislu treba se angažirati da se pripreme za izbore i da Hrvati biraju svoje predstavnike u institucije BiH, a ne da im to netko drugi radi. To je glavni problem u BiH u zadnjih 20 godina", kazao je premijer.
